dr. Zlatko Hadžidedić

član Međunarodnog instituta IFIMES

 

Prije nekoliko dana, američki magazin Observer objavio je kolumnu pod naslovom

Putin-Proofing the Balkans: A How-To Guide, čiji autor je John Schindler, bivši

obavještajni analitičar u američkoj National Security Agency. U ovom članku autor

se zalaže za neka nova geopolitička preoblikovanja Balkana, koja zapravo nisu

nikakav novitet. Tačnije, ove ideje predstavljaju blijedu kopiju ideja koje su nedavno

objavljene u američkom magazinu Foreign Affairs, u članku pod naslovom

Dysfunction in the Balkans, koji potpisuje Timothy Less, bivši britanski diplomata

koji je služio kao šef britanskog diplomatskog predstavništva u Banja Luci i politički

sekretar britanske ambasade u Skopju. Less se tu zalaže za totalno preoblikovanje

državnih granica na Balkanu: zamišljena Velika Srbija bi trebalo da obuhvati

postojeći srpski entitet u Bosni i Hercegovini, ali također i cijelu međunarodno

priznatu Republiku Crnu Goru; Velika Hrvatska bi pripojila budući hrvatski entitet u

Bosni i Hercegovini; Velika Albanija bi trebalo da uključi i Kosovo i zapadni dio

Makedonije. Realizacija ovih velikodržavnih projekata, kaže Less, a Schindler sa slaže

s njim, na kraju bi dovela do trajnog mira i stabilnosti u regionu.

'Slobodni strijelci' za zamišljene velikodržavne projekte

Naravno, lako bi bilo ustvrditi da su i Schindler i Less sada samo 'slobodni strijelci',

čija tekstovi nemaju nikakve veze sa politikom njihovih nekadašnjih poslodavaca.

Međutim, problem je u tome što su izvjesni krugovi unutar vanjskopolitičkog

establishmenta i u Britaniji i u SAD, u njihovim brojnim inicijativama od 1990.

naovamo, mnogo puta zagovarali potpuno iste ideje koje se mogu naći u ova dva

članka, kao što je zaokruživanje zamišljenih velikodržavnih projekata – Velike Srbije,

Velike Hrvatske i Velike Albanije – kao navodnog puta ka trajnoj stabilnosti na

Balkanu, pri čemu bi nestanak Bosne i Makedonije predstavljao tek kolateralnu štetu.

Naravno, ove ideje su uvijek bile plasirane ispod površine zvanične politike, ali one

nikada nisu bile odbačene, kao što to jasno demonstrira i ova 'koincidencija' sa gotovo

istovremenim pojavljivanjem pomenuta dva članka u utjecajnim američkim

magazinima.

Koncept zaokruženih etnonacionalnih država uvijek stvara stalnu

nestabilnost

Prividno, ideje koje zastupaju Schindler i Less utemeljene su na plauzibilnoj

pretpostavci da eventualno neostvarivanje postojećih velikodržavnih projekata može

izazvati nacionalističke frustracije koje onda neprekidno stvaraju sve veću

nestabilnost u danoj oblasti. Međutim, kao što je historija jasno pokazala i na

Balkanu i u drugim dijelovima svijeta, takva pretpostavka nije ništa drugo nego puka

zamjena teza. Jer, sam koncept zaokruženih etnonacionalnih država jeste koncept

koji uvijek stvara stalnu nestabilnost gdje god on bio primijenjen, zbog toga što takve

'čiste' etnonacionalne teritorije nikako ne mogu biti stvorene bez primjene

ekstremnog nasilja nad 'neodgovarajućim' stanovništvom, uključujući tu i tehnike

koje su postale poznate pod nazivom etničko čišćenje i genocid. Logika 'rješavanja

nacionalnih pitanja' putem širenja etnički 'očišćenih' velikodržavnih tvorevina uvijek

je vodila ka permanentnoj nestabilnosti, nikada ka dugoročnoj stabilnosti. Prisjetimo

se samo kakve su bile posljedice pokušaja njemačke vladajuće oligarhije da stvori

takvu državu u Drugom svjetskom ratu. I pokušajmo samo zamisliti kakav bi bio

svijet da je njihov geopolitički projekt bio priznat i prihvaćen u ime 'stabilnosti', kao

što sada predlažu Schindler i Less u slučaju nekih drugih geopolitičkih projekata

zasnovanih na etničkom čišćenju i genocidu.

Ono što je posebno interesantno kada je u pitanju 'rješavanje nacionalnih pitanja' na

Balkanu jeste fleksibilnost (to jest, proizvoljnost) predloženih i realiziranih 'rješenja'.

Prvo su pobjednici u Prvom svjetskom ratu, među kojima su britanski i američki

zvaničnici zauzimali najistaknutija mjesta, zagovarali stvaranje zajedničke nacionalne

države Južnih Slavena na Mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Zatim, nakon više od

sedamdeset godina, Lord Peter Carrington, najdugotrajniji pripadnik britanskog

vanjskopolitičkog establishmenta, predsjedavao je još jednom međunarodnom

konferencijom, u Den Haagu, gdje je nadgledao disoluciju i podjelu jugoslavenske

federacije u ime 'rješavanja nacionalnih pitanja' između etnonacionalnih republika

koje su je tvorile. A zajedno sa portugalskim diplomatom José Cutileirom, Lord

Carrington je tada lansirao i prvi, predratni nacrt za etnonacionalnu podjelu Bosne i

Hercegovine (Plan Carrington-Cutileiro), ponovo u ime 'rješavanja nacionalnih

pitanja' između etničkih grupa koje žive u Bosni i Hercegovini, koji je napokon, uz

neke manje izmjene, zapečaćen na međunarodnoj konferenciji u Daytonu. I sada, tu

je još jedan plan za fragmentaciju balkanskih država, ponovo u cilju 'rješavanja

nacionalnih pitanja'. Ono što bi bilo dodatno potrebno jeste još jedna međunarodna

konferencija na kojoj bi se takav plan implementirao i verificirao, čime bi Balkan još

jednom bio naglavačke izokrenut. Stoga nikakvo iznenađenje ne predstavlja činjenica

da je takva konferencija o Zapadnom Balkanu već zakazana za 2018. godinu, upravo u

Londonu.

Ipak, kako se predloženo rasparčavanje Bosne i Hercegovine i Makedonije može

učiniti politički prihvatljivim i za stanovništvo Balkana i za cjelokupnu međunarodnu

zajednicu?

Balkanske države nemaju resursa i snage da vode otvoreni rat

Ono što je potrebno da bi se ostvario takav zadatak jeste scenario prema kojem bi se

alternativa rasparčavanju i pripajanju suverenih država činila još manje

prihvatljivom. Nije teško zamisliti da bi samo rat ili prijetnja ratom predstavljali

takvu, još manje prihvatljivu alternativu. Međutim, njena ostvarivost ograničena je

činjenicom da nijedna država na Balkanu nema kapacitete ni resurse – vojne,

finansijske, ili demografske – da punom snagom vodi otvoreni rat, i lideri ovih država

su dovoljno svjesni te činjenice da ni ne pomišljaju da takav rat izazivaju. U takvom

kontekstu, opcija koja preostaje jeste da se stvori atmosfera koja bi simulirala

neposrednu prijetnju ratom, putem konstantnog podizanja nacionalističkih tenzija

između, i unutar, država u regionu. Naravno, takve tenzije postoje još od 1990.

godine, ali bilo bi neophodno da se one akumuliraju u okviru dugoročne kampanje,

tako da se stvori privid predstojećeg regionalnog rata.

Zašto rastu i ko proizvodi tenzije unutar Bosne i Hercegovine i

Makedonije?

Simptomatično, nakon pojavljivanja Lessovog članka, i gotovo simultano sa

objavljivanjem Schindlerovog, tenzije unutar Bosne i Hercegovine i Makedonije su

počele da rastu. Ovaj ubrzani porast tenzija teško da se može odbaciti kao puka

koincidencija, s obzirom na činjenicu da je balkanske lidere lako okrenuti jedne

protiv drugih kad god prime signale, bez obzira da li su oni lažni ili istiniti, da glavni

globalni igrači razmatraju neko novo geopolitičko preoblikovanje regiona. S obzirom

da su ovi lideri već odavno naviknuti na to da podizanje međudržavnih i

unutardržavnih tenzija koriste kao sredstvo vlastitog političkog opstanka, vrlo je

vjerovatno da će oni biti u stanju da akumuliraju ove tenzije do takvog nivoa da će to

postepeno stvoriti privid predstojećeg rata u regionu. A dio te iste kampanje je

također i sistematsko širenje glasina, već uveliko prisutno širom Evrope, da je rat na

Balkanu neminovan i da će u svakom slučaju započeti tokom 2017. godine.

Simuliranje atmosfere neminovnog rata

U simuliranoj atmosferi neminovnog rata, radikalna geopolitička rekonfiguracija

čitavog Balkana, uključujući i rasparčavanje postojećih država koje su proglašene

disfunkcionalnim i njihovo konačno pripajanje zamišljenim velikodržavnim

tvorevinama, može lako postati politički prihvatljiva. Sve što je potrebno je da se, kao

jedine dostupne alternative, jedna pored druge stave ova 'miroljubiva' opcija i ona

fabricirana projekcija predstojećeg rata, i da se ponudi da ova prva bude

implementirana na posebnoj konferenciji, kao što je ona zakazana 2018. u Londonu.

Ono što je potrebno za implementaciju predložene geopolitičke reorganizacije

Balkana jeste da se svuda proširi percepcija da permanentni porast političkih sukoba

u regionu neminovno vodi ka obnovljenom oružanom sukobu. U takvom kontekstu,

sve predložene lažne teze o korisnosti geopolitičkog preoblikovanja Balkana mogu

lako steći određeni stepen legitimiteta, tako da konačno budu implementirane i

verificirane na predstojećoj londonskoj Konferenciji o Zapadnom Balkanu.

Naravno, ako bude tako, to može samo voditi ka daljem porastu frustracija i trajnoj

nestabilnosti u regionu i u Istočnoj Evropi, a to može samo voditi ka rastućoj

nestabilnosti u cijeloj Evropi. Možemo se samo zapitati – da li je to krajnji željeni cilj

onih koji promoviraju velikodržavne projekte na Balkanu kao navodni put ka

njegovoj stabilnosti?

Ljubljana, 8.maj/svibanj 2017

Međunarodni institut za bliskoistočne i

balkanske studije (IFIMES) - Ljubljana

Direktori:

Bakhtyar Aljaf

doc. dr. sc. Zijad Bećirović

 

Pin It

UZBUDLJIVA ISTRAŽIVAČKA PUTOVANJA 2018.-2019.
18 Jul 2018 17:46UZBUDLJIVA ISTRAŽIVAČKA PUTOVANJA 2018.-2019.

    Dr. Semir Osmanagić, Sea of Galilee, Izrael UZBUDLJIVA ISTRAŽIVAČKA PUTOVANJA 20 [ ... ]

Talenti iz Amerike na radaru NS/FS BiH: Počeo fudb...
23 Jun 2018 15:57Talenti iz Amerike na radaru NS/FS BiH: Počeo fudbalski kamp u Chicagu, učetvuje 130 mladih fudbalera

  U Chicagu je sa radom danas počeo četverodnevni  Treći po redu BALKAN SOCCER CAMP, na koje [ ... ]

London: Nemilosrdnom ubici mladog Bosanca Samira D...
13 May 2018 10:02

  Zbog ubistva dizajnera  Samira Draganovića (23)  porijeklom iz Ključa, koje se dogodilo 5 no [ ... ]

Grabar-Kitarović i Vučić u zajedničkoj misiji (de)...
17 Sep 2017 13:31Grabar-Kitarović i Vučić u zajedničkoj misiji (de)stabilizacije regije

Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ), predsjednica Republike Hrvatske (RH) posljednjih nekoliko mjeseci [ ... ]

ARHEOLOŠKA RENESANSA U VISOKOM
17 Sep 2017 13:25ARHEOLOŠKA RENESANSA U VISOKOM

Projekt istraživanja bosanskih piramida aktivniji je nego ikada. Od juna do septembra, kao i svak [ ... ]

Elvir Ibišević: Želja mi je da sportsko državljans...
17 Sep 2017 13:21Elvir Ibišević: Želja mi je da sportsko državljanstvo Amerike zamjenim za dres Zmajeva

Karijera bosanskohercegovačkog fudbalera , Elvira Ibiševića (19), je i dalje u uzlaznoj putanji [ ... ]

Balkanski teatar zvani „Aleksandar Vučić“
17 Sep 2017 13:19Balkanski teatar zvani „Aleksandar Vučić“

Republika Srbija odnosno njen predsednik Aleksandar Vučić (SNS-Srpska napredna stranka) i minist [ ... ]

Duh Zaeva i Makedonije širi se BiH i regionom
17 Sep 2017 13:11Duh Zaeva i Makedonije širi se BiH i regionom

  Predsjednik Vlade Republike Makedonije Zoran Zaev sa nekoliko ministara svoje Vlade zvanično [ ... ]

Other Articles

Search