-
Holandski reprenzentativac i lijevi bek engleskog premijerligaša Stoke City Erik Pieters donirao je svoj dres za liječenje mladog fudbalera Muhameda Talića iz Sanskog Mosta koji boluje od leukemije. Kada smo mu nakon jučerašnje utakmice izmedju njegovog tima i Arsenala pokazali humanitarnu akciju koju je pokrenuo kolega Sinan Sinanović i Sekcija sportskih novinara BiH, nijednog trenutka nije se dvoumio i za liječenje Muhameda, odnosno za humanitarnu aukciju dresova, na licu mjesta je potpisao i poklonio dres u kojem je igrao tu utakmicu. Naravno “glavni krivac” za to je Erikova supruga manekenka Nermina Pieters-Mekić Sarajka sa Vrbanjuše, koja je ovdje u Engleskoj takodje izuzetno uspješna u svom modnom i muzičko producentskom biznisu. Inače Erik Pieters je ove sezone odigrao je 38 utakmica u dresu Stoke Citya u kojem je standardni prvotimac od 2013. godine, a prije toga uspješno je nosio dres FC Utrecht i PSV Eindhoven. Za reprenzentaciju Holandije “sarajevski zet” odigrao je 18 mečeva.
ANTARFILE:
Donaciju za Muhameda Talića koji boluje od leukemije i čije je liječenje veoma skupo moguće je izvršiti uplatom:
– transakcijski račun 199-044-60340845-30, Muhamed Talić, kod Sparkasse bank – transakcijski račun 1610000000000011 – Partija: 09001546224, kod Raiffeisen bank – za uplate iz inozemstva br. računa BA391990446034084530, Muhamed Talić, Šehovci 232, 79260 Sanski Most, SWIFT CODE: ABSBBA22XXX”
Tekst I foto:
Namik Alimajstorović
Read More
-
Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” organizuje trodnevni festival povodom ljetnog solsticija u periodu 19.-21. juni 2017. Festival će biti održan na glavnoj pozornici predivnog ambijenta “Arheološko-turističkog parka Ravne 2” u Visokom (BiH) u večernjim satima.
Prvi dan festivala, u ponedjeljak 19. juna u 19 sati, nastupiće duo “The Knutshers” iz Austrije u sastavu: Alex Dolphin, E-Piano i Stephanie Balih, gitara. Izvodiće vlastite kompozicije posvećene prirodi i miru. Za njima slijedi dinamični ansambl “Vibrica” iz Zagreba sa dvadeset izvođaca na udaraljkama i bubnjevima koji će užariti atmosferu afričkim i indijanskim ritmovima.
Drugi dan, u utorak 20. juna od 18 sati, centar “Manas” iz Ljubljane, organizira koncert s meditacijom sa slijedećim izvođačima: Leon Levstik, tibetanske posude, Rok Rotar, kristalne posude, Bostjan Kragl, veliki gong, Naser Omeragić Naki, gitara, Marina Trost, pjevačica, muzička grupa AutE(t)thno u sastavu: Uroš Jezdić harmonika, Klemen Bračko violina i Eva Jurgec oboa i kljunaste flaute te voditelj meditacije Siona Rea Levstik. Nakon njihovog koncerta, slijedi performans francuske umjetnice i plesačice Fabienne Courmont.
Treći, završni dan Festivala, u srijedu, 21. juna, na dan ljetnog solsticija, nakon uvodnih ritmova ansambla “Vibrica” od 19 sati, nastupa popularna turska umjetnica Seda Bagcan. Snimila je dva albuma kao kombinaciju turske muzike i mantre (“Sunrise” i “Remember”), a na trećem albumu (“Sufi Soul Neyim”) pjesme joj odišu dubokom refleksijom sufi filozofije. Četvrti album joj nosi naziv “I am that I am” na kome je autor svih kompozija i tekstova. Ovo će biti njen treći nastup u Bosanskoj dolini piramida za ljetni solsticij.
Doček ljetnog solsticija 2016. godine prošao je uz prisustvo posjetilaca iz 29 zemalja sa četiri kontinenta. Ove godine se očekuje posjeta iz više zemalja, a uputiće se zajednička poruka mira i ljubavi iz srca Bosne i Hercegovine.
Prisutnima će se pridružiti i volonteri druge smjene koji će u to vrijeme biti u Visokom. Oni će raditi na arheološkim lokacijama u podnožju Bosanske piramide Sunca i otkrivanju betonskih blokova najstarije piramide svijeta, na čišćenju prahistorijskog podzemnog kompleksa Ravne, te na otkrivanju novih tunela u samom parku “Ravne 2”. Prijave za volontiranje na bosanskim piramidama su putem službene web stranice Fondacije: www.piramidasunca.ba.
Na istoj web stranici (http://piramidasunca.ba/bs/turisticke-ponude.html) su informacije za zainteresirane za dublje znanje o energijama piramida i megalitnih lokacija s uzbudljivim istraživačkim turama na kojima je domaćin dr. Semir Osmanagić:
1. Bosanske piramide, 15.-22. juni 2017
2. Ruske piramide, 15.-24. septembar 2017.
3. Megalitne lokacije Izraela, Palestine i Jordana, 10.-23. februar 2018.
Read More
-
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. Akademik dr. Mirko Pejanović, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu u svom članku „Bosna i Hercegovina i geopolitičke promjene u Evropi i svijetu na početku XXI stoljeća“ piše o geopolitičkim promjenama u Evropi i svijetu sa naglaskom na Bosni i Hercegovini. Njegov članak objavljujemo u cijelosti.
Apstrakt: Bosna i Hercegovina na početku XXI stoljeća opstoji i razvija se unutar geopolitičkog okvira koji je ustanovljen Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. Okvir za mirovno političko rješenje rata u Bosni i Hercegovini ustanovljen je voljom vodećih svjetskih sila unutar Kontaktne grupe: SAD, Ruska federacija, Velika Britanija, Francuska i Savezna Republika Njemačka. Postratna i postdejtonska izgradnja mira i demokratskih institucija države Bosne i Hercegovine omogućeni su angažovanjem Međunarodne zajednice i Evropske unije. Ekonomski, socijalni i politički razvoj imao je uspješan tok u vremenu dok su funkcionisale Bonske ovlasti na temelju kojih je Visoki predstavnik Međunarodne zajednice mogao proglašavati zakone na privremenoj osnovi.
Visoki predstavnik je do 2007 godine proglasio 800 odluka u vremenu 1999-2007 godine. 2 To je odmijenilo nepostojanje konsensusa vladajućih stranaka u donošenju zakona i u upravljanju državnim razvojem Bosne i Hercegovine. Od 2008 godine Bosna i Hercegovina ima ugovorni odnos sa Evropskom unijom na temelju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zbog jačanja nacionalističke retorike od 2006 godine Bosna i Hercegovina ulazi u ekonomsku, socijalnu i političku krizu razvoja. U zenitu krize bio je protest građana u februaru 2014 godine. Stagnacija u razvoju Bosne i Hercegovine dobila je obrat u pozitivnom pravcu od 2015 godine kada je njemačko-britanskom inicijativom pokrenut novi pristup Evropske unije prema pitanju mogućeg ubrzanja integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Geopolitičke promjene u svijetu i Evropskoj uniji mogu negativno uticati na stabilan razvoj Bosne i Hercegovine. U radu se elaboriraju ekonomski i politički procesi, koji u okviru istorijskog procesa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju mogu biti brana za one uticaje koji dolaze usljed geopolitičkih promjena u Evropskoj uniji i svijetu. Dvije su komponente koje čine ovu branu: ubrzanje integracije u Evropsku uniju i uspostavljanje široke koalicije parlamentarnih stranaka za evropsku pravnu državu Bosnu i Hercegovinu.
Ključne riječi: Evropska unija, Bosna i Hercegovina, Vijeće Evrope, geopolitika, Kontaktna grupa, Dejtonski mirovni sporazum, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Parlamentarna skupština BiH, Visoki predstavnik Međunarodne zajednice, geopolitičke silnice u svijetu, široka koalicija parlamentarnih stranaka za Evropsku Bosnu i Hercegovinu, Savezna Republika Njemačka, Velika Britanija, reformska agenda, građanski protest, Sirija, Libija, Irak, Islamska država (ISIL), terorizam.
1. Geopolitičke silnice i Bosna i Hercegovina u kontekstu provođenja dejtonskog mirovnog sporazuma Opstojnost države Bosne i Hercegovine krajem XX i početkom XXI stoljeća bitno je uslovljena odnosom Međunarodne zajednice prema uspostavljanju mira, nakon troipogodišnjeg rata u Bosni i Hercegovini: 1992-1995. U vremenu rata 1992-1995 godina Bosna i Hercegovina je imala velika razaranja privredne i društvene infrastrukture. Nasilno je izveden progon oko dva miliona civilnog stanovništva sa predratnih mjesta življenja. Usljed permanentnog granatiranja opsjednutog Sarajeva od 1992-1995 godine izgubilo je živote preko 12.000 ljudi, a u tome 1.500 djece. 3 Ratni cilj Miloševićevog režima i Karadžićeve Srpske demokratske stranke bio je potpuna destrukcija i etnička podjela države Bosne i Hercegovine. Odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine vodilo je ratno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine. Kao civilna komanda ratno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je rukovodilo odbrambenim aktivnostima Armije Republike Bosne i Hercegovine kao oružane sile građanskih i patriotskih snaga. Istovremeno ratno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je vodilo pregovore o postizanju mirovnog rješenja za Bosnu i Hercegovinu.1 Od 1992 do 1994 pregovori su vođeni u okviru Ženevske mirovne konferencije za bivšu Jugoslaviju.
Arbitri za vođenje pregovora bili su imenovani od Ujedinjenih nacija i Evropske unije. Bili su to Sajrus Vens i Torvald Stoltenberg u ime organizacije Ujedinjenih nacija. U ime Evropske unije arbitri u pregovorima bili su Robert Oven i Karl Bilt. Oni su posredovali u oblikovanju više mirovnih planova za Bosnu i Hercegovinu. Prvi Mirovni plan pod vođstvom Sajrusa Vensa i Roberta Ovena za osnovu ustrojstva Bosne i Hercegovine je imao deset provincija i zajedničke organe Bosne i Hercegovine. Provincije su bile koncipirane tako da tri provincije imaju većinu srpskog naroda, tri većinu hrvatskog naroda i tri većinu bošnjačkog naroda. Grad Sarajevo je imao poseban status. Ovaj plan nije dobio podršku srpske strane. Odbila ga je Skupština srpskog naroda na svom zasjedanju na Jahorini.2 Drugi mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu je uslijedio sredinom 1994. Ovaj plan je zasnovan na ustrojstvu Bosne i Hercegovine sa tri etničke republike: bosanska sa većinom bošnjačkog naroda, hrvatska sa većinom hrvatskog naroda i srpska sa većinom srpskog naroda.
Bosna i Hercegovina bi bila unija tri etničke republike. Na ovaj način je težnja za etničkom podjelom Bosne i Hercegovine došlo do svog vrhunca. Međutim mirovni plan od tri etničke republike nije dobio podršku na proširenoj sjednici ratne skupštine Bosne i Hercegovine održane u Sarajevu 27. i 28. avgusta 1993.3 1 Interese Bosne i Hercegovine u mirovnim pregovorima zastupala je državna delegacija ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Ratno Predsjedništvo RBiH je prema Ustavu BiH vršilo ulogu Parlamenta i Vrhovne komande u uslovima rata. Za djelovanje u ratnim uslovima Predsjedništvo BiH je usvojilo Platformu koja je definisala ciljeve odbrane integriteta i multietničkog bića Republike Bosne i Hercegovine. 2 Skupština je održana 5 i 6 maju 1993 na Jahorini. General Mladić je zatražio podršku poslanika da se odbije plan što je na kraju zasjedanja i odlučeno. Odbijen je i prijedlog Slobodna Miloševića da se prihvati Vens-Ovenov mirovni plan. Ovaj plan nije omogućavao etnički zaokružen entitet srpskog naroda, jer su i bošnjački i hrvatski i srpski narod živjeli izmješano na cijelom teritoriju države Bosne i Hercegovine. Vidi šire: Robert Donia: “Iz Skupštine Republike Srpske 1991-1996, Univeristy press, Fondacija istina, pravda, pomirenje, Sarajevo-Tuzla, 2012, str. 30. 3 Vidi: Kasim Begić: Bosna i Hercegovina od Vanceove misije do Daytonskog sporazuma, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997, str. 143. 4 Nakon neuspjeha u oblikovanju mirovnih planova za Bosnu i Hercegovinu u okviru Ženevske mirovne konferencije uslijedila je inicijativa za pregovore bošnjačkih i hrvatskih predstavnika kako bi se zaustavio hrvatsko-bošnjački ratni sukob, započet u prvoj polovini 1993. godine.
Pregovori su vođeni u Vašingtonu uz posredovanje administracije SAD a završeni su u martu mjesecu 1994 godine. Usvajanjem sporazuma o formiranju bošnjačko-hrvatske Federacije.4 Vašingtonski mirovni sporazum omogućio je mir na prostoru pod kontrolom Armija Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća odbrane. Vašingtonski sporazum će postati osnova za postizanje cjelovitog mirovnog rješenja za Bosnu i Hercegovinu. U nastojanju da se dođe do cjelovitog mirovnog rješenja za Bosnu i Hercegovinu međunarodna zajednica je formirala Kontaktnu grupu.5 Budući da su u Kontaktnoj grupi bile zemlje koje su vodeće svjetske sile i članice Vijeća sigurnosti, osim Savezne Republike Njemačke, one su izgradile konsensus za osnove mirovnog političkog rješenja rata u Bosni i Hercegovini. Taj konsensus je oblikovan u vidu mirovnog plana Kontaktne grupe. Ovaj plan je predviđao postojanje dvije cjeline unutar Bosne i Hercegovine. Jednu cjelinu čini bošnjačko-hrvatska federacija. Drugu cjelinu čini entitet srpskog naroda. Plan Kontaktne grupe postao je osnova za oblikovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Liderstvo u vođenju pregovora za cjelovito mirovno rješenje preuzele su Sjedinjene Američke Države. Posredovanje u pregovorima vodio je Ričard Holbruk, specijalni izaslanik predsjednika SAD. Administracija SAD je organizovala pregovore u novembru 1995 godine u gradu Dejtonu. Dejtonski mirovni sporazum je zasnovan na planu Kontaktne grupe, unutar koje je osigurana volja velikih svjetskih sila da se zaustavi rat i masovno stradanje civila u Bosni i Hercegovini. Opći okvirni mirovni sporazum, nazvan Dejtonski mirovni sporazum sadrži više Aneksa. Vojni aspekt Dejtonskog mirovnog sporazuma dao je osnovu za zaustavljanje vojnih aktivnosti posredstvom NATO saveza. Najvažniji dijelovi civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma odnosi se na Ustav Bosne i Hercegovine i povratak izbjeglica i raseljenih osoba. Prema Dejtonskom Ustavu Bosna i Hercegovina je dobila novo ustavno-političko ustrojstvo koga čine: institucije države Bosne i Hercegovine i dva entiteta Federacija Bosne i Hercegovine sa 51% teritorije BiH i Republika Srpska sa 49% teritorije.
Nakon provedene međunarodne arbitraže 1999 godine grad Brčko je dobio status Distrikta, vezan za institucije države Bosne i Hercegovine. Svi mirovni planovi 4 Na Ustavotvornoj skupštini, održanoj 30. marta 1994. godine usvojen je Ustav bošnjačko-hrvatske federacije sa deset kantona kao federalnih jedinica, Ibid, str. 171. 5 Kontaktnu grupu su činile: SAD, Ruska federacija, Velika Britanija, Francuska i Savezna Republika Njemačka. 5 nastajali prije Dejtonskog mirovnog sporazuma primarno su bili izvedeni na etničkoj osnovi. I sam Dejtonski mirovni sporazum daje primat etničkom principu u oblikovanju institucija političkog sistema. Jedan entitet u imenu Republika Srpska ima primat u artikulaciji interesa srpskog naroda. Drugi entitet: Federacija BiH zasnovana je na ispoljavanju interesa bošnjačkog i hrvatskog naroda. Entiteti su, na temelju Dejtonskog Ustava dobili široke zakonske nadležnosti. Za razliku od entiteta institucije države Bosne i Hercegovine su dobile sužene nadležnosti. Zbog takvog političko-ustavnog ustrojstva država Bosna i Hercegovina egzistira kao nefunkcionalna država. Njena nefunkcionalnost proističe i iz monopolskog položaja i dominacije etničkih stranaka u upravljanju društvenim razvojem.
Pokazalo se u praksi, da etničke stranke, ne posjeduju moć izgradnje međusobnog konsensusa o glavnim pitanjima razvoja države Bosne i Hercegovine. Zbog ovog momenta entiteti i država Bosna i Hercegovina nemaju stabilne parlamentarne većine i vlade formirane na toj većini. Usljed toga bosanskohercegovačko društvo i država imaju permanentnu krizu u svom razvoju. Takođe imaju nužnost oslanjanja na ulogu i pomoć Međunarodne zajednice i Evropske unije u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma i izgradnji mira. Postratni i postdejtonski period političkog razvoja države Bosne i Hercegovine prolazi kroz više zasebnih procesa. Svi ti procesi u svojoj ukupnosti doprinose izgradnji mira i oblikovanju istorijskog procesa integracije Bosne i Hercegovine u evroatlanske institucije: Vijeće Evrope,6 Evropsku uniju i NATO savez. Za razliku od drugih postsocijalističkih država Bosna i Hercegovina, uz postsocijalističku tranziciju prolazi kroz proces povratka i reintegracije izbjeglica i proces obnove ratom devastirane privrede i komunalne infrastrukture. Ovakva specifičnost bosanskohercegovačkog društva i protivriječnosti u njegovom razvoju skoro da se ne bi mogle prevladavati bez angažovanja i pomoći Međunarodne zajednice i Evropske unije. U prvih pet postratnih godina, zapravo od 1995-2000 godine glavne tokove u postratnoj obnovi Bosne i Hercegovine kreirala je i vodila Međunarodna zajednica. Radi se o tome da je obnovu putne i komunalne infrastrukture inicirala i finansirala Međunarodna zajednica i Evropska unija. Time su stvoreni uslovi za slobodu kretanja građana i za rad društvenih službi: obrazovanje i zdravstvo. U vremenu od 1995. do 2000. godine parlamentarne izbore je provodila Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OESC). Prvi poslijeratni višestranački izbori održani su u septembru 1996. godine. Stvorena je društvena klima u kojoj se izborno tijelo etnički homogeniziralo. Nadmoćnu izbornu pobjedu dobile su etničke stranke: SDA, HDZ BiH, SDS.
One su zajedno osvojile 86% mjesta u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. 6 Bosna i Hercegovina je primljena u članstvo Vijeća Evrope 2002 godine. Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom potpisan je 2008 godine, a na snagu je stupio 2015. godine. 6 Opozicione građanske stranke su marginalizirane. Međutim u procesu odlučivanja u Parlamentu Bosne i Hercegovine vladajuće etničke stranke nisu imale konsensus o većini pitanja o kojima su odlučivale. Uz ostalo nisu imale konsensus ni o izgledu novčanice, grba, zastave. Umjesto njihovog međusobnog konsensusa odluke je donio tadašnji Visoki predstavnik Karl Bilt. I na sljedećim parlamentarnim izborima 1998. godine pobijedile su etničke stranke. (Tada su mandati parlamentarnih tijela trajali dvije godine). Tek će na parlamentarnim izborima 2000 godine većinu u Parlamentu BiH osvojiti građanske multietničke stranke. Uz predvođenje Socijaldemokratske stranke BiH formirana je Alijansa za demokratske promjene. U toj Alijansi je uzela učešća i Stranka za BiH i Partija demokratskog progresa iz Republike Srpske. U kratkom mandatu od dvije godine Demokratska alijansa je započela ekonomske i političke reforme. Uz podršku Međunarodne zajednice Alijansa za demokratske promjene je uspjela usvojiti Amandmane na entitetske Ustave kojim se primijenila odluka Ustavnog suda BiH iz 2000 godine o konstitutivnosti naroda na cijelom prostoru države Bosne i Hercegovine. Na taj način je ukinuta ustavna diskriminacija položaja srpskog naroda u Federaciji BiH i bošnjačkog i hrvatskog u Republici Srpskoj.7 Na temelju ukidanja diskriminacije na etničkoj osnovi Bosna i Hercegovina je ispunila važan uslov za prijem u Vijeće Evrope 2002. godine. Budući da Alijansa za demokratske promjene u vremenu od dvije godine nije ni mogla ispuniti očekivanja građana u pogledu rasta zaposlenosti došlo je do obrta na parlamentarnim izborima 2002.
Na ovim izborima građani će svoje povjerenje dati ponovo nacionalnim strankama. U dva mandata za period 2002-2006-2010 godina nacionalne stranke u Parlamentu Bosne i Hercegovine nisu imale čvrste koalicione sporazume za provođenje reformi. A sve reforme od 2002 godine odvijale su se u kontekstu strateškog opredjeljenja bosanskohercegovačke države i društva za integraciju u Evropsku uniju i NATO savez. Nepostojanje konsensusa između vladajućih etničkih stranaka odmjenjivao je Visoki predstavnik Međunarodne zajednice primjenom svojih Bonskih ovlaštenja. Na temelju Bonskih ovlaštenja Visoki predstavnik Međunarodne zajednice donio je 800 odluka u vremenu 1999-2007 godina.8 Svi zakoni koje je proglasio Visoki predstavnik Međunarodne zajednice ukupno 145 bili su osnova za izvođenje najvažnijih reformi u procesu integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Posebno mjesto imaju reforme koje su omogućile proširenje nadležnosti i promjenu strukture Vijeća ministara. Od tri ministarstva u Vijeću ministara, prema zakonu o Vijeću ministara iz 19979 izvršene su 7 Vidi šire: Politički pluralizam u Sloveniji i Bosni Hercegovini, uredili Danica Fink Hafner i Mirko Pejanović, Promocult, Sarajevo/Ljubljana, 2006, str. 58 i 59. 8 Alijansa za demokratske promjene je vladala dvije godine. U tom vremenu realizirana su četiri važna projekta: postignut je prijem Bosne i Hercegovine u Vijeće Evrope; formirana je državna granična služba za kontrolu granica; uklonjena je diskriminacija na etničkoj osnovi usvajanjem Amandmana o konstitutivnosti naroda u Ustavu Federacije BiH i Republike Srpske i dokinut je paralelizam u vršenju vlasti koga su provodili SDA i HDZ: Vidi šire: Mirko Pejanović, Politički razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu, Šahinpašić, Sarajevo, 2005, str. 80 i 81. 9 Vidi: Država Bosna iHercegovina i demokratija, University Press, Sarajevo, 2015, str. 236. 7 zakonske promjene koje su dovele do proširenja strukture Vijeća ministara na devet ministarstava 2005. godine. Deveto ministarstvo je postalo: Ministarstvo odbrane nakon što su formirane jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine. Važne reforme izvedene su i u pogledu uspostavljanja novih institucija države Bosne i Hercegovine. Radi se o uspostavljanju Granične službe Bosne i Hercegovine, zatim Obavještajne službe (OSA-OBA) i Službe za istrage i dokumentaciju (SIPA). Također je uspostavljena Uprava za indirektno oporezivanje i Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine.
Ove i druge reforme ojačale su kapacitet državnih institucija Bosne i Hercegovine. Također su ove reforme, uz djelimičnu reformu policije, omogućile da Bosna i Hercegovina ispuni uslove za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji sa Evropskom unijom 2008 godine. Mada je ovaj Sporazum dugo čekao na ratifikaciju, zapravo sve do 2015 godine Bosna i Hercegovina je sa sporazumom o pridruživanju i stabilizaciji ušla u ugovorni odnos sa Evropskom unijom. Reforma Ustava Bosne i Hercegovine (Dejtonskog Ustava) javlja se kao najsloženija reforma u postdejtonskom političkom razvoju države Bosne i Hercegovine. Radi se o tome da ustavna reforma, koja bi omogućila promjenu Dejtonskog ustava nema konsensus vladajućih političkih stranaka u Parlamentu BiH. To se pokazalo tokom odlučivanja o prijedlogu “Aprilskog paketa” amandmana na ustav Bosne i Hercegovine 2006. godine.10 Paket nije dobio dvotrećinsku većinu poslanika. Visoki predstavnik Međunarodne zajednice, tada Švarc Šiling, nije koristio Bonske ovlasti niti je izvršio adekvatan pritisak, koji bi poslanike Stranke za BiH, privolio da prihvate „Aprilski paket“ ustavnih promjena.11 Od tada je Međunarodna zajednica promijenila svoju dinamiku u vršenju uticaja na izvođenje reformi. U pokušaju pripreme međustranačke saglasnosti uz moderaciju Evropske unije za ustavne promjene 2009 godine takođe nije bilo uspjeha. Sve je to pokazalo da promjena Dejtonskog Ustava nije moguća sve dok se ne dođe do konsensusa vladajućih stranaka.
A taj konsensus će biti moguć u vremenu kad Evropska unija i Međunarodna zajednica, po osnovu svoje geopolitičke uloge nametnu osnovu za ustavne promjene. Sve dotle država Bosna i Hercegovina egzistira kao nefunkcionalna država u kojoj permanentno postoji kriza odlučivanja u 10 Rasprava o “Aprilskom paketu” amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine trajala je dva dana potkraj aprila mjeseca 2006. “Aprilski paket” amandmana na Ustav BiH nije dobio dvotrećinsku većinu poslanika jer su poslanici Stranke za BiH, kao vladajuće stranke bili protiv predloženih promjena Ustava Bosne i Hercegovine. Predloženim amandmanima na Dejtonski ustav Bosne i Hercegovine predviđeno je jačanje institucija na nivou države Bosne i Hercegovine, a posebno Predsjedništva BiH, Parlamenta i Vijeća ministara. Vidi šire: Ogledi o državnosti i političkom razvoju BiH, Šahinpašić, Sarajevo/Zagreb, 2012, str. 170, 171, 172 i 173. 11 “Usvajanje evropskih standarda u razvoju države Bosne i Hercegovine pretpostavlja novu ustavnu konstituciju. Kreacija novog sadržaja Ustava Bosne i Hercegovine podrazumijeva postojanje geopolitičke osnove izražene u moći i volji administracije SAD, EU i zemalja članica Kontaktne grupe”. Vidi: Mirko Pejanović, Država Bosna i Hercegovina i demokratija, Univerity Press, Sarajevo, 2015, str. 134. 8 Parlamentu BiH. Ali također postoji potreba daljeg djelovanja Evropske unije i Međunarodne zajednice u pružanju pomoći za izvođenje reformi unutar evropskog integracijskog procesa. 2. Zastoji u odvijanju integracijskog procesa za sticanje članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji Nakon što je Bosna i Hercegovina 2008 godine potpisala Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji sa Evropskom unijom došlo je do odlaganja primjene ovog Sporazuma.
Postojao je jedan uslov zbog koga se odlagala ratifikacija sporazuma u institucijama Evropske unije. Taj uslov je proistekao iz Presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“. Presuda je donesena u decembru 2009. godine. Pokušaj provođenja Presude, putem usvajanja Amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine trajao je bezuspješno od 2009 do 2014 godine.12 U vremenu od 2008 pa sve do 2015 godine proces integracije Bosne i Hercegovine je bio u zastoju. A već se pokazalo u postdejtonskim godinama društvenog razvoja Bosne i Hercegovine da svaki zastoj u odvijanju evropskog integracijskog procesa dovodi do tendencija destabilizacije bosanskohercegovačkog društva. Više je nego izvjesno ako nema odvijanja evropskog integracijskog procesa nema ni povoljnog odvijanja unutrašnje integracije Bosne i Hercegovine i održavanja njene stabilnosti. Pogoršanje ekonomskih kretanja vodilo je stalnom rastu nezaposlenosti stanovništva. Tako na primjer 60% populacije mladih školovanih ljudi je nezaposleno. Pola miliona radno sposobnog stanovništva je nezaposleno, od ukupnog broja stanovnika.13 Nezadovoljstvo socijalno-ekonomskim stanjem kulminiralo je masovnim protestom građana u februaru 2014 godine.14 Protesti građana su potakli nova razmišljanja i odnos prema nužnosti izvlačenja Bosne i Hercegovine iz krize u ekonomskom i političkom razvoju. Određene iskorake učinile su i institucije Evropske unije u smislu kreacije novog pristupa u pružanju pomoći za ubrzanje integracije države Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Uslijedila je, zapravo njemačko-britanska inicijativa koja je dala 12 U tom mandatu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine vladajuće stranke koje su činile većinu nisu uspjele izgraditi konsensus za provođenje Presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”. Odlučivanje o mogućim prijedlozima amandmana odvijalo se izvan Parlamentarne skupštine BiH i samo u krugu stranačkih lidera. Time je moć Parlamenta Bosne i Hercegovine bila uzurpirana. Vidi šire: Mirko Pejanović, Država Bosna i Hercegovina i demokratija, University Press, Sarajevo, 2015, str. 145. 13 Po popisu stanovništva iz 2013 godine Bosna i Hercegovina ima 3.500.000 stanovnika. 14 Na temelju zahtijeva građana iskazanih na protestima u Tuzli, Sarajevu, Zenici, Bihaću smijenjene su kantonalne vlade u ovim gradovima. 9 osnovu za oblikovanje Reformske agende. Ovim dokumentom je primat dat pitanjima ekonomsko-socijalnog razvoja.
Politička pitanja za koja ne postoji konsensus odložena su za neko buduće vrijeme. Ovim su institucije Evropske unije: Komisija Evropske unije, Evropsko vijeće i Parlament Evropske unije odabrale novi pristup, kako bi se ubrzala integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Na temelju uticaja specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, sve parlamentarne stranke su potpisale obavezu za provođenje reformske agende početkom 2015 godine. Tako je započeo novi proces15 u izvođenju reformi. Bosna i Hercegovina je tokom 2016. godine predala aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji. Aplikacija je prihvaćena. Potom je Evropska unija u decembru 2016 godine dostavila Bosni i Hercegovini upitnik sa 3000 pitanja koji institucije države Bosne i Hercegovine trebaju ispuniti u roku od šest mjeseci. Kad se prihvate odgovori na pitanja u upitniku Evropske unije, uslijediće mišljenje Evropske komisije da li je Bosna i Hercegovina ispunila uslove da dobije status kandidata za članstvo u Evropsku uniju. Postoji očekivanje da Bosna i Hercegovina status kandidata za članstvo dobije do kraja 2017. godine. To će zasigurno označiti zaokret u odvijanju procesa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. 3. Nove geopolitičke silnice koje nastaju u svijetu i Evropi i Bosna i Hercegovina Od 2012 godine nastaju nova društveno-istorijska kretanja u svijetu i Evropi. U zemljama Bliskog istoka: Irak, Libija, Sirija, Jemen nastaju ratni sukobi. Islamska država – ISIL postaje nosilac vojnih aktivnosti u Siriji, Iraku i Libiji.
ISIL regrutuje dobrovoljce, koji kad se vrate u svoje zemlje postaju opasnost za terorističku aktivnost. Teroristički napadi u više gradova evropskih zemalja16 unose strah kod građana i ugrožavaju stabilnost i mir. Više desetina mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine otišlo je, kao dobrovoljci na ratište u Siriju. Velike su opasnosti za sigurnost građana, od mogućih terorističkih aktivnosti nakon povratnika pripadnika ISIL-a u Bosnu i Hercegovinu. Opasnosti zbog geopolitičkih promjena dolaze za Bosnu i Hercegovinu i od ratnih sukoba u istočnoj Ukrajini. Dok je trajao ratni sukob u Ukrajini, pripadnici radikalnih skupina iz Srbije i Republike Srpske odlazili su kao dobrovoljci na ukrajinsko ratište kako bi se borili na strani pobunjenih Rusa. 15 Sve političke stranke i vladajuće i opozicione u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine potpisale su obavezu za provođenje Reformske agende. 16 Teroristički napadi su tokom 2015. i 2016.godine izvedeni u gradovima Francuske: Nica i Pariz i Njemačke: Berlin. Stradalo je više desetina civila. Dvije terorističke akcije izvedene su i u Bosni i Hercegovini od ekstremnih vahabističkih pokreta ubistvo pripadnika policije u Zvorniku i dva pripadnika Oružanih snaga u Rajlovcu kod Sarajeva. 10 Uticaj Ruske federacije na društvena kretanja u Bosni i Hercegovini ostvaruju se u Republici Srpskoj u oblasti privrede (prerada i distribucija nafte). Istovremeno se ostvaruje i politički uticaj. U nekoliko svojih posjeta Ruskoj federaciji, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dobio je podršku za svoje radikalne nacionalističke poduhvate. Tu podršku je dobio i za izvođenje referenduma građana Republike Srpske o 9. januaru, danu Republike Srpske. Referendum je održan 25. septembra 2016 neposredno pred lokalne izbore. Politička homogenizacija građana za izlazak na referendum samo je nastavljena u oktobru na lokalnim izborima na kojima je visoku pobjedu zabilježila stranka Milorada Dodika (SNSD). U atmosferi koja je nastala povodom referenduma o 9. januaru Danu Republike Srpske došlo je do podizanja etničkih tenzija. Ponovo je zagovarana i ideja o referendumu za otcjepljenje Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine. Tenzije su išle do stvaranja straha da može biti ratnih sukoba. Geopolitičke promjene su nastajale i u samoj Evropskoj uniji.
Pod teretom priliva izbjeglica iz Sirije i Bliskog istoka, narušeni su odnosi između zemalja članica EU u pogledu solidarnosti za prihvat izbjeglica. Mađarska je podigla zid na svojim granicama. Izveden je i referendum o otcjepljenju Velike Britanije iz Evropske unije. To je samo po sebi uticalo na nestabilnost u funkcionisanju institucija Evropske unije. Dodatne teškoće u funkcionisanju Evropske unije dolaze zbog jačanja desničarskih stranaka u zemljama članicama Evropske unije. Ove stranke zagovaraju izlazak njihovih zemalja iz Evropske unije. Najradikalniji zahtjev dolazi od Marine Le Pen, lidera Fronta Nacional u Francuskoj.17 4. Kako prevenirati opasnosti za Bosnu i Hercegovinu koje dolaze zbog geopolitičkih promjena u svijetu i Evropi? I pored angažovanja Međunarodne zajednice na provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma država Bosna i Hercegovina permanentno prolazi kroz dvije krize. One su međusobno vezane. Radi se o krizi socijalno-ekonomskog razvoja i krizi političkog upravljanja. Kriza socijalno-ekonomskog razvoja u socijalnoj zbilji ispoljava se u tome da Bosna i Hercegovina ima 40% nezaposlenih radno sposobnih građana. Zatim Bosna i Hercegovina ima preko 400.000 penzionera od kojih 60% primaju penziju u visini 350 KM (175 eura).
Uz sve to 30% stanovništva živi ispod granice siromaštva. Godišnje iz Bosne i Hercegovine, prevashodno iz ekonomskih razloga iseljava više desetina hiljada mladih ljudi. Prema procjenama nevladinih organizacija u toku 2016 godine iz Bosne i Hercegovine je iselilo 80.000 građana. Socijalno nezadovoljstvo građana je u stalnom porastu. 17 Vidi šire: Ana Muhar: Pobjeda Marine Le Pen, udarac koji Evropa neće preživjeti, Jutarnji list – Magazin, subota, 11.02.2017, str. 58, 59 i 60. 11 Kriza političkog upravljanja iskazuje su u nemogućnosti vladajućih parlamentarnih stranaka da u Parlamentu Bosne i Hercegovine izgrade konsensus o razvoju države Bosne i Hercegovine do nivoa njene ekonomsko-političke održivosti i dobijanja članstva u Evropskoj uniji. Radi se o tome da su nacionalne stranke izvedene na etničkoj osnovi učvrstile svoju moć na etničkom pluralizmu. To su od 1990 godine tri etničke stranke: SDS, SDA i HDZ BiH, a od 2006 godine SDS je odmijenio SNSD. One su nametnule ekskluzivno pravo da predstavljaju svoje narode: srpski, bošnjački i hrvatski.18 Na toj osnovi vode zatvorene etno nacionalne politike i u međusobnom dogovoru upravljaju državnim resursima. Upravljanje na dijelu prostora gdje živi većina jednog naroda javlja se u obliku jednopartijskog monopola kao na primjer vršenje vlasti HDZ-a BiH u kantonima sa hrvatskom većinom i vršenje vlasti SDA-a u kantonima sa bošnjačkom većinom. Slično je i u vršenju vlasti SNSD-a u Republici Srpskoj. U entitetskim i državnom Parlamentu etničke stranke ne primjenjuju demokratski postulat u formiranju parlamentarne većine. Zapravo ne formiraju parlamentarnu većinu na temelju sporazuma o programskoj koaliciji. Umjesto toga obrazuju se partnerstva u vršenju vlasti. Nakon provedenih izbora podijele se resori u vlasti a donošenje zakona u Parlamentu se prepušta neizvjesnosti. Ovaj metod vladanja kontinuirano se primjenjuje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Odlučivanje o zakonima u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine otežava i usporava i primjena entitetskog glasanja (dobijanje entitetske saglasnosti). Zbog toga parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nema potrebnu dinamiku odlučivanja u donošenju reformskih zakona. Moć Parlamenta je u rukama lidera vladajućih stranaka. Na primjeru neuspjeha u donošenju Amandmana na Ustav BiH kojim bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci u vremenu 2009-2014 godina pokazalo se kako su lideri političkih stranaka uzurpirali parlamentarnu demokratiju i pretvorili je u partitokratiju, tako što su odlučivali izvan Parlamenta. Nemoć konsensusa između vladajućih stranaka da upravljaju razvojem države Bosne i Hercegovine u vremenu 1996-2009 odmjenjivao je Visoki predstavnik međunarodne zajednice, donošenjem odluka i zakona po osnovu Bonskih ovlaštenja. Postavlja se pitanje na kojim idejama i političkim projektima je moguće zaustaviti siromaštvo i stagnaciju u ekonomskom razvoju? 18 Nakon apsolutne pobjede na prvim višestranačkim izborima 1990 godine tri etničke stranke: SDA, SDS i HDZ BiH su podijelile vlast po ključu: 5 za SDA; 4 za SDS i 3 za HDZ BiH.
Tako je uvedeno neke vrste vlasništvo nad državnim resursima. Uz to su nacionalne stranke uvele političko stajalište “Da su one jedini autentični predstavnici interesa tri naroda”, Vidi: Muhamed Filipović, Bosna i Hercegovina: najvažnije geografske, demografske, historijske, kulturne i političke činjenice, Compact, Sarajevo, 1997, str. 109. 12 Istovremeno se postavlja pitanje na kojim idejama i projektima je moguće izmijeniti model političkog upravljanja koji je preko 20 godina zasnovan na partnerstvu vladajućih stranaka, umjesto modela upravljanja zasnovanog na koalicionom političkom programu. Najveći problem u ekonomskom razvoju je nepostojanje cjelovite politike reformi u polju socijalnog i ekonomskog razvoja. Tokom postsocijalističke tranzicije privatizirana i ugašena preduzeća zasnovana na državnoj svojini, nisu u potrebnoj dinamici zamijenjena formiranjem malih i srednjih preduzeća na privatnoj osnovi. Dovedena je u pitanje proizvodna moć društva. Veliki broj radništva je osiromašen nakon privatizacije preduzeća.19 Vlasti se ne bave ekonomijom u proizvodnoj sferi. Fokusirane su na zaduživanje kod Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se finansirala razgranata administracija. Nasuprot tome jedan broj opština sa inicijativom svoje lokalne vlasti osmišljava i realizuje projekte lokalnog ekonomskog i infrastrukturnog razvoja.
U tome prednjače opštine: Tešanj, Doboj, Tuzla, Teslić, Gračanica, Prnjavor, Vitez, Laktaši, Gradačac, Srebrenik, Široki Brijeg, Goražde, Bijeljina, Grude, Banja Luka, Novi Grad Sarajevo i druge. Zaokret u ekonomskom razvoju moguće je postići novim pristupom i odnosom institucija Evropske unije prema poticanju lokalnog ekonomskog i infrastrukturnog razvoja. Jedna od ideja, a ona u stručnim krugovima dugo postoji, jeste formiranje ureda delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini u većim gradskim centrima: Tuzli, Mostaru, Banja Luci, Doboju, Bihaću, Livnu, Prijedoru, Bijeljini, Trebinju, Zvorniku, Jajcu, Širokom Brijegu, Goraždu. Ovi uredi bi pomogli oblikovanju razvojnih projekata u lokalnim zajednicama i njihovo finansiranje iz sredstava evropskih fondova. Na temelju prirodnih bogatstava i ljudskih resursa mogle bi se razviti proizvodne aktivnosti u oblasti proizvodnje hrane, prerade ljekobilja, drvne industrije, metalne industrije, elektro industrije i proizvodnje elektroenergije iz obnovljivih izvora. U projektima lokalnog razvoja svoje mjesto bi dobili i projekti izgradnje brzih cesta između gradova. Na primjer brze ceste od Sarajeva prema Tuzli, Goraždu, Foči, Višegradu, Kiseljaku, Vitezu, Travniku.
Od Banja Luke kao regionalnog centra brze ceste bi se gradile prema Prijedoru, Sanskom Mostu, Bihaću, Tesliću, Doboju, Jajcu. Brze ceste bi se gradile i povezivale opštinske centre u regionalnom prostoru grada Mostara, Tuzle i Zenice. Nova radna mjesta bi se kreirala na konceptu lokalnog ekonomskog i infrastrukturnog razvoja i potporom iz evropskih fondova. Valja podsjetiti da je model lokalnog ekonomskog razvoja u liderstvu Konrada Adenauera 50-ih godina XX 19 Pokušaj za održavanje proizvodnje ispoljen je sindikalnom borbom radnika da sopstvenom organizacijom održe proizvodnju u Tvornici deterdženata u Tuzli i Tvornici stolica “Konjuh” u Živinicama. 13 stoljeća u Saveznoj Republici Njemačkoj doveo i do ubrzane obnove gradova i industrijske proizvodnje u njima, a preko toga do ekonomskog prosperiteta Zapadne Njemačke. 5. Mogućnost oblikovanja široke koalicije za evropsku pravnu državu Bosnu i Hercegovinu Model političkog upravljanja razvojem države Bosne i Hercegovine na nivou entitetskih parlamenata i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine moguće je mijenjati u korist cjeline interesa građana novim pristupom u oblikovanju parlamentarne većine kako u entitetima tako i u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Jer nestabilne parlamentarne većine odlažu razvoj i destabiliziraju državu. Taj novi pristup podrazumijeva fokusiranje na strateški cilj društvenog razvoja Bosne i Hercegovine na početku XXI stoljeća. Taj cilj je integracija države Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO savez. Ovaj cilj ima socijalnu osnovu u većinskoj volji građana da njihova država postane članica EU (istraživanja javnog mnjenja potvrđuju da između 75 i 80% građana ima pozitivno opredjeljenje da država Bosna i Hercegovina postane članica EU). Za ostvarenje ovog cilja, a posebno za ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju nužno je oblikovati model široke koalicije političkih stranaka za evropsku pravnu državu Bosnu i Hercegovinu.
U ovoj koaliciji mjesto bi imale one parlamentarne stranke koje osvoje 10% i više povjerenja u izbornom tijelu Bosne i Hercegovine. Ovakav preokret je moguć samo uz angažovanje i pritisak specijalnog predstavnika EU. Takva široka koalicija imala bi javni program i za njegovo provođenje odgovarala bi građanima i sveukupnoj demokratskoj javnosti. Nakon dobijanja statusa kandidata za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, a to se očekuje u 2017. godini, slijedi poziv za pregovore o članstvu. U okviru prihvatanja uslova iz pregovaračkih poglavlja Bosna i Hercegovina će ubrzano donositi zakone kojim se u pravni sistem ugrađuje evropska pravna stečevina. U tom kontekstu prvi zaokret se javlja u nužnosti ustavne promjene radi usvajanja evropske klauzule u Ustavu Bosne i Hercegovine (većina zemalja na putu ka članstvu u EU je prolazila taj put). Time bi se omogućilo ubrzano donošenje evropskih zakona u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Dovelo bi to i do nove dinamike u izvođenju reformi i do ispunjenja uslova za članstvo u Evropskoj uniji. A ubrzanje procesa integracije Bosne i Hercegovine u EU javlja se ne samo kao unutrašnja nužnost, već i izvanjska, jer se pogoršavaju geopolitička kretanja u Evropi i svijetu.
Ta kretanja mogu dovesti do usporavanja ostvarivanja strategijskog cilja integracije države Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Utoliko više je ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u EU, 14 postaje pitanje svih pitanja u sljedećim godinama društvenog razvoja Bosne i Hercegovine. 6. Zaključak Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995 godine država Bosna i Hercegovina je dobila novu geopolitičku osnovu za opstojnost i politički razvoj. Ta osnova se ogleda u internacionalizaciji bosanskog pitanja, što znači i angažovanje Međunarodne zajednice i Evropske unije u izgradnju mira i demokratskih institucija države Bosne i Hercegovine. Postratna obnova i integracija bosanskohercegovačkog društva i države odvijala se u znatnoj mjeri uspješno sve dok su trajale Bonske ovlasti Visokog predstavnika Međunarodne zajednice (OHR).
Te ovlasti su omogućile da se pokrenu i realizuju brojne reforme. Te reforme su vodile pristupanju Bosne i Hercegovine članstvu u Evropskoj uniji. Od 2008 godine Bosna i Hercegovina, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ulazi u ugovorni odnos sa Komisijom Evropske unije. Međutim od toga vremena prestaje upotreba Bonskih ovlasti Visokog predstavnika Međunarodne zajednice. Istovremeno od Parlamentarnih izbora 2006 godine u javni prostor agresivno ulazi nacionalistička retorika. Ta retorika utiče na stvaranje nepovoljnog društvenog ambijenta za socijalni i ekonomski razvoj. Nezadovoljstvo građana socijalnim i ekonomskim stanjem eskaliralo je početkom 2014 godine u obliku građanskog protesta. Građanski protest je uticao na oblikovanje novog pristupa institucija Evropske unije prema pitanju ubrzanja integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Osnovu za novi pristup Evropske unije prema Bosni i Hercegovini dala je njemačko-britanska inicijativa 2015 godine. Ovom inicijativom oblikovano je stajalište da fokus društvenog razvoja Bosne i Hercegovine bude okrenut socijalnim i ekonomskim pitanjima. Sve Parlamentarne stranke i vladajuće i opozicione potpisale su Reformsku agendu 2015 godine.
Tokom 2016 godine Bosna i Hercegovina je aplicirala za članstvo u EU. Postoje dobri izgledi da Bosna i Hercegovina u 2017 godini dobije status kandidata za članstvo u EU. Veoma je bitno podcrtati da ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju istovremeno znači jačanje stabilnosti države u svim aspektima njenog razvoja. Ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju znači mogućnost preveniranja opasnosti za Bosnu i Hercegovinu koje dolazi zbog promjene geopolitičkih kretanja u Evropi i svijetu, a posebno zbog opasnosti koje dolaze od terorizma i jačanja uticaja Ruske federacije i Turske na Balkanu. Jedna od novih 15 mogućnosti koje na unutrašnjem planu političkog razvoja Bosne i Hercegovine može prevenirati opasnosti od negativnih geopolitičkih silnica prema Bosni i Hercegovini jeste uvođenje modela široke koalicije Parlamentarnih stranaka sa ciljem da se sve političke energije posvete ubrzanju integracije BiH u Evropsku uniju. 7.
Literatura 1. Kasim Begić: Bosna i Hercegovina od Vanceove misije do Daytonskog sporazuma, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997. 2. Robert Donia: Iz Skupštine Republike Srpske 1991-1996 – izvodi iz izlaganja poslanika Skupštine Republike Srpske kao dokazni materijal na krivičnom Tribunalu u Hagu, University Press-Fondacija istina, pravda, pomirenje, Sarajevo/Tuzla, 2012. 3. Muhamed Filipović: Bosna i Hercegovina: najvažnije geografske, demografske, historijske, kulturne i političke činjenice, Compact, Sarajevo, 1997. 4. Mirko Pejanović: Politički razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu, Šahinpašić, Sarajevo, 2005. 5. Mirko Pejanović: Ogledi o državnosti i političkom RAZVOJU BiH, Šahinpašić, Sarajevo/Zagreb, 2012. 6. Mirko Pejanović: Država Bosna i Hercegovina i demokratija, University Press, Sarajevo, 2015. 7. Politički Pluralizam u Sloveniji i Bosni i Hercegovini,
Urednici: Danica Fink Hafner i Mirko Pejanović, Promocult, Sarajevo/Ljubljana, 2006. 8. Ana Muhar: Pobjeda Marine Le Pen, Udarac koji Evropa neće preživjeti, Jutarnji list-Magazin, subota, 11.02.2017. Sarajevo/Ljubljana, 18.april 2017 Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana Direktor: Bakhtyar Aljaf
Read More
-
Humanitarna misija Fondacija Our Kids iz Londona i interpretatorke Amire Medunjanin nastavlja se i ove godine, po četvrti put zaredom popularna sarajevska umjetnica održat će humanitarni koncert sevdaha u Londonu. Pratnju bosanskohercegovačkoj divi činit će vrhunski jazz muzičari iz Zagreba gitarista Anto Gelo i kontrabasista Zvonimir Šestak.
Koncert će se održati u St.Peter’s Church u jednoj od najživljih dijelova Londona, Notting Hill, 10. 06. 2017. u 18.30 sati.
Cilj dobrotvornog koncerta je isti kao i predhodnih godina, prikupljanje sredstava za aktivnosti ove humanitarne fondacije.
Dodatne informacije dobili smo od kordinatora organizacije Davorke Kulaš koja je za agenciju BHDINFODEK iz Birminghama kazala: “Saradnja Fondacije Our Kids sa Amirom Medunjanin, velikim humanistom i istinskim ambasadorm kulturne baštine Bosne i Hercegovine te cijelog Balkana traje vec 4. godine. Our Kids je kao humanitarna organizacija ponosna na podršku koju ovi izvanredni muzičari daju na promovisanju naše misije, pomaganja djeci i mladim ljudima bez roditeljske podrške u smislu njihovog osposobljavanja za samostalan život. Pridružite nam se da zajedno doprinesemo boljoj budućnosti mladosti Bosne i Herecegovine!”
Karte za ovaj huamnitarni concert mogu se nabaviti na sljedecim linkovima : www.ourkidsfoundation.org www.justgiving.com/campaigns/charity/ourkids/amira
Fondacija Our Kids – London
Cilj Fondacije Our Kids iz Londona je da pomaže djecu bez roditelja i sve mlade ljude sa specijalnim potrebama u Bosni i Hercegovini. Zajedno sa svojim partnerima, organizacija je dosad uspješno implementirala nekoliko projekata, koji su unaprijedili svakodnevni život stotine djece u BiH. Fondacija Our Kids UK je učinila mnogo toga da proteklih godina pomogne djeci i mladima u ustanovama socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini. Pomoć su pružali toj djeci i po njihovom izlasku iz tih ustanova kako bi ih podržali na putu ka samostalnosti, intergaciji u društvo i ostvarivanju njihovih ljudskih prava. Pored Amire medunjanin svoj doprinos u radu fondacije daje i bivši bh. reprenznetativac Saša Papac. Za više informacija o fantastičnim projektima Fondacije Our Kids UK, i načinu kako se uključiti u rad organizacije dodatne informacija možete naći na web stranici fondacije: www.ourkidsfoundation.org
Tekst i foto:
BHDINFODESK - BIRMINGHAM
Namik Alimajstorović
Read More
-
Iznos stranih investicija u Bosni i Hercegovini u protekloj godini iznosio je nekih 230 miliona eura, usporedbe radi, u Birminghamu je izgrađena gradska biblioteka koja je koštala duplo više, to sve samo za sebe govori
Specijalni gost na nedavno održanom Sarajevo Business Forumu bio je 36-godišnji Fahrudin Kešić, advokat iz Birminghama, i vlasnik nekoliko investicionih kompanija u Engleskoj čiji se kapital procjenjuje na 12 miliona funti. Naravno, to je bila prilika da proširi svoj biznis networking, da na licu mjesta sagleda sve mogućnosti ulaganja u Bosnu i Hercegovinu te održi niz zanimljivih poslovnih sastanaka sa biznismenima, političarima i diplomatama. O svojima utiscima sa ovog biznis foruma za agenciju BHDINFODESK iz Birminghama je rekao: “Prije svega bih zahvalio direktoru BBI banke Ameru Bukviću koji mi je uputio poziv da prisustvujem ovom respektabilnom biznis forumu, i na neki način omogućio da sagledamo u kojoj fazi je naša ideja da moja kompanija “Advantage Business Group” investira ne samo u Bosni i Hercegovini već u široj regiji jugoistočne Evrope. Naravno, uz to treba spomenuti i dodatni segment razmjene ekonomskog i ekspertnog poslovnog mišljenja sa biznismenima iz svijeta o našoj ideji otvaranja balkanske regije prema Velikoj Britaniji, i to specijalno nakon Brexita i budućeg izlaska Britanije iz Evropske unije. Ovakvi skupovi biznismena i političara zaista su dobra prilika da se u direktnim razgovorima kaže šta investiori misle o mogućnostima ulaganja u privredu Bosne i Hercegovine i šta bi politika trebala da uradi sa svoje strane kako bi našu zemlju učinila interesantnom za ulaganje.”
Šta bi prema Vašem mišljenju bosanskohercegovački političari trebali uraditi da ulaganje u BiH postane “normalna pojava” a ne vijest za naslovnicu: “Iznos stranih investicija u Bosni i Hercegovini u protekloj godini iznosio je nekih 230 miliona eura, usporedbe radi, u Birminghamu je izgrađena gradska biblioteka koja je koštala duplo više, to sve samo za sebe govori. U svim mojim susretima i razgovorima s političarima koji su bili prisutni rekao sam da, nažalost, većeg ulaganja u BiH neće biti bez stabilnijeg ekonomskog i političkog okruženja, bez vladavine prava i promjene poslovnog ambijenta. Naravno, ja nisam prvi koji im je to rekao, recimo, na forumu im je investitor iz SAD-a g. Ilijaz Zenkić (Elias R. Zenkich), vlasnik kompanije Vita-Life u Visokom rekao da mu je trebalo punih osam mjeseci da formira kompaniju što je, zaista, nedopustivo jer takve kompanije u mnogim zemljama otvore se za dan-dva. Dalje, tu su problemi s kadrovima, sa sistemom školovanja u Bosni i Hercegovini koji treba prilagoditi svjetskim standardima jer za uspješno ulaganje trebaju i obrazovani domaći kadrovi. Infrastruktura je posebna priča, potom nerazriješena ekonomska regulativa sa prvim susjedima i mnoga toga. Iskreno mislim, kada bi vlast u BiH počela rješavati ove probleme, za to bi im trebalo najmanje tri godine teškog rada, a do tada će bosanskohercegovački biznismeni u BiH i dalje ulagati “srcem”, a ne ekonomskom logikom. Ukoliko se ovo ne promijeni, iskreno rečeno, takvih će biti sve manje. Znači, da zaključimo, potrebno je da vlasti u BiH revidiraju svoju poslovnu strategiju, usklade sa svjetskim normama i da je prilagode investitorima koji bi nesmetano ulagali kapital i pokrenuli posrnulu privredu naše zemlje.”
VIZA ZA VELIKU BRITANIJU POSTALA “LUTRIJA”
Boravak u Sarajevu iskoristili ste i za sastanak sa rukovodstvom biznis departmana Britanske ambasade u Sarajevu: “Kao državljanin Velike Britanije i Bosne i Hercegovine upoznat sam s viznim režimom, naime, u posljednje vrijeme građanima Bosne i Hercegovine je sve teže dobiti vizu za UK, umjesto da olakšamo i da potpuno ukinemo vize, imamo situaciju da je viza za Veliku Britaniju postala “lutrija”. Treba olakšati putovanje građanima, turistima, biznismenima, vlade u Londonu i Vijeće ministara BiH treba da ozbiljno rade na tome. Brexit je dodatno zakomplicirao stvari i jako je teško, skoro nemoguće dobiti vizu za Britaniju. Osim toga, razgovarali smo o daljnjoj saradnji između “Advantage Business Group i ovog departmana i zaključili da ima prostora za veću saradnju BiH i Velike Britanije. Obje države imaju bogatu ponudu, a zajednički ćemo raditi i na nekim projektima o kojima će se uskoro čuti. Rekao sam im i da biznismeni iz Britanije imaju motivaciju da investiraju u infrastrukturne, tehnološke projekte, ali nemaju potporu vlasti BiH te da Britanska vlada treba na tome intenzivno pregovarati sa bh. zvaničnicma.”
STRUČNJAK ZA FINANSIJE
Magistar prava Fahrudin Kešić, 36-godišnji advokat iz Birminghama, istinski je primjer ostvarenja "američkog sna", samo na engleski način. Naime, 1992. godine u Coventry je došao s porodicom, počeli su od nule, teško radili, mnogo učili, tako da je on danas izuzetno poznat i cijenjen biznismen. Bogatstvo mladog Kozarčanina procjenjuje se na 12 miliona funti i vlasnik je tri veoma uspješne kompanije u Britaniji, uključujući i Advantage Business Group, veliku evropsku korporaciju koja je ovlaštena za obavljanje poslovnog, finansijskog i poreznog savjetovanja, revizije, poslovnog restrukturiranja, korporativnih finansija, forenzičkih usluga i svih pravnih usluga. Također je suvlasnik MDC Grupe koja je prisutna na tržištima u Njemačkoj, Turskoj, Americi, Saudijskoj Arabiji, itd. U svijetu je poznat kao stručnjak za finansije i operativno restrukturiranje velikih kompanija.
Pripremio:
Namik Alimajstorović / BHDINFODEK
Read More
-
LJUBLJANA, 20. juni/lipanj 2011 - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane povodom izjava i intenzivnih pritisaka pojedinih čelnika SDP BiH i Brčko Distrikta prisiljen je putem saopštenja za javnost obratiti se javnosti u Bosni i Hercegovini.
Read More
-
U organizaciji Ambasade BiH u Londonu, Britanske ambasade u Sarajevu i DMA (Developing Markets Associates Agency), 19. septembra će u glavnom gradu Velike Britanije biti održan 2. forum trgovine i ulaganja Velike Britanije i Bosne i Hercegovine (UK-Bosnia & Herzegovina Trade & Investment Forum).
Inače, ova biznis sesija plod je nedavne posjete ministra vanjskih poslova Velike Britanije Borisa Johnsona Bosni i Hercegovini, kada je s premijerom Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem dogovoreno održavanje ove investicione konferencije. Organizatori su već napravili okvirni program Foruma, a informaciju više agenciji BHDINFODESK iz Birminghama, dao je strateški partner na projektu naš biznismen iz Engleske Fahrudin Kešić, vlasnik Advantage Business Group: “Domaćini konferencije već su napravili i preliminarni program Foruma kojim je predviđeno obraćanje i učešće najviših zvaničnika obje države na Forumu. Nakon toga, konferencija se nastavlja u tri odvojene tematske sesije koje će pokriti mogućnosti investiranja u infrastrukturu i energetiku, potom u proizvodnju u oblasti autoindustrije i obrade metala i drveta, te na kraju u proizvodnju organske hrane i turizma. U okviru svake sesije biznismeni i potencijalni ulagači imat će priliku razgovarati o predloženim investicionim projektima. Sudeći po ozbiljnosti kojom se pristupilo realizaciji ovog projekta, siguran sam da će konferencija biti održana na izuzetno visokom nivou i da će veliki broj kompanija iz Bosne i Hercegovine iskoristiti priliku da u centru svjetske finansijske moći prezentuje svoje projekte i pronađe potencijalne investitore za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu.”
Zainteresirane kompanije iz Bosne i Hercegovine za učesće na Biznis forumu mogu se prijaviti posredstvom web stranice naše ambasade u Londonu http://bhembassy.co.uk/images/BH-Flyer.pdf ili direktno kod organizatora DMA na linku http://www.developingmarkets.com/upcoming-events/dma-bosnia-herzegovina-trade-investment-forum
Tekst i foto:
BHDINFODESK – Birmingham
Read More
-
Kao i svim Bosancima i Hercegovcima u dijaspori i moja je želja da jednog dana predstavljam svoju domovinu na nekom od značajnih takmičenja
Prvu godišnjicu braka 26-godišnja bosanskohercegovačka manekenka Nermina Mekić- