Humanitarna misija Fondacija Our Kids iz Londona i interpretatorke Amire Medunjanin nastavlja se i ove godine, po četvrti put zaredom popularna sarajevska umjetnica održat će humanitarni koncert sevdaha u Londonu. Pratnju bosanskohercegovačkoj divi činit će vrhunski jazz muzičari iz Zagreba gitarista Anto Gelo i kontrabasista Zvonimir Šestak.

Koncert će se održati u St.Peter’s Church u jednoj od najživljih dijelova Londona, Notting Hill, 10. 06. 2017. u 18.30 sati.

Cilj dobrotvornog koncerta je isti kao i predhodnih godina, prikupljanje sredstava za aktivnosti ove humanitarne fondacije.

Dodatne informacije dobili smo od kordinatora organizacije Davorke Kulaš koja je za agenciju BHDINFODEK iz Birminghama kazala: “Saradnja Fondacije Our Kids sa Amirom Medunjanin, velikim humanistom i istinskim ambasadorm kulturne baštine Bosne i Hercegovine te cijelog Balkana traje vec 4. godine. Our Kids je kao humanitarna organizacija ponosna na podršku koju ovi izvanredni muzičari daju na promovisanju naše misije, pomaganja djeci i mladim ljudima bez roditeljske podrške u smislu njihovog osposobljavanja za samostalan život. Pridružite nam se da zajedno doprinesemo boljoj budućnosti mladosti Bosne i Herecegovine!”

Karte za ovaj huamnitarni concert mogu se nabaviti na sljedecim linkovima : www.ourkidsfoundation.org www.justgiving.com/campaigns/charity/ourkids/amira

 

Fondacija Our Kids – London

 

Cilj Fondacije Our Kids iz Londona je da pomaže djecu bez roditelja i sve mlade ljude sa specijalnim potrebama u Bosni i Hercegovini. Zajedno sa svojim partnerima, organizacija je dosad uspješno implementirala nekoliko projekata, koji su unaprijedili svakodnevni život stotine djece u BiH. Fondacija Our Kids UK je učinila mnogo toga da proteklih godina pomogne djeci i mladima u ustanovama socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini. Pomoć su pružali toj djeci i po njihovom izlasku iz tih ustanova kako bi ih podržali na putu ka samostalnosti, intergaciji u društvo i ostvarivanju njihovih ljudskih prava. Pored Amire medunjanin svoj doprinos u radu fondacije daje i bivši bh. reprenznetativac Saša Papac. Za više informacija o fantastičnim projektima Fondacije Our Kids UK, i načinu kako se uključiti u rad organizacije dodatne informacija možete naći na web stranici fondacije: www.ourkidsfoundation.org

 

 

Tekst i foto:

 

BHDINFODESK - BIRMINGHAM

 

Namik Alimajstorović

RD Sports Agency iz Sarajeva, u saradnji sa svojim poslovnim partnerom US Soccer Education, od 1. do 10. jula 2017. na pomoćnim terenima stadiona Koševo u Sarajevu, organizuje BALKAN KAMP. Ovaj fudbalski talent šou, kako su ga mnogi nazvali, namijenjen je fudbalerima koji žele da se profesionalno angažuju u timovima s područja Balkana. Kako ističu u agenciji, kamp je otvoren za sve mlade, perspektivne igrače iz domovine i dijaspore, te za sve strane fudbalere koji žele da se okušaju u balkanskim timovima.

Dolazak na kamp potvrdio je veliki broj trenera, skauta i menadžera iz regiona i, zasigurno, njihovom budnom oku neće promaći istinski talenti. BALKAN KAMP predstavlja dugoročnu poslovnu orijentaciju RD Sports Agency prema talentovanim igračima iz zemlje i dijaspore, učesnici će na njemu imati šansu da prođu kroz proces opće sportske i vrhunske nogometne edukacije. Sudionici kampa bit će skenirani formalnim parametrima kroz deset dana treninga i po metodama koje se primjenjuju u radu svih modernih fudbalskih klubova. Kamp će voditi iskusni nogometni treneri, a sam trening centar stadiona Koševo garantuje odlične uslove za održavanje ove sportske manifestacije. Inače, svi selektovani igrači bit će uključeni u bazu podataka ove agencije kako bi se kontinuirano pratio njihov razvoj kao igrača i sportaša, a najboljima će biti ponuđen angažman u nekom od profesionalnih timova s područja bivše Jugoslavije.

Potencijalni učesnici dodatne informacije o BALKAN KAMP-u, načinu registracije, uplate, kotizacije, mogu dobiti kod organizatora kampa (RD Sports Agency tel; 00387 61 381 057) ili kod partnera projekta (US Soccer Education Colorado - Murat Alibašić tel:+3035063853, mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.)

Zvanična prijava za učešće na kampu može se izvršiti na web stranici US Soccer Education http://ussoccereducation.com/.

BiH rađa uspješne ljude koje mi uspješno otjeramo iz države da budu uspješni u stranim zemljama, da tamo plaćaju poreze i doprinose, da tamo zapošljavaju Nijemce, Austrijance, Švicarce... Nakon što smo ih uspješno protjerali iz zemlje i nakon što su postali uspješni u tuđim zemljama, BiH uspješno ne dozvoljava da ulože novac u svojoj domovini.Ali, treba priznati i čestitati: BiH je uspješna barem u tome.

U protekla dva mjeseca bosanskohercegovačka dijaspora našla se na radaru bh. javnosti zbog činjenice da su u 2016. doznake bh. dijaspore premašile 3,57 milijardi KM. Nakon toga, ona se dodatno našla u fokusu biznis-vijesti tokom mjeseca aprila kada je u Bosni i Hercegovini održano nekoliko različitih poslovnih foruma posvećenih investiranju u našu domovinu. U Mostaru je održan “20. međunarodni sajam gospodarstva”, potom na olimpijskoj planini "Jahorina ekonomski forum 2017", a u Sarajevu su održane dvije konferencije, Bosna International Forum (BIF) te Biznis forum FIPA-e i Svjetskog saveza dijaspore BiH. Sve ove biznis manifestacije održane su pod pokroviteljstvom vladajućih struktura, što zorno pokazuje da su se na nišanu vlasti u BiH našli i novčanici bh. dijaspore. Kao što obično biva, na tim skupovima moglo se čuti da je Bosna i Hercegovina izuzetno interesantna ulagačima i da je vlast spremna sve učiniti da privuče investitore. Također se moglo čuti, da iako BiH još nema kompletnu službenu bazu podataka svoje dijaspore i njihovih potencijala, da četvrtina bh. dijaspore želi investirati u Bosnu i Hercegovinu????!!!!!. Prava je šteta što odmah na tim konferencijama, znači na licu mjesta, nije izvršena istinska inventura prisutnih, u smislu da se vidi ko je od njih koji propagiraju ulaganje i pri tome troše budžetske pare na ovakve skupove, uložio svoja lična sredstva u Bosnu i Hercegovinu? Vjerujemo da bi rezultat bio poražavajući! Naime, i maloj djeci je već jasno da ulaganja nema bez stabilnog ekonomskog i političkog okruženja, bez vladavine prava i ozbiljnog poslovnog ambijenta. Vlast sve to odlično zna, ali se i dalje ponaša kao noj, umjesto da posluša glas naroda i rješava nagomilane probleme ona i dalje uporno drži glavu u pijesku. Da vlastodržci slučajno izvade glave iz pjeska možda bi mogli ćuti šta narod zaista misli o njima, ali i o svojim novčanicima.

Bosanskohercegovačka vlast je postala sama sebi svrha

Po sistemu “država u klin, dijaspora u ploču” svoje mišljenje o ulaganju u domovinu na društvenim mrežama dali su mnogi naši građani. Većina se ne slaže sa činjenicom da je Bosna i Hercegovina interesanta za ulaganje, pa tako M.I. kaže: “Malo vam što pljačkate sirotinju u BiH, sad bi trebalo i dijasporu da pljačkate, ne bi me čudilo da jednom dođem u BiH i da moram platiti ulaznicu od nekoliko hiljada eura, maraka, dolara, zavisi ko i odakle stiže”, A.D. napisa: “Našu državu dijaspora interesuje samo kada zbraja devize pristigle doznakama, a od kojih zavise devizne rezerve Centralne banke BiH, za koje bi se morala izvesti roba u tom iznosu, a zašta inače nije ni prstom makla. Ali ni to neće vječno trajati, jer doznake dolaze familiji, uglavnom, roditeljima koji su sve stariji.” A.B. reče: “Vlast u BiH je sve ono što vrijedi, i sve one koji je dugi niz godina nose na leđima pustila niz vodu. Dijaspora, privatni sektor i mladi obrazovani ljudi, tri su stuba ove države, ali vlast je postala sama sebi svrha i njima su svi ljudi iz ove 3 grupacije potencijalni neprijatelji.”

BiH je “uspješna” zemlja u protjerivanju ljudi

Interesantan komentar o ovoj temi dao nam je urednik emisije „U tuđoj avliji“ Osman Džiho: “Ova emisija je pokrenuta prije svega sa ciljem da bi se njenim gledateljima ukazalo na jednu prostu činjenicu: BiH rađa uspješne ljude koje mi uspješno otjeramo iz države da budu uspješni u stranim zemljama, da tamo plaćaju poreze i doprinose, da tamo zapošljavaju Nijemce, Austrijance, Švicarce...

Nakon što smo ih uspješno protjerali iz zemlje i nakon što su postali uspješni u tuđim zemljama, BiH uspješno ne dozvoljava da ulože novac u svojoj domovini. Ali, treba priznati i čestitati: BiH je uspješna barem u tome. I to je jedno od rijetkih područja u kojem smo uspješni. Da bi naš čovjek, novac koji je mukotrpno zaradio u inostranstvu, uložio u otvaranje fabrike u BiH, treba mu toliko papira da povadi po šalterima da se mora zapitati, jesu li ga oni iz opština dobro shvatili. Znam jednog koji se nakon mjesec dana vratio na šalter i pitao ih: Ljudi, jeste li vi mene dobro razumjeli: ja sam došao da uložim dva miliona u pokretanje proizvodnog pogona, a vi ste mene poslali da skupljam papir ligu! Zašto je naša zemlja postala prepreka, a ne rješenje svojim građanima? Zašto naša zemlja ne želi da se sposobni i uspješni vrate? Zašto u BiH samo nesposobni mogu biti uspješni? Zašto u BiH uspješno mogu živjeti samo oni koji žive od korupcije i zašto je ona postala zemlja u kojoj se dobro može živjeti od nerada, politikanstva i šuplje? Zašto u BiH ne postoje institucije koje će okupiti naše uspješne poduzetnike i stručnjake iz dijaspore i ponuditi im da budu servis, da isti pokrenu poslove u njoj i zaposle naše ljude? Zar nama nisu potrebna nova radna mjesta koja bi otvorili ti ljudi, a nekima, jesu? Zašto smo se odrekli naših ljudi koji su dokazali da mogu uspjeti u zemljama gdje je konkurencija daleko veća? Jer realno, postoji opasnost da ostanemo i bez dijaspore. Ova emisija svojevrstan je apel vlastima u BiH da odgovore na postavljena pitanja. ” Shodno iskustvu u kontaktima s našim vlastima sumnjamo da će urednik emisije „U tuđoj avliji“ kao i cjelokupna bh. dijaspora ikada dobiti tražene odgovore. Doduše, pošto je ostalo još para u budžetu, za jesen se najavljuju neke nove biznis konferencije i to je, onda, možda prilika da se makar izvrši predložena inventura učesnika.

Pripremio:

Namik Alimajstorović

BHDINFODESK - BIRMINGHAM

Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” organizuje trodnevni festival povodom ljetnog solsticija u periodu 19.-21. juni 2017. Festival će biti održan na glavnoj pozornici predivnog ambijenta “Arheološko-turističkog parka Ravne 2” u Visokom (BiH) u večernjim satima.

Prvi dan festivala, u ponedjeljak 19. juna u 19 sati, nastupiće duo “The Knutshers” iz Austrije u sastavu: Alex Dolphin, E-Piano i Stephanie Balih, gitara. Izvodiće vlastite kompozicije posvećene prirodi i miru. Za njima slijedi dinamični ansambl “Vibrica” iz Zagreba sa dvadeset izvođaca na udaraljkama i bubnjevima koji će užariti atmosferu afričkim i indijanskim ritmovima.

Drugi dan, u utorak 20. juna od 18 sati, centar “Manas” iz Ljubljane, organizira koncert s meditacijom sa slijedećim izvođačima: Leon Levstik, tibetanske posude, Rok Rotar, kristalne posude, Bostjan Kragl, veliki gong, Naser Omeragić Naki, gitara, Marina Trost, pjevačica, muzička grupa AutE(t)thno u sastavu: Uroš Jezdić harmonika, Klemen Bračko violina i Eva Jurgec oboa i kljunaste flaute te voditelj meditacije Siona Rea Levstik. Nakon njihovog koncerta, slijedi performans francuske umjetnice i plesačice Fabienne Courmont.

Treći, završni dan Festivala, u srijedu, 21. juna, na dan ljetnog solsticija, nakon uvodnih ritmova ansambla “Vibrica” od 19 sati, nastupa popularna turska umjetnica Seda Bagcan. Snimila je dva albuma kao kombinaciju turske muzike i mantre (“Sunrise” i “Remember”), a na trećem albumu (“Sufi Soul Neyim”) pjesme joj odišu dubokom refleksijom sufi filozofije. Četvrti album joj nosi naziv “I am that I am” na kome je autor svih kompozija i tekstova. Ovo će biti njen treći nastup u Bosanskoj dolini piramida za ljetni solsticij.

Doček ljetnog solsticija 2016. godine prošao je uz prisustvo posjetilaca iz 29 zemalja sa četiri kontinenta. Ove godine se očekuje posjeta iz više zemalja, a uputiće se zajednička poruka mira i ljubavi iz srca Bosne i Hercegovine.

Prisutnima će se pridružiti i volonteri druge smjene koji će u to vrijeme biti u Visokom. Oni će raditi na arheološkim lokacijama u podnožju Bosanske piramide Sunca i otkrivanju betonskih blokova najstarije piramide svijeta, na čišćenju prahistorijskog podzemnog kompleksa Ravne, te na otkrivanju novih tunela u samom parku “Ravne 2”. Prijave za volontiranje na bosanskim piramidama su putem službene web stranice Fondacije: www.piramidasunca.ba.

 

Na istoj web stranici (http://piramidasunca.ba/bs/turisticke-ponude.html) su informacije za zainteresirane za dublje znanje o energijama piramida i megalitnih lokacija s uzbudljivim istraživačkim turama na kojima je domaćin dr. Semir Osmanagić: 
1. Bosanske piramide, 15.-22. juni 2017 
2. Ruske piramide, 15.-24. septembar 2017.
3. Megalitne lokacije Izraela, Palestine i Jordana, 10.-23. februar 2018.

Holandski reprenzentativac i lijevi bek engleskog premijerligaša Stoke City Erik Pieters donirao je svoj dres za liječenje mladog fudbalera Muhameda Talića iz Sanskog Mosta koji boluje od leukemije. Kada smo mu nakon jučerašnje utakmice izmedju njegovog tima i Arsenala pokazali humanitarnu akciju koju je pokrenuo kolega Sinan Sinanović i Sekcija sportskih novinara BiH, nijednog trenutka nije se dvoumio i za liječenje Muhameda, odnosno za humanitarnu aukciju dresova, na licu mjesta je potpisao i poklonio dres u kojem je igrao tu utakmicu. Naravno “glavni krivac” za to je Erikova supruga manekenka Nermina Pieters-Mekić Sarajka sa Vrbanjuše, koja je ovdje u Engleskoj takodje izuzetno uspješna u svom modnom i muzičko producentskom biznisu. Inače Erik Pieters je ove sezone odigrao je 38 utakmica u dresu Stoke Citya u kojem je standardni prvotimac od 2013. godine, a prije toga uspješno je nosio dres FC Utrecht i PSV Eindhoven. Za reprenzentaciju Holandije “sarajevski zet” odigrao je 18 mečeva.

 

ANTARFILE:

Donaciju za Muhameda Talića koji boluje od leukemije i čije je liječenje veoma skupo moguće je izvršiti uplatom:

– transakcijski račun 199-044-60340845-30, Muhamed Talić, kod Sparkasse bank – transakcijski račun 1610000000000011 – Partija: 09001546224, kod Raiffeisen bank – za uplate iz inozemstva br. računa BA391990446034084530, Muhamed Talić, Šehovci 232, 79260 Sanski Most, SWIFT CODE: ABSBBA22XXX”

 

 

Tekst I foto:

Namik Alimajstorović

 

dr. Zlatko Hadžidedić

član Međunarodnog instituta IFIMES

 

Prije nekoliko dana, američki magazin Observer objavio je kolumnu pod naslovom

Putin-Proofing the Balkans: A How-To Guide, čiji autor je John Schindler, bivši

obavještajni analitičar u američkoj National Security Agency. U ovom članku autor

se zalaže za neka nova geopolitička preoblikovanja Balkana, koja zapravo nisu

nikakav novitet. Tačnije, ove ideje predstavljaju blijedu kopiju ideja koje su nedavno

objavljene u američkom magazinu Foreign Affairs, u članku pod naslovom

Dysfunction in the Balkans, koji potpisuje Timothy Less, bivši britanski diplomata

koji je služio kao šef britanskog diplomatskog predstavništva u Banja Luci i politički

sekretar britanske ambasade u Skopju. Less se tu zalaže za totalno preoblikovanje

državnih granica na Balkanu: zamišljena Velika Srbija bi trebalo da obuhvati

postojeći srpski entitet u Bosni i Hercegovini, ali također i cijelu međunarodno

priznatu Republiku Crnu Goru; Velika Hrvatska bi pripojila budući hrvatski entitet u

Bosni i Hercegovini; Velika Albanija bi trebalo da uključi i Kosovo i zapadni dio

Makedonije. Realizacija ovih velikodržavnih projekata, kaže Less, a Schindler sa slaže

s njim, na kraju bi dovela do trajnog mira i stabilnosti u regionu.

'Slobodni strijelci' za zamišljene velikodržavne projekte

Naravno, lako bi bilo ustvrditi da su i Schindler i Less sada samo 'slobodni strijelci',

čija tekstovi nemaju nikakve veze sa politikom njihovih nekadašnjih poslodavaca.

Međutim, problem je u tome što su izvjesni krugovi unutar vanjskopolitičkog

establishmenta i u Britaniji i u SAD, u njihovim brojnim inicijativama od 1990.

naovamo, mnogo puta zagovarali potpuno iste ideje koje se mogu naći u ova dva

članka, kao što je zaokruživanje zamišljenih velikodržavnih projekata – Velike Srbije,

Velike Hrvatske i Velike Albanije – kao navodnog puta ka trajnoj stabilnosti na

Balkanu, pri čemu bi nestanak Bosne i Makedonije predstavljao tek kolateralnu štetu.

Naravno, ove ideje su uvijek bile plasirane ispod površine zvanične politike, ali one

nikada nisu bile odbačene, kao što to jasno demonstrira i ova 'koincidencija' sa gotovo

istovremenim pojavljivanjem pomenuta dva članka u utjecajnim američkim

magazinima.

Koncept zaokruženih etnonacionalnih država uvijek stvara stalnu

nestabilnost

Prividno, ideje koje zastupaju Schindler i Less utemeljene su na plauzibilnoj

pretpostavci da eventualno neostvarivanje postojećih velikodržavnih projekata može

izazvati nacionalističke frustracije koje onda neprekidno stvaraju sve veću

nestabilnost u danoj oblasti. Međutim, kao što je historija jasno pokazala i na

Balkanu i u drugim dijelovima svijeta, takva pretpostavka nije ništa drugo nego puka

zamjena teza. Jer, sam koncept zaokruženih etnonacionalnih država jeste koncept

koji uvijek stvara stalnu nestabilnost gdje god on bio primijenjen, zbog toga što takve

'čiste' etnonacionalne teritorije nikako ne mogu biti stvorene bez primjene

ekstremnog nasilja nad 'neodgovarajućim' stanovništvom, uključujući tu i tehnike

koje su postale poznate pod nazivom etničko čišćenje i genocid. Logika 'rješavanja

nacionalnih pitanja' putem širenja etnički 'očišćenih' velikodržavnih tvorevina uvijek

je vodila ka permanentnoj nestabilnosti, nikada ka dugoročnoj stabilnosti. Prisjetimo

se samo kakve su bile posljedice pokušaja njemačke vladajuće oligarhije da stvori

takvu državu u Drugom svjetskom ratu. I pokušajmo samo zamisliti kakav bi bio

svijet da je njihov geopolitički projekt bio priznat i prihvaćen u ime 'stabilnosti', kao

što sada predlažu Schindler i Less u slučaju nekih drugih geopolitičkih projekata

zasnovanih na etničkom čišćenju i genocidu.

Ono što je posebno interesantno kada je u pitanju 'rješavanje nacionalnih pitanja' na

Balkanu jeste fleksibilnost (to jest, proizvoljnost) predloženih i realiziranih 'rješenja'.

Prvo su pobjednici u Prvom svjetskom ratu, među kojima su britanski i američki

zvaničnici zauzimali najistaknutija mjesta, zagovarali stvaranje zajedničke nacionalne

države Južnih Slavena na Mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Zatim, nakon više od

sedamdeset godina, Lord Peter Carrington, najdugotrajniji pripadnik britanskog

vanjskopolitičkog establishmenta, predsjedavao je još jednom međunarodnom

konferencijom, u Den Haagu, gdje je nadgledao disoluciju i podjelu jugoslavenske

federacije u ime 'rješavanja nacionalnih pitanja' između etnonacionalnih republika

koje su je tvorile. A zajedno sa portugalskim diplomatom José Cutileirom, Lord

Carrington je tada lansirao i prvi, predratni nacrt za etnonacionalnu podjelu Bosne i

Hercegovine (Plan Carrington-Cutileiro), ponovo u ime 'rješavanja nacionalnih

pitanja' između etničkih grupa koje žive u Bosni i Hercegovini, koji je napokon, uz

neke manje izmjene, zapečaćen na međunarodnoj konferenciji u Daytonu. I sada, tu

je još jedan plan za fragmentaciju balkanskih država, ponovo u cilju 'rješavanja

nacionalnih pitanja'. Ono što bi bilo dodatno potrebno jeste još jedna međunarodna

konferencija na kojoj bi se takav plan implementirao i verificirao, čime bi Balkan još

jednom bio naglavačke izokrenut. Stoga nikakvo iznenađenje ne predstavlja činjenica

da je takva konferencija o Zapadnom Balkanu već zakazana za 2018. godinu, upravo u

Londonu.

Ipak, kako se predloženo rasparčavanje Bosne i Hercegovine i Makedonije može

učiniti politički prihvatljivim i za stanovništvo Balkana i za cjelokupnu međunarodnu

zajednicu?

Balkanske države nemaju resursa i snage da vode otvoreni rat

Ono što je potrebno da bi se ostvario takav zadatak jeste scenario prema kojem bi se

alternativa rasparčavanju i pripajanju suverenih država činila još manje

prihvatljivom. Nije teško zamisliti da bi samo rat ili prijetnja ratom predstavljali

takvu, još manje prihvatljivu alternativu. Međutim, njena ostvarivost ograničena je

činjenicom da nijedna država na Balkanu nema kapacitete ni resurse – vojne,

finansijske, ili demografske – da punom snagom vodi otvoreni rat, i lideri ovih država

su dovoljno svjesni te činjenice da ni ne pomišljaju da takav rat izazivaju. U takvom

kontekstu, opcija koja preostaje jeste da se stvori atmosfera koja bi simulirala

neposrednu prijetnju ratom, putem konstantnog podizanja nacionalističkih tenzija

između, i unutar, država u regionu. Naravno, takve tenzije postoje još od 1990.

godine, ali bilo bi neophodno da se one akumuliraju u okviru dugoročne kampanje,

tako da se stvori privid predstojećeg regionalnog rata.

Zašto rastu i ko proizvodi tenzije unutar Bosne i Hercegovine i

Makedonije?

Simptomatično, nakon pojavljivanja Lessovog članka, i gotovo simultano sa

objavljivanjem Schindlerovog, tenzije unutar Bosne i Hercegovine i Makedonije su

počele da rastu. Ovaj ubrzani porast tenzija teško da se može odbaciti kao puka

koincidencija, s obzirom na činjenicu da je balkanske lidere lako okrenuti jedne

protiv drugih kad god prime signale, bez obzira da li su oni lažni ili istiniti, da glavni

globalni igrači razmatraju neko novo geopolitičko preoblikovanje regiona. S obzirom

da su ovi lideri već odavno naviknuti na to da podizanje međudržavnih i

unutardržavnih tenzija koriste kao sredstvo vlastitog političkog opstanka, vrlo je

vjerovatno da će oni biti u stanju da akumuliraju ove tenzije do takvog nivoa da će to

postepeno stvoriti privid predstojećeg rata u regionu. A dio te iste kampanje je

također i sistematsko širenje glasina, već uveliko prisutno širom Evrope, da je rat na

Balkanu neminovan i da će u svakom slučaju započeti tokom 2017. godine.

Simuliranje atmosfere neminovnog rata

U simuliranoj atmosferi neminovnog rata, radikalna geopolitička rekonfiguracija

čitavog Balkana, uključujući i rasparčavanje postojećih država koje su proglašene

disfunkcionalnim i njihovo konačno pripajanje zamišljenim velikodržavnim

tvorevinama, može lako postati politički prihvatljiva. Sve što je potrebno je da se, kao

jedine dostupne alternative, jedna pored druge stave ova 'miroljubiva' opcija i ona

fabricirana projekcija predstojećeg rata, i da se ponudi da ova prva bude

implementirana na posebnoj konferenciji, kao što je ona zakazana 2018. u Londonu.

Ono što je potrebno za implementaciju predložene geopolitičke reorganizacije

Balkana jeste da se svuda proširi percepcija da permanentni porast političkih sukoba

u regionu neminovno vodi ka obnovljenom oružanom sukobu. U takvom kontekstu,

sve predložene lažne teze o korisnosti geopolitičkog preoblikovanja Balkana mogu

lako steći određeni stepen legitimiteta, tako da konačno budu implementirane i

verificirane na predstojećoj londonskoj Konferenciji o Zapadnom Balkanu.

Naravno, ako bude tako, to može samo voditi ka daljem porastu frustracija i trajnoj

nestabilnosti u regionu i u Istočnoj Evropi, a to može samo voditi ka rastućoj

nestabilnosti u cijeloj Evropi. Možemo se samo zapitati – da li je to krajnji željeni cilj

onih koji promoviraju velikodržavne projekte na Balkanu kao navodni put ka

njegovoj stabilnosti?

Ljubljana, 8.maj/svibanj 2017

Međunarodni institut za bliskoistočne i

balkanske studije (IFIMES) - Ljubljana

Direktori:

Bakhtyar Aljaf

doc. dr. sc. Zijad Bećirović

 

Emir Emko Bešić, 26-godišnji bosanskohercegovački reper koji od 1993. godine živi u Engleskoj, ovih je dana u studiju PUSH RECORD u Coventriju snimio svoju prvu pjesmu na bosanskom jeziku. Pjesma se zove “Mini suknja”, a njeno emitovanje na socijalnim mrežama izazvalo je veliku pažnju ljubitelja rep muzike.

Za BHDINFODESK iz Birminghama Emko je dao informaciju više: “Mini suknja” je remiks pjesme koju su svojevremeno u St. Louisu izveli naši reperi iz grupe “Krazy Bosnians”, ta mi se pjesma uvijek dopadala i odlučio sam je vratiti u život, sasvim malo sam izmijenio tekst i muziku te mislim da će sada zadovoljiti sve ljubitelje repa. Prilikom snimanja odlično su me popratili moji prijatelji iz benda “Young Kings” iz Coventryja s kojima sarađujem već šest godina. Pjesmu je izdala producentska kuća “Baby Grande records” iz New Yorka, a njihov je producent Nathan Morris specijalno za ovo snimanje ”preletio” preko Atlantika. Oni su jako zadovoljni, i kada su čuli kako snimak zvuči, ponudili su mi i snimanje spota za nju. Naravno, odmah sam prihvatio, te ću krajem augusta u Londonu, Coventryju i Birminghamu snimiti videospot za ovu pjesmu.

Naravno, na kraju smo pitali Emku kada će publika s naših prostora moći uživati u izvedbi “Mini suknje”: Smatram da pjesma ima veliki potencijal da postane istinski hit i ovih dana snimak pjesme poslao sam na adrese nekoliko TV kuća sa Balkana koje emituju ovu vrstu muzike, potom nekolicini DJ-eva koji je već puštaju u diskotekama širom bivše Jugoslavije, a za ljeto planiram promociju i nastupe po diskotekama na Balkanu.

Reper Emko je u ovdašnjim muzičkim krugovima mnogo poznatiji nego u rodnoj Bosni, do sada je snimio dva uspješna CD-a, CHASE YOUR DREAMS i COVENTRYVILLE na kojima se nalazi 30 pjesama.

Tekst i foto:

Namik Alimajstorović

BHDINFODESK-Birmingham

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. Akademik dr. Mirko Pejanović, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu u svom članku „Bosna i Hercegovina i geopolitičke promjene u Evropi i svijetu na početku XXI stoljeća“ piše o geopolitičkim promjenama u Evropi i svijetu sa naglaskom na Bosni i Hercegovini. Njegov članak objavljujemo u cijelosti.

 

Apstrakt: Bosna i Hercegovina na početku XXI stoljeća opstoji i razvija se unutar geopolitičkog okvira koji je ustanovljen Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. Okvir za mirovno političko rješenje rata u Bosni i Hercegovini ustanovljen je voljom vodećih svjetskih sila unutar Kontaktne grupe: SAD, Ruska federacija, Velika Britanija, Francuska i Savezna Republika Njemačka. Postratna i postdejtonska izgradnja mira i demokratskih institucija države Bosne i Hercegovine omogućeni su angažovanjem Međunarodne zajednice i Evropske unije. Ekonomski, socijalni i politički razvoj imao je uspješan tok u vremenu dok su funkcionisale Bonske ovlasti na temelju kojih je Visoki predstavnik Međunarodne zajednice mogao proglašavati zakone na privremenoj osnovi.

 

Visoki predstavnik je do 2007 godine proglasio 800 odluka u vremenu 1999-2007 godine. 2 To je odmijenilo nepostojanje konsensusa vladajućih stranaka u donošenju zakona i u upravljanju državnim razvojem Bosne i Hercegovine. Od 2008 godine Bosna i Hercegovina ima ugovorni odnos sa Evropskom unijom na temelju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zbog jačanja nacionalističke retorike od 2006 godine Bosna i Hercegovina ulazi u ekonomsku, socijalnu i političku krizu razvoja. U zenitu krize bio je protest građana u februaru 2014 godine. Stagnacija u razvoju Bosne i Hercegovine dobila je obrat u pozitivnom pravcu od 2015 godine kada je njemačko-britanskom inicijativom pokrenut novi pristup Evropske unije prema pitanju mogućeg ubrzanja integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Geopolitičke promjene u svijetu i Evropskoj uniji mogu negativno uticati na stabilan razvoj Bosne i Hercegovine. U radu se elaboriraju ekonomski i politički procesi, koji u okviru istorijskog procesa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju mogu biti brana za one uticaje koji dolaze usljed geopolitičkih promjena u Evropskoj uniji i svijetu. Dvije su komponente koje čine ovu branu: ubrzanje integracije u Evropsku uniju i uspostavljanje široke koalicije parlamentarnih stranaka za evropsku pravnu državu Bosnu i Hercegovinu.

 

Ključne riječi: Evropska unija, Bosna i Hercegovina, Vijeće Evrope, geopolitika, Kontaktna grupa, Dejtonski mirovni sporazum, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Parlamentarna skupština BiH, Visoki predstavnik Međunarodne zajednice, geopolitičke silnice u svijetu, široka koalicija parlamentarnih stranaka za Evropsku Bosnu i Hercegovinu, Savezna Republika Njemačka, Velika Britanija, reformska agenda, građanski protest, Sirija, Libija, Irak, Islamska država (ISIL), terorizam.

 

1. Geopolitičke silnice i Bosna i Hercegovina u kontekstu provođenja dejtonskog mirovnog sporazuma Opstojnost države Bosne i Hercegovine krajem XX i početkom XXI stoljeća bitno je uslovljena odnosom Međunarodne zajednice prema uspostavljanju mira, nakon troipogodišnjeg rata u Bosni i Hercegovini: 1992-1995. U vremenu rata 1992-1995 godina Bosna i Hercegovina je imala velika razaranja privredne i društvene infrastrukture. Nasilno je izveden progon oko dva miliona civilnog stanovništva sa predratnih mjesta življenja. Usljed permanentnog granatiranja opsjednutog Sarajeva od 1992-1995 godine izgubilo je živote preko 12.000 ljudi, a u tome 1.500 djece. 3 Ratni cilj Miloševićevog režima i Karadžićeve Srpske demokratske stranke bio je potpuna destrukcija i etnička podjela države Bosne i Hercegovine. Odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine vodilo je ratno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine. Kao civilna komanda ratno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je rukovodilo odbrambenim aktivnostima Armije Republike Bosne i Hercegovine kao oružane sile građanskih i patriotskih snaga. Istovremeno ratno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je vodilo pregovore o postizanju mirovnog rješenja za Bosnu i Hercegovinu.1 Od 1992 do 1994 pregovori su vođeni u okviru Ženevske mirovne konferencije za bivšu Jugoslaviju.

 

Arbitri za vođenje pregovora bili su imenovani od Ujedinjenih nacija i Evropske unije. Bili su to Sajrus Vens i Torvald Stoltenberg u ime organizacije Ujedinjenih nacija. U ime Evropske unije arbitri u pregovorima bili su Robert Oven i Karl Bilt. Oni su posredovali u oblikovanju više mirovnih planova za Bosnu i Hercegovinu. Prvi Mirovni plan pod vođstvom Sajrusa Vensa i Roberta Ovena za osnovu ustrojstva Bosne i Hercegovine je imao deset provincija i zajedničke organe Bosne i Hercegovine. Provincije su bile koncipirane tako da tri provincije imaju većinu srpskog naroda, tri većinu hrvatskog naroda i tri većinu bošnjačkog naroda. Grad Sarajevo je imao poseban status. Ovaj plan nije dobio podršku srpske strane. Odbila ga je Skupština srpskog naroda na svom zasjedanju na Jahorini.2 Drugi mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu je uslijedio sredinom 1994. Ovaj plan je zasnovan na ustrojstvu Bosne i Hercegovine sa tri etničke republike: bosanska sa većinom bošnjačkog naroda, hrvatska sa većinom hrvatskog naroda i srpska sa većinom srpskog naroda.

 

Bosna i Hercegovina bi bila unija tri etničke republike. Na ovaj način je težnja za etničkom podjelom Bosne i Hercegovine došlo do svog vrhunca. Međutim mirovni plan od tri etničke republike nije dobio podršku na proširenoj sjednici ratne skupštine Bosne i Hercegovine održane u Sarajevu 27. i 28. avgusta 1993.3 1 Interese Bosne i Hercegovine u mirovnim pregovorima zastupala je državna delegacija ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Ratno Predsjedništvo RBiH je prema Ustavu BiH vršilo ulogu Parlamenta i Vrhovne komande u uslovima rata. Za djelovanje u ratnim uslovima Predsjedništvo BiH je usvojilo Platformu koja je definisala ciljeve odbrane integriteta i multietničkog bića Republike Bosne i Hercegovine. 2 Skupština je održana 5 i 6 maju 1993 na Jahorini. General Mladić je zatražio podršku poslanika da se odbije plan što je na kraju zasjedanja i odlučeno. Odbijen je i prijedlog Slobodna Miloševića da se prihvati Vens-Ovenov mirovni plan. Ovaj plan nije omogućavao etnički zaokružen entitet srpskog naroda, jer su i bošnjački i hrvatski i srpski narod živjeli izmješano na cijelom teritoriju države Bosne i Hercegovine. Vidi šire: Robert Donia: “Iz Skupštine Republike Srpske 1991-1996, Univeristy press, Fondacija istina, pravda, pomirenje, Sarajevo-Tuzla, 2012, str. 30. 3 Vidi: Kasim Begić: Bosna i Hercegovina od Vanceove misije do Daytonskog sporazuma, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997, str. 143. 4 Nakon neuspjeha u oblikovanju mirovnih planova za Bosnu i Hercegovinu u okviru Ženevske mirovne konferencije uslijedila je inicijativa za pregovore bošnjačkih i hrvatskih predstavnika kako bi se zaustavio hrvatsko-bošnjački ratni sukob, započet u prvoj polovini 1993. godine.

 

Pregovori su vođeni u Vašingtonu uz posredovanje administracije SAD a završeni su u martu mjesecu 1994 godine. Usvajanjem sporazuma o formiranju bošnjačko-hrvatske Federacije.4 Vašingtonski mirovni sporazum omogućio je mir na prostoru pod kontrolom Armija Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća odbrane. Vašingtonski sporazum će postati osnova za postizanje cjelovitog mirovnog rješenja za Bosnu i Hercegovinu. U nastojanju da se dođe do cjelovitog mirovnog rješenja za Bosnu i Hercegovinu međunarodna zajednica je formirala Kontaktnu grupu.5 Budući da su u Kontaktnoj grupi bile zemlje koje su vodeće svjetske sile i članice Vijeća sigurnosti, osim Savezne Republike Njemačke, one su izgradile konsensus za osnove mirovnog političkog rješenja rata u Bosni i Hercegovini. Taj konsensus je oblikovan u vidu mirovnog plana Kontaktne grupe. Ovaj plan je predviđao postojanje dvije cjeline unutar Bosne i Hercegovine. Jednu cjelinu čini bošnjačko-hrvatska federacija. Drugu cjelinu čini entitet srpskog naroda. Plan Kontaktne grupe postao je osnova za oblikovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Liderstvo u vođenju pregovora za cjelovito mirovno rješenje preuzele su Sjedinjene Američke Države. Posredovanje u pregovorima vodio je Ričard Holbruk, specijalni izaslanik predsjednika SAD. Administracija SAD je organizovala pregovore u novembru 1995 godine u gradu Dejtonu. Dejtonski mirovni sporazum je zasnovan na planu Kontaktne grupe, unutar koje je osigurana volja velikih svjetskih sila da se zaustavi rat i masovno stradanje civila u Bosni i Hercegovini. Opći okvirni mirovni sporazum, nazvan Dejtonski mirovni sporazum sadrži više Aneksa. Vojni aspekt Dejtonskog mirovnog sporazuma dao je osnovu za zaustavljanje vojnih aktivnosti posredstvom NATO saveza. Najvažniji dijelovi civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma odnosi se na Ustav Bosne i Hercegovine i povratak izbjeglica i raseljenih osoba. Prema Dejtonskom Ustavu Bosna i Hercegovina je dobila novo ustavno-političko ustrojstvo koga čine: institucije države Bosne i Hercegovine i dva entiteta Federacija Bosne i Hercegovine sa 51% teritorije BiH i Republika Srpska sa 49% teritorije.

 

Nakon provedene međunarodne arbitraže 1999 godine grad Brčko je dobio status Distrikta, vezan za institucije države Bosne i Hercegovine. Svi mirovni planovi 4 Na Ustavotvornoj skupštini, održanoj 30. marta 1994. godine usvojen je Ustav bošnjačko-hrvatske federacije sa deset kantona kao federalnih jedinica, Ibid, str. 171. 5 Kontaktnu grupu su činile: SAD, Ruska federacija, Velika Britanija, Francuska i Savezna Republika Njemačka. 5 nastajali prije Dejtonskog mirovnog sporazuma primarno su bili izvedeni na etničkoj osnovi. I sam Dejtonski mirovni sporazum daje primat etničkom principu u oblikovanju institucija političkog sistema. Jedan entitet u imenu Republika Srpska ima primat u artikulaciji interesa srpskog naroda. Drugi entitet: Federacija BiH zasnovana je na ispoljavanju interesa bošnjačkog i hrvatskog naroda. Entiteti su, na temelju Dejtonskog Ustava dobili široke zakonske nadležnosti. Za razliku od entiteta institucije države Bosne i Hercegovine su dobile sužene nadležnosti. Zbog takvog političko-ustavnog ustrojstva država Bosna i Hercegovina egzistira kao nefunkcionalna država. Njena nefunkcionalnost proističe i iz monopolskog položaja i dominacije etničkih stranaka u upravljanju društvenim razvojem.

 

Pokazalo se u praksi, da etničke stranke, ne posjeduju moć izgradnje međusobnog konsensusa o glavnim pitanjima razvoja države Bosne i Hercegovine. Zbog ovog momenta entiteti i država Bosna i Hercegovina nemaju stabilne parlamentarne većine i vlade formirane na toj većini. Usljed toga bosanskohercegovačko društvo i država imaju permanentnu krizu u svom razvoju. Takođe imaju nužnost oslanjanja na ulogu i pomoć Međunarodne zajednice i Evropske unije u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma i izgradnji mira. Postratni i postdejtonski period političkog razvoja države Bosne i Hercegovine prolazi kroz više zasebnih procesa. Svi ti procesi u svojoj ukupnosti doprinose izgradnji mira i oblikovanju istorijskog procesa integracije Bosne i Hercegovine u evroatlanske institucije: Vijeće Evrope,6 Evropsku uniju i NATO savez. Za razliku od drugih postsocijalističkih država Bosna i Hercegovina, uz postsocijalističku tranziciju prolazi kroz proces povratka i reintegracije izbjeglica i proces obnove ratom devastirane privrede i komunalne infrastrukture. Ovakva specifičnost bosanskohercegovačkog društva i protivriječnosti u njegovom razvoju skoro da se ne bi mogle prevladavati bez angažovanja i pomoći Međunarodne zajednice i Evropske unije. U prvih pet postratnih godina, zapravo od 1995-2000 godine glavne tokove u postratnoj obnovi Bosne i Hercegovine kreirala je i vodila Međunarodna zajednica. Radi se o tome da je obnovu putne i komunalne infrastrukture inicirala i finansirala Međunarodna zajednica i Evropska unija. Time su stvoreni uslovi za slobodu kretanja građana i za rad društvenih službi: obrazovanje i zdravstvo. U vremenu od 1995. do 2000. godine parlamentarne izbore je provodila Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OESC). Prvi poslijeratni višestranački izbori održani su u septembru 1996. godine. Stvorena je društvena klima u kojoj se izborno tijelo etnički homogeniziralo. Nadmoćnu izbornu pobjedu dobile su etničke stranke: SDA, HDZ BiH, SDS.

 

One su zajedno osvojile 86% mjesta u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. 6 Bosna i Hercegovina je primljena u članstvo Vijeća Evrope 2002 godine. Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom potpisan je 2008 godine, a na snagu je stupio 2015. godine. 6 Opozicione građanske stranke su marginalizirane. Međutim u procesu odlučivanja u Parlamentu Bosne i Hercegovine vladajuće etničke stranke nisu imale konsensus o većini pitanja o kojima su odlučivale. Uz ostalo nisu imale konsensus ni o izgledu novčanice, grba, zastave. Umjesto njihovog međusobnog konsensusa odluke je donio tadašnji Visoki predstavnik Karl Bilt. I na sljedećim parlamentarnim izborima 1998. godine pobijedile su etničke stranke. (Tada su mandati parlamentarnih tijela trajali dvije godine). Tek će na parlamentarnim izborima 2000 godine većinu u Parlamentu BiH osvojiti građanske multietničke stranke. Uz predvođenje Socijaldemokratske stranke BiH formirana je Alijansa za demokratske promjene. U toj Alijansi je uzela učešća i Stranka za BiH i Partija demokratskog progresa iz Republike Srpske. U kratkom mandatu od dvije godine Demokratska alijansa je započela ekonomske i političke reforme. Uz podršku Međunarodne zajednice Alijansa za demokratske promjene je uspjela usvojiti Amandmane na entitetske Ustave kojim se primijenila odluka Ustavnog suda BiH iz 2000 godine o konstitutivnosti naroda na cijelom prostoru države Bosne i Hercegovine. Na taj način je ukinuta ustavna diskriminacija položaja srpskog naroda u Federaciji BiH i bošnjačkog i hrvatskog u Republici Srpskoj.7 Na temelju ukidanja diskriminacije na etničkoj osnovi Bosna i Hercegovina je ispunila važan uslov za prijem u Vijeće Evrope 2002. godine. Budući da Alijansa za demokratske promjene u vremenu od dvije godine nije ni mogla ispuniti očekivanja građana u pogledu rasta zaposlenosti došlo je do obrta na parlamentarnim izborima 2002.

 

Na ovim izborima građani će svoje povjerenje dati ponovo nacionalnim strankama. U dva mandata za period 2002-2006-2010 godina nacionalne stranke u Parlamentu Bosne i Hercegovine nisu imale čvrste koalicione sporazume za provođenje reformi. A sve reforme od 2002 godine odvijale su se u kontekstu strateškog opredjeljenja bosanskohercegovačke države i društva za integraciju u Evropsku uniju i NATO savez. Nepostojanje konsensusa između vladajućih etničkih stranaka odmjenjivao je Visoki predstavnik Međunarodne zajednice primjenom svojih Bonskih ovlaštenja. Na temelju Bonskih ovlaštenja Visoki predstavnik Međunarodne zajednice donio je 800 odluka u vremenu 1999-2007 godina.8 Svi zakoni koje je proglasio Visoki predstavnik Međunarodne zajednice ukupno 145 bili su osnova za izvođenje najvažnijih reformi u procesu integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Posebno mjesto imaju reforme koje su omogućile proširenje nadležnosti i promjenu strukture Vijeća ministara. Od tri ministarstva u Vijeću ministara, prema zakonu o Vijeću ministara iz 19979 izvršene su 7 Vidi šire: Politički pluralizam u Sloveniji i Bosni Hercegovini, uredili Danica Fink Hafner i Mirko Pejanović, Promocult, Sarajevo/Ljubljana, 2006, str. 58 i 59. 8 Alijansa za demokratske promjene je vladala dvije godine. U tom vremenu realizirana su četiri važna projekta: postignut je prijem Bosne i Hercegovine u Vijeće Evrope; formirana je državna granična služba za kontrolu granica; uklonjena je diskriminacija na etničkoj osnovi usvajanjem Amandmana o konstitutivnosti naroda u Ustavu Federacije BiH i Republike Srpske i dokinut je paralelizam u vršenju vlasti koga su provodili SDA i HDZ: Vidi šire: Mirko Pejanović, Politički razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu, Šahinpašić, Sarajevo, 2005, str. 80 i 81. 9 Vidi: Država Bosna iHercegovina i demokratija, University Press, Sarajevo, 2015, str. 236. 7 zakonske promjene koje su dovele do proširenja strukture Vijeća ministara na devet ministarstava 2005. godine. Deveto ministarstvo je postalo: Ministarstvo odbrane nakon što su formirane jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine. Važne reforme izvedene su i u pogledu uspostavljanja novih institucija države Bosne i Hercegovine. Radi se o uspostavljanju Granične službe Bosne i Hercegovine, zatim Obavještajne službe (OSA-OBA) i Službe za istrage i dokumentaciju (SIPA). Također je uspostavljena Uprava za indirektno oporezivanje i Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine.

 

Ove i druge reforme ojačale su kapacitet državnih institucija Bosne i Hercegovine. Također su ove reforme, uz djelimičnu reformu policije, omogućile da Bosna i Hercegovina ispuni uslove za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji sa Evropskom unijom 2008 godine. Mada je ovaj Sporazum dugo čekao na ratifikaciju, zapravo sve do 2015 godine Bosna i Hercegovina je sa sporazumom o pridruživanju i stabilizaciji ušla u ugovorni odnos sa Evropskom unijom. Reforma Ustava Bosne i Hercegovine (Dejtonskog Ustava) javlja se kao najsloženija reforma u postdejtonskom političkom razvoju države Bosne i Hercegovine. Radi se o tome da ustavna reforma, koja bi omogućila promjenu Dejtonskog ustava nema konsensus vladajućih političkih stranaka u Parlamentu BiH. To se pokazalo tokom odlučivanja o prijedlogu “Aprilskog paketa” amandmana na ustav Bosne i Hercegovine 2006. godine.10 Paket nije dobio dvotrećinsku većinu poslanika. Visoki predstavnik Međunarodne zajednice, tada Švarc Šiling, nije koristio Bonske ovlasti niti je izvršio adekvatan pritisak, koji bi poslanike Stranke za BiH, privolio da prihvate „Aprilski paket“ ustavnih promjena.11 Od tada je Međunarodna zajednica promijenila svoju dinamiku u vršenju uticaja na izvođenje reformi. U pokušaju pripreme međustranačke saglasnosti uz moderaciju Evropske unije za ustavne promjene 2009 godine takođe nije bilo uspjeha. Sve je to pokazalo da promjena Dejtonskog Ustava nije moguća sve dok se ne dođe do konsensusa vladajućih stranaka.

 

A taj konsensus će biti moguć u vremenu kad Evropska unija i Međunarodna zajednica, po osnovu svoje geopolitičke uloge nametnu osnovu za ustavne promjene. Sve dotle država Bosna i Hercegovina egzistira kao nefunkcionalna država u kojoj permanentno postoji kriza odlučivanja u 10 Rasprava o “Aprilskom paketu” amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine trajala je dva dana potkraj aprila mjeseca 2006. “Aprilski paket” amandmana na Ustav BiH nije dobio dvotrećinsku većinu poslanika jer su poslanici Stranke za BiH, kao vladajuće stranke bili protiv predloženih promjena Ustava Bosne i Hercegovine. Predloženim amandmanima na Dejtonski ustav Bosne i Hercegovine predviđeno je jačanje institucija na nivou države Bosne i Hercegovine, a posebno Predsjedništva BiH, Parlamenta i Vijeća ministara. Vidi šire: Ogledi o državnosti i političkom razvoju BiH, Šahinpašić, Sarajevo/Zagreb, 2012, str. 170, 171, 172 i 173. 11 “Usvajanje evropskih standarda u razvoju države Bosne i Hercegovine pretpostavlja novu ustavnu konstituciju. Kreacija novog sadržaja Ustava Bosne i Hercegovine podrazumijeva postojanje geopolitičke osnove izražene u moći i volji administracije SAD, EU i zemalja članica Kontaktne grupe”. Vidi: Mirko Pejanović, Država Bosna i Hercegovina i demokratija, Univerity Press, Sarajevo, 2015, str. 134. 8 Parlamentu BiH. Ali također postoji potreba daljeg djelovanja Evropske unije i Međunarodne zajednice u pružanju pomoći za izvođenje reformi unutar evropskog integracijskog procesa. 2. Zastoji u odvijanju integracijskog procesa za sticanje članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji Nakon što je Bosna i Hercegovina 2008 godine potpisala Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji sa Evropskom unijom došlo je do odlaganja primjene ovog Sporazuma.

 

Postojao je jedan uslov zbog koga se odlagala ratifikacija sporazuma u institucijama Evropske unije. Taj uslov je proistekao iz Presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“. Presuda je donesena u decembru 2009. godine. Pokušaj provođenja Presude, putem usvajanja Amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine trajao je bezuspješno od 2009 do 2014 godine.12 U vremenu od 2008 pa sve do 2015 godine proces integracije Bosne i Hercegovine je bio u zastoju. A već se pokazalo u postdejtonskim godinama društvenog razvoja Bosne i Hercegovine da svaki zastoj u odvijanju evropskog integracijskog procesa dovodi do tendencija destabilizacije bosanskohercegovačkog društva. Više je nego izvjesno ako nema odvijanja evropskog integracijskog procesa nema ni povoljnog odvijanja unutrašnje integracije Bosne i Hercegovine i održavanja njene stabilnosti. Pogoršanje ekonomskih kretanja vodilo je stalnom rastu nezaposlenosti stanovništva. Tako na primjer 60% populacije mladih školovanih ljudi je nezaposleno. Pola miliona radno sposobnog stanovništva je nezaposleno, od ukupnog broja stanovnika.13 Nezadovoljstvo socijalno-ekonomskim stanjem kulminiralo je masovnim protestom građana u februaru 2014 godine.14 Protesti građana su potakli nova razmišljanja i odnos prema nužnosti izvlačenja Bosne i Hercegovine iz krize u ekonomskom i političkom razvoju. Određene iskorake učinile su i institucije Evropske unije u smislu kreacije novog pristupa u pružanju pomoći za ubrzanje integracije države Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Uslijedila je, zapravo njemačko-britanska inicijativa koja je dala 12 U tom mandatu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine vladajuće stranke koje su činile većinu nisu uspjele izgraditi konsensus za provođenje Presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”. Odlučivanje o mogućim prijedlozima amandmana odvijalo se izvan Parlamentarne skupštine BiH i samo u krugu stranačkih lidera. Time je moć Parlamenta Bosne i Hercegovine bila uzurpirana. Vidi šire: Mirko Pejanović, Država Bosna i Hercegovina i demokratija, University Press, Sarajevo, 2015, str. 145. 13 Po popisu stanovništva iz 2013 godine Bosna i Hercegovina ima 3.500.000 stanovnika. 14 Na temelju zahtijeva građana iskazanih na protestima u Tuzli, Sarajevu, Zenici, Bihaću smijenjene su kantonalne vlade u ovim gradovima. 9 osnovu za oblikovanje Reformske agende. Ovim dokumentom je primat dat pitanjima ekonomsko-socijalnog razvoja.

 

Politička pitanja za koja ne postoji konsensus odložena su za neko buduće vrijeme. Ovim su institucije Evropske unije: Komisija Evropske unije, Evropsko vijeće i Parlament Evropske unije odabrale novi pristup, kako bi se ubrzala integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Na temelju uticaja specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, sve parlamentarne stranke su potpisale obavezu za provođenje reformske agende početkom 2015 godine. Tako je započeo novi proces15 u izvođenju reformi. Bosna i Hercegovina je tokom 2016. godine predala aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji. Aplikacija je prihvaćena. Potom je Evropska unija u decembru 2016 godine dostavila Bosni i Hercegovini upitnik sa 3000 pitanja koji institucije države Bosne i Hercegovine trebaju ispuniti u roku od šest mjeseci. Kad se prihvate odgovori na pitanja u upitniku Evropske unije, uslijediće mišljenje Evropske komisije da li je Bosna i Hercegovina ispunila uslove da dobije status kandidata za članstvo u Evropsku uniju. Postoji očekivanje da Bosna i Hercegovina status kandidata za članstvo dobije do kraja 2017. godine. To će zasigurno označiti zaokret u odvijanju procesa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. 3. Nove geopolitičke silnice koje nastaju u svijetu i Evropi i Bosna i Hercegovina Od 2012 godine nastaju nova društveno-istorijska kretanja u svijetu i Evropi. U zemljama Bliskog istoka: Irak, Libija, Sirija, Jemen nastaju ratni sukobi. Islamska država – ISIL postaje nosilac vojnih aktivnosti u Siriji, Iraku i Libiji.

 

ISIL regrutuje dobrovoljce, koji kad se vrate u svoje zemlje postaju opasnost za terorističku aktivnost. Teroristički napadi u više gradova evropskih zemalja16 unose strah kod građana i ugrožavaju stabilnost i mir. Više desetina mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine otišlo je, kao dobrovoljci na ratište u Siriju. Velike su opasnosti za sigurnost građana, od mogućih terorističkih aktivnosti nakon povratnika pripadnika ISIL-a u Bosnu i Hercegovinu. Opasnosti zbog geopolitičkih promjena dolaze za Bosnu i Hercegovinu i od ratnih sukoba u istočnoj Ukrajini. Dok je trajao ratni sukob u Ukrajini, pripadnici radikalnih skupina iz Srbije i Republike Srpske odlazili su kao dobrovoljci na ukrajinsko ratište kako bi se borili na strani pobunjenih Rusa. 15 Sve političke stranke i vladajuće i opozicione u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine potpisale su obavezu za provođenje Reformske agende. 16 Teroristički napadi su tokom 2015. i 2016.godine izvedeni u gradovima Francuske: Nica i Pariz i Njemačke: Berlin. Stradalo je više desetina civila. Dvije terorističke akcije izvedene su i u Bosni i Hercegovini od ekstremnih vahabističkih pokreta ubistvo pripadnika policije u Zvorniku i dva pripadnika Oružanih snaga u Rajlovcu kod Sarajeva. 10 Uticaj Ruske federacije na društvena kretanja u Bosni i Hercegovini ostvaruju se u Republici Srpskoj u oblasti privrede (prerada i distribucija nafte). Istovremeno se ostvaruje i politički uticaj. U nekoliko svojih posjeta Ruskoj federaciji, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dobio je podršku za svoje radikalne nacionalističke poduhvate. Tu podršku je dobio i za izvođenje referenduma građana Republike Srpske o 9. januaru, danu Republike Srpske. Referendum je održan 25. septembra 2016 neposredno pred lokalne izbore. Politička homogenizacija građana za izlazak na referendum samo je nastavljena u oktobru na lokalnim izborima na kojima je visoku pobjedu zabilježila stranka Milorada Dodika (SNSD). U atmosferi koja je nastala povodom referenduma o 9. januaru Danu Republike Srpske došlo je do podizanja etničkih tenzija. Ponovo je zagovarana i ideja o referendumu za otcjepljenje Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine. Tenzije su išle do stvaranja straha da može biti ratnih sukoba. Geopolitičke promjene su nastajale i u samoj Evropskoj uniji.

 

Pod teretom priliva izbjeglica iz Sirije i Bliskog istoka, narušeni su odnosi između zemalja članica EU u pogledu solidarnosti za prihvat izbjeglica. Mađarska je podigla zid na svojim granicama. Izveden je i referendum o otcjepljenju Velike Britanije iz Evropske unije. To je samo po sebi uticalo na nestabilnost u funkcionisanju institucija Evropske unije. Dodatne teškoće u funkcionisanju Evropske unije dolaze zbog jačanja desničarskih stranaka u zemljama članicama Evropske unije. Ove stranke zagovaraju izlazak njihovih zemalja iz Evropske unije. Najradikalniji zahtjev dolazi od Marine Le Pen, lidera Fronta Nacional u Francuskoj.17 4. Kako prevenirati opasnosti za Bosnu i Hercegovinu koje dolaze zbog geopolitičkih promjena u svijetu i Evropi? I pored angažovanja Međunarodne zajednice na provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma država Bosna i Hercegovina permanentno prolazi kroz dvije krize. One su međusobno vezane. Radi se o krizi socijalno-ekonomskog razvoja i krizi političkog upravljanja. Kriza socijalno-ekonomskog razvoja u socijalnoj zbilji ispoljava se u tome da Bosna i Hercegovina ima 40% nezaposlenih radno sposobnih građana. Zatim Bosna i Hercegovina ima preko 400.000 penzionera od kojih 60% primaju penziju u visini 350 KM (175 eura).

 

Uz sve to 30% stanovništva živi ispod granice siromaštva. Godišnje iz Bosne i Hercegovine, prevashodno iz ekonomskih razloga iseljava više desetina hiljada mladih ljudi. Prema procjenama nevladinih organizacija u toku 2016 godine iz Bosne i Hercegovine je iselilo 80.000 građana. Socijalno nezadovoljstvo građana je u stalnom porastu. 17 Vidi šire: Ana Muhar: Pobjeda Marine Le Pen, udarac koji Evropa neće preživjeti, Jutarnji list – Magazin, subota, 11.02.2017, str. 58, 59 i 60. 11 Kriza političkog upravljanja iskazuje su u nemogućnosti vladajućih parlamentarnih stranaka da u Parlamentu Bosne i Hercegovine izgrade konsensus o razvoju države Bosne i Hercegovine do nivoa njene ekonomsko-političke održivosti i dobijanja članstva u Evropskoj uniji. Radi se o tome da su nacionalne stranke izvedene na etničkoj osnovi učvrstile svoju moć na etničkom pluralizmu. To su od 1990 godine tri etničke stranke: SDS, SDA i HDZ BiH, a od 2006 godine SDS je odmijenio SNSD. One su nametnule ekskluzivno pravo da predstavljaju svoje narode: srpski, bošnjački i hrvatski.18 Na toj osnovi vode zatvorene etno nacionalne politike i u međusobnom dogovoru upravljaju državnim resursima. Upravljanje na dijelu prostora gdje živi većina jednog naroda javlja se u obliku jednopartijskog monopola kao na primjer vršenje vlasti HDZ-a BiH u kantonima sa hrvatskom većinom i vršenje vlasti SDA-a u kantonima sa bošnjačkom većinom. Slično je i u vršenju vlasti SNSD-a u Republici Srpskoj. U entitetskim i državnom Parlamentu etničke stranke ne primjenjuju demokratski postulat u formiranju parlamentarne većine. Zapravo ne formiraju parlamentarnu većinu na temelju sporazuma o programskoj koaliciji. Umjesto toga obrazuju se partnerstva u vršenju vlasti. Nakon provedenih izbora podijele se resori u vlasti a donošenje zakona u Parlamentu se prepušta neizvjesnosti. Ovaj metod vladanja kontinuirano se primjenjuje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

 

Odlučivanje o zakonima u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine otežava i usporava i primjena entitetskog glasanja (dobijanje entitetske saglasnosti). Zbog toga parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nema potrebnu dinamiku odlučivanja u donošenju reformskih zakona. Moć Parlamenta je u rukama lidera vladajućih stranaka. Na primjeru neuspjeha u donošenju Amandmana na Ustav BiH kojim bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci u vremenu 2009-2014 godina pokazalo se kako su lideri političkih stranaka uzurpirali parlamentarnu demokratiju i pretvorili je u partitokratiju, tako što su odlučivali izvan Parlamenta. Nemoć konsensusa između vladajućih stranaka da upravljaju razvojem države Bosne i Hercegovine u vremenu 1996-2009 odmjenjivao je Visoki predstavnik međunarodne zajednice, donošenjem odluka i zakona po osnovu Bonskih ovlaštenja. Postavlja se pitanje na kojim idejama i političkim projektima je moguće zaustaviti siromaštvo i stagnaciju u ekonomskom razvoju? 18 Nakon apsolutne pobjede na prvim višestranačkim izborima 1990 godine tri etničke stranke: SDA, SDS i HDZ BiH su podijelile vlast po ključu: 5 za SDA; 4 za SDS i 3 za HDZ BiH.

 

Tako je uvedeno neke vrste vlasništvo nad državnim resursima. Uz to su nacionalne stranke uvele političko stajalište “Da su one jedini autentični predstavnici interesa tri naroda”, Vidi: Muhamed Filipović, Bosna i Hercegovina: najvažnije geografske, demografske, historijske, kulturne i političke činjenice, Compact, Sarajevo, 1997, str. 109. 12 Istovremeno se postavlja pitanje na kojim idejama i projektima je moguće izmijeniti model političkog upravljanja koji je preko 20 godina zasnovan na partnerstvu vladajućih stranaka, umjesto modela upravljanja zasnovanog na koalicionom političkom programu. Najveći problem u ekonomskom razvoju je nepostojanje cjelovite politike reformi u polju socijalnog i ekonomskog razvoja. Tokom postsocijalističke tranzicije privatizirana i ugašena preduzeća zasnovana na državnoj svojini, nisu u potrebnoj dinamici zamijenjena formiranjem malih i srednjih preduzeća na privatnoj osnovi. Dovedena je u pitanje proizvodna moć društva. Veliki broj radništva je osiromašen nakon privatizacije preduzeća.19 Vlasti se ne bave ekonomijom u proizvodnoj sferi. Fokusirane su na zaduživanje kod Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se finansirala razgranata administracija. Nasuprot tome jedan broj opština sa inicijativom svoje lokalne vlasti osmišljava i realizuje projekte lokalnog ekonomskog i infrastrukturnog razvoja.

 

U tome prednjače opštine: Tešanj, Doboj, Tuzla, Teslić, Gračanica, Prnjavor, Vitez, Laktaši, Gradačac, Srebrenik, Široki Brijeg, Goražde, Bijeljina, Grude, Banja Luka, Novi Grad Sarajevo i druge. Zaokret u ekonomskom razvoju moguće je postići novim pristupom i odnosom institucija Evropske unije prema poticanju lokalnog ekonomskog i infrastrukturnog razvoja. Jedna od ideja, a ona u stručnim krugovima dugo postoji, jeste formiranje ureda delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini u većim gradskim centrima: Tuzli, Mostaru, Banja Luci, Doboju, Bihaću, Livnu, Prijedoru, Bijeljini, Trebinju, Zvorniku, Jajcu, Širokom Brijegu, Goraždu. Ovi uredi bi pomogli oblikovanju razvojnih projekata u lokalnim zajednicama i njihovo finansiranje iz sredstava evropskih fondova. Na temelju prirodnih bogatstava i ljudskih resursa mogle bi se razviti proizvodne aktivnosti u oblasti proizvodnje hrane, prerade ljekobilja, drvne industrije, metalne industrije, elektro industrije i proizvodnje elektroenergije iz obnovljivih izvora. U projektima lokalnog razvoja svoje mjesto bi dobili i projekti izgradnje brzih cesta između gradova. Na primjer brze ceste od Sarajeva prema Tuzli, Goraždu, Foči, Višegradu, Kiseljaku, Vitezu, Travniku.

 

Od Banja Luke kao regionalnog centra brze ceste bi se gradile prema Prijedoru, Sanskom Mostu, Bihaću, Tesliću, Doboju, Jajcu. Brze ceste bi se gradile i povezivale opštinske centre u regionalnom prostoru grada Mostara, Tuzle i Zenice. Nova radna mjesta bi se kreirala na konceptu lokalnog ekonomskog i infrastrukturnog razvoja i potporom iz evropskih fondova. Valja podsjetiti da je model lokalnog ekonomskog razvoja u liderstvu Konrada Adenauera 50-ih godina XX 19 Pokušaj za održavanje proizvodnje ispoljen je sindikalnom borbom radnika da sopstvenom organizacijom održe proizvodnju u Tvornici deterdženata u Tuzli i Tvornici stolica “Konjuh” u Živinicama. 13 stoljeća u Saveznoj Republici Njemačkoj doveo i do ubrzane obnove gradova i industrijske proizvodnje u njima, a preko toga do ekonomskog prosperiteta Zapadne Njemačke. 5. Mogućnost oblikovanja široke koalicije za evropsku pravnu državu Bosnu i Hercegovinu Model političkog upravljanja razvojem države Bosne i Hercegovine na nivou entitetskih parlamenata i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine moguće je mijenjati u korist cjeline interesa građana novim pristupom u oblikovanju parlamentarne većine kako u entitetima tako i u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Jer nestabilne parlamentarne većine odlažu razvoj i destabiliziraju državu. Taj novi pristup podrazumijeva fokusiranje na strateški cilj društvenog razvoja Bosne i Hercegovine na početku XXI stoljeća. Taj cilj je integracija države Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO savez. Ovaj cilj ima socijalnu osnovu u većinskoj volji građana da njihova država postane članica EU (istraživanja javnog mnjenja potvrđuju da između 75 i 80% građana ima pozitivno opredjeljenje da država Bosna i Hercegovina postane članica EU). Za ostvarenje ovog cilja, a posebno za ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju nužno je oblikovati model široke koalicije političkih stranaka za evropsku pravnu državu Bosnu i Hercegovinu.

 

U ovoj koaliciji mjesto bi imale one parlamentarne stranke koje osvoje 10% i više povjerenja u izbornom tijelu Bosne i Hercegovine. Ovakav preokret je moguć samo uz angažovanje i pritisak specijalnog predstavnika EU. Takva široka koalicija imala bi javni program i za njegovo provođenje odgovarala bi građanima i sveukupnoj demokratskoj javnosti. Nakon dobijanja statusa kandidata za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, a to se očekuje u 2017. godini, slijedi poziv za pregovore o članstvu. U okviru prihvatanja uslova iz pregovaračkih poglavlja Bosna i Hercegovina će ubrzano donositi zakone kojim se u pravni sistem ugrađuje evropska pravna stečevina. U tom kontekstu prvi zaokret se javlja u nužnosti ustavne promjene radi usvajanja evropske klauzule u Ustavu Bosne i Hercegovine (većina zemalja na putu ka članstvu u EU je prolazila taj put). Time bi se omogućilo ubrzano donošenje evropskih zakona u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Dovelo bi to i do nove dinamike u izvođenju reformi i do ispunjenja uslova za članstvo u Evropskoj uniji. A ubrzanje procesa integracije Bosne i Hercegovine u EU javlja se ne samo kao unutrašnja nužnost, već i izvanjska, jer se pogoršavaju geopolitička kretanja u Evropi i svijetu.

 

Ta kretanja mogu dovesti do usporavanja ostvarivanja strategijskog cilja integracije države Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Utoliko više je ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u EU, 14 postaje pitanje svih pitanja u sljedećim godinama društvenog razvoja Bosne i Hercegovine. 6. Zaključak Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995 godine država Bosna i Hercegovina je dobila novu geopolitičku osnovu za opstojnost i politički razvoj. Ta osnova se ogleda u internacionalizaciji bosanskog pitanja, što znači i angažovanje Međunarodne zajednice i Evropske unije u izgradnju mira i demokratskih institucija države Bosne i Hercegovine. Postratna obnova i integracija bosanskohercegovačkog društva i države odvijala se u znatnoj mjeri uspješno sve dok su trajale Bonske ovlasti Visokog predstavnika Međunarodne zajednice (OHR).

 

Te ovlasti su omogućile da se pokrenu i realizuju brojne reforme. Te reforme su vodile pristupanju Bosne i Hercegovine članstvu u Evropskoj uniji. Od 2008 godine Bosna i Hercegovina, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ulazi u ugovorni odnos sa Komisijom Evropske unije. Međutim od toga vremena prestaje upotreba Bonskih ovlasti Visokog predstavnika Međunarodne zajednice. Istovremeno od Parlamentarnih izbora 2006 godine u javni prostor agresivno ulazi nacionalistička retorika. Ta retorika utiče na stvaranje nepovoljnog društvenog ambijenta za socijalni i ekonomski razvoj. Nezadovoljstvo građana socijalnim i ekonomskim stanjem eskaliralo je početkom 2014 godine u obliku građanskog protesta. Građanski protest je uticao na oblikovanje novog pristupa institucija Evropske unije prema pitanju ubrzanja integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Osnovu za novi pristup Evropske unije prema Bosni i Hercegovini dala je njemačko-britanska inicijativa 2015 godine. Ovom inicijativom oblikovano je stajalište da fokus društvenog razvoja Bosne i Hercegovine bude okrenut socijalnim i ekonomskim pitanjima. Sve Parlamentarne stranke i vladajuće i opozicione potpisale su Reformsku agendu 2015 godine.

 

Tokom 2016 godine Bosna i Hercegovina je aplicirala za članstvo u EU. Postoje dobri izgledi da Bosna i Hercegovina u 2017 godini dobije status kandidata za članstvo u EU. Veoma je bitno podcrtati da ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju istovremeno znači jačanje stabilnosti države u svim aspektima njenog razvoja. Ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju znači mogućnost preveniranja opasnosti za Bosnu i Hercegovinu koje dolazi zbog promjene geopolitičkih kretanja u Evropi i svijetu, a posebno zbog opasnosti koje dolaze od terorizma i jačanja uticaja Ruske federacije i Turske na Balkanu. Jedna od novih 15 mogućnosti koje na unutrašnjem planu političkog razvoja Bosne i Hercegovine može prevenirati opasnosti od negativnih geopolitičkih silnica prema Bosni i Hercegovini jeste uvođenje modela široke koalicije Parlamentarnih stranaka sa ciljem da se sve političke energije posvete ubrzanju integracije BiH u Evropsku uniju. 7.

 

Literatura 1. Kasim Begić: Bosna i Hercegovina od Vanceove misije do Daytonskog sporazuma, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997. 2. Robert Donia: Iz Skupštine Republike Srpske 1991-1996 – izvodi iz izlaganja poslanika Skupštine Republike Srpske kao dokazni materijal na krivičnom Tribunalu u Hagu, University Press-Fondacija istina, pravda, pomirenje, Sarajevo/Tuzla, 2012. 3. Muhamed Filipović: Bosna i Hercegovina: najvažnije geografske, demografske, historijske, kulturne i političke činjenice, Compact, Sarajevo, 1997. 4. Mirko Pejanović: Politički razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu, Šahinpašić, Sarajevo, 2005. 5. Mirko Pejanović: Ogledi o državnosti i političkom RAZVOJU BiH, Šahinpašić, Sarajevo/Zagreb, 2012. 6. Mirko Pejanović: Država Bosna i Hercegovina i demokratija, University Press, Sarajevo, 2015. 7. Politički Pluralizam u Sloveniji i Bosni i Hercegovini,

 

Urednici: Danica Fink Hafner i Mirko Pejanović, Promocult, Sarajevo/Ljubljana, 2006. 8. Ana Muhar: Pobjeda Marine Le Pen, Udarac koji Evropa neće preživjeti, Jutarnji list-Magazin, subota, 11.02.2017. Sarajevo/Ljubljana, 18.april 2017 Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana Direktor: Bakhtyar Aljaf 

Trash Film Festival je multimedijalni događaj zabavnog karaktera kojem je svrha promocija igranog filma. Festival je zamišljen tako da se prikazuju prvenstveno oni radovi u kojima se ističu atributi akcijskih, borilačkih, stravičnih i znanstveno-fantastičnih filmova, pa je i pretjerivanje u žanrovskim odrednicama poželjno. Cilj festivala je privući filmaše i filmske zanesenjake, bilo profesionalce, bilo amatere, koji uživaju u onoj zabavnoj, akcijskoj komponenti filmske umjetnosti, te ih nagraditi za njihov doprinos čarobnom svijetu filma.

Rugby Union: poziva sve ragbi igrače bosanskohercegovačkih korijena u svijetu da stupe u kontak sa Ragbi savezom Ragbi savez Bosne i Hercegovine - Bosnia and Herzegovina Rugby Union traži dobre igrače ragbija, koji žele da nastupaju za reprenzentaciju Bosne i Hercegovine.

Kako nalaže World Rugby Regulation 8. potencijalni reprenzentativci moraju imati bosanskohercegovačke korijene. Znači potrebno je da im je jedan od roditelja ili jedan roditelj njihovih roditelja porijeklom iz BiH.

U narednom periodu reprenzentaciju Bosne i Hercegovine očekuju nastupi u okviru RUGBY EUROPE CONFERENCE 1. Jug te kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Japanu. (Rugby World Cup 2019 Japan)

Potencijalni reprenzentativci svoj CV mogu poslati na Ragbi savez Bosne i Hercegovine: Tehnički direktor Danijel Keserović: mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. ili This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

O aktivnostima Ragbi savez Bosne i Hercegovine infomaciju više možete nači na njihovoj oficijelnoj web stranici www.rugby.ba

BHDINFODESK

 

 

Šta nas povezuje, šta nas razdvaja?

Zašto se jugoistočna Evropa ne razvija brže?

 


srijedu, 19. aprila/travnja 2017, od 14.00 – 18.00 sati,

u hotelu »Lev«, 13.sprat/kat, dvorana »Grad«, Vošnjakova 1, Ljubljana.

 

Jugoistočna Evropa obuhvata 11 država, pet je uključenih u Evropsku uniju. Leži na stjecištu između istoka, zapada i sjevera Evrope, je most između Evrope, Bliskog istoka, centralne Azije i zemalja Sredozemlja. Sa svojih 50 miliona stanovnika, geostrateškim položajem i prirodnim resursima ima neiskorištene brojne potencijale. 

 

U usporedbi sa ostalim razvijenijim regijama Evrope, ova regija nosi breme kratke demokratske političke tradicije, nedostatka razvojnih znanja i snaga, koje bi omogućile pozitivne trendove rasta i razvoja, i modele razmišljanja, koji su se nacionalno, ideološki, vjerski i kulturno formirali kroz historiju.

 

Sa ciklusom rasprava, koje ćemo organizirati u različitim dijelovima regije, želimo u budućnosti otvoriti i širiti prostor za  razvojne procese, koji će državama u regiji omogućiti održivi razvoj i viši kvalitet života.

 

Projekt »Potencijali jugoistočne Evrope« će u uvodu predstaviti Tomaž Zalaznik, direktor Instituta Nove revije, zavoda za humanistiku.

 

 

Tema prve rasprave od 14.00 do 16.00 sati biti će 

 

Šta nas povezuje, šta nas razdvaja?

 

 

Sudjeluju:

 

● Nadvojvotkinja i princeza Camilla Habsburg-Lothringen, direktorica za Evro-mediteransku diplomacijo i interkulturna pitanja (EDIA) na IFIMES-u

● prof. dr. Milan Jazbec, slovenski veleposlanik u Makedoniji

● prof. dr. Mihael Brejc, bivši ministar i zastupnik u Evropskom parlamentu

 

Panel će biti na engleskom jeziku, razgovor će voditi prof. dr. Anis H. Bajrektarević, profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija, Beč.

 

 

Tema druge rasprave od 16.00 do 18.00 sati biti će

 

Zašto se jugoistočna Evropa ne razvija brže?

 

 

Sudjeluju:

 

● Janez Škrabec, suvlasnik i direktor RIKO d.o.o. Ljubljana

● Blaž Košorok, COO, Akrapovič d.o.o., Ivančna Gorica

● Anton Papež, direktor Interenergo d.o.o. Ljubljana

● Iztok Mirošič, bivši slovenski veleposlanik u Velikoj Britaniji i Italiji

 

 

 

Panel će biti na slovenskom jeziku, razgovor sa sudionicima će voditi doc. dr. Zijad Bećirović, direktor IFIMES.

 

Prijenos uživo LIVESTREAM na linku:http://www.ifimes.org/en/livestream  

 

Molimo vas, da sjedišta u dvorani zauzmete najkasnije do 13.55.

 

Sudjelovanje na događaju je besplatno, ipak vas molimo, da svojuprisutnost obavezno potvrdite na telefonskom broju (01) 430 15 33 odnosno e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Apelaciono vijeće ukinulo osuđujući dio presude Sretenu Lazareviću, Draganu Stanojeviću, Miletu Markoviću i Slobodanu Ostojiću i naredilo novo suđenje. BIRN – JUSTICE REPORT (www.bim.ba) – 10.09.2009 - Apelaciono vijeće je uvažilo žalbe Odbranâ optuženih i ukinulo prvostepenu presudu kojom je 29. septembra 2008. Lazarević osuđen na 10 godina zatvora, Stanojević na sedam, a Marković i Ostojić na kaznu zatvora od po pet godina.

University of Bedfordshire Luton juče je na specijalnoj prezentaciji dodijeliti počasni doktorat iz oblasti filozofije gospodinu Nedžadu Avdiću iz Srebrenice za njegov doprinos u oblasti ljudskih prava. Nakon primljenog doktorata gospodin Avdić je studentima ovog univerziteta održati prigodno predavanje o ljudskim pravima i genocidu u Srebrenici. Inače, Nedžad Avdić je kao 20-godišnjak preživio streljački vod u Srebrenici, nažalost, to nije uspjelo njegovom ocu, amidži i mnogim rođacima i prijateljima. Svoju stravičnu životnu priču “Kako sam preživio strijeljanje u Petkovcima” Nedžad je podijelio sa cijelim svijetom, s nadom da se nigdje i nikada ne ponovi srebrenički genocid. Poslije strašnog životnog iskustva, Nedžad se vratio u Srebrenicu 1997. godine, završio fakultet, osnovao porodicu i zaposlio se. U svakoj prilici hrabro je dijelio svoju priču sa željom da se što dalje čuje istina o genocidu te da nove generacije nastoje odrasti u harmoniji i bez mržnje. Povodom dodjele počasnog doktorata Nedžadu Avdiću, gospodin Bill Rammell, potpredsjednik Univerziteta, istakao je da počasni doktorat došao u prave ruke jer i pored svega što je preživio, Nedžad Avdić je smogao snage da se vrati na mjesto zločina i djeluje pozitivno.

 

Pripremio:

Namik Alimajstorović

BHDINFODESK – Birmingham

 

 

Poštovane kolege,

 

BHDINFODESK iz Birminghama Vam za objavu dostavlja autorski tekst sa fotografijama “Engleska/ Uručen počasni doktorat Nedžadu Avdiću, Srebreničaninu koji je preživio genocide i strijeljanje”

Prilog i fotografije (uz navodjenje izvora informacija) možete slobodno objaviti u Vašim medijma ukoliko odgovara vašoj koncepciji.

Hvala

Lijep pozdrav

 

BHDINFODESK - BIRMINGHAM

Fudbalski klub Bosnia Melbourne 15/16. aprila domaćin je tradicionalnog Victorijanskog Bošnjačkog turnira koji počinje u 9. sati ujutro na terenima ovog tima (Churchill Avenue BRAYBROOK - Skinner Reserve)

Do sada, učešće na ovom druženju Bosanaca i Hercegovaca u Australiji potvrdile su ekipe BH Centar Springvale, Džerzelez, KUD Dandenong i F.K. Podrinje. Specijalni gost na turniru je počasna konzulica Bosne i Hercegovine u NSW Džemila Gabriel Talić koja će i otvoriti takmičenje.

Pored sporta ovaj turnir ima za cilj i druženje naših ljudi a programom su predvidjene dvije muzičke zabave, potom disco za one mladje i svečana podjela medalja i trofeja.

Obzirom da je ovo izuzetno zahtjevan program, dobrodošla je svaka pomoć volontera, detaljne informacije o kompletnom turniru i programu, možete dobiti na : melbournebosna.com potom facebook profilima Maribyrnong Greens FC ili Bosna Melbourne te pozivom na broj 0413 922 065.

BHDINFODESK – Birmingham

Poštovane kolege,

 

BHDINFODESK iz Birminghama Vam za objavu dostavlja autorski tekst sa fotografijama “ Narednog vikenda druženje Bosanaca i Hercegovaca u Australiji/ Melburne domaćin tradicionalnog Victorijanskog fudbalskog turnira”

Prilog i fotografije (uz navodjenje izvora informacija) možete slobodno objaviti u Vašim medijma ukoliko odgovara vašoj koncepciji.

 

Hvala

 

Lijep pozdrav

 

BHDINFODESK - BIRMINGHAM

Četvrti humanitarni koncert Amire Medunjanin u Lon...
23 May 2017 18:50Četvrti humanitarni koncert Amire Medunjanin u Londonu

Humanitarna misija Fondacija Our Kids iz Londona i interpretatorke Amire Medunjanin nastavlja se i [ ... ]

Sarajevo domaćin Balkan kampa - Prilika za mlade t...
22 May 2017 18:35Sarajevo domaćin Balkan kampa - Prilika za mlade talentovane fudbalere iz cijelog svijeta

RD Sports Agency iz Sarajeva, u saradnji sa svojim poslovnim partnerom US Soccer Education, od 1.  [ ... ]

Pogled iz dijaspore: Hoće li zbog toga što se bh. ...
18 May 2017 06:27Pogled iz dijaspore: Hoće li zbog toga što se bh. vlast ponaša kao noj, Bosna i Hercegovina ostati bez svoje dijaspore

BiH rađa uspješne ljude koje mi uspješno otjeramo iz države da budu uspješni u stranim zemlja [ ... ]

BOSANSKE PIRAMIDE - FESTIVAL ZA LJETNI SOLSTICIJ U...
16 May 2017 05:51BOSANSKE PIRAMIDE - FESTIVAL ZA LJETNI SOLSTICIJ U PARKU “RAVNE 2” U VISOKOM

Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” organizuje trodnevni festival povodom lj [ ... ]

“Sarajevski zet” Erik Pieters donirao dres liječen...
14 May 2017 09:21“Sarajevski zet” Erik Pieters donirao dres liječenje Muhameda Talića

Holandski reprenzentativac i lijevi bek engleskog premijerligaša Stoke City Erik Pieters donirao  [ ... ]

Stabilizacija ili destabilizacija Balkana?
10 May 2017 18:21Stabilizacija ili destabilizacija Balkana?

  dr. Zlatko Hadžidedić član Međunarodnog instituta IFIMES   Prije nekoliko dana, američk [ ... ]

Remiks “Mini suknja” : Reper Emir Emko Bešić u Cov...
05 May 2017 21:05Remiks “Mini suknja” : Reper Emir Emko Bešić u Coventriju snimo svoju prvu pjesmu na bosanskom jeziku

Emir Emko Bešić, 26-godišnji bosanskohercegovački reper koji od 1993. godine živi u Engleskoj [ ... ]

Ragbi savez Bosne i Hercegovine - Bosnia and Herze...
05 May 2017 06:34Ragbi savez Bosne i Hercegovine - Bosnia and Herzegovina

Rugby Union: poziva sve ragbi igrače bosanskohercegovačkih korijena u svijetu da stupe u kontak  [ ... ]

Other Articles

Search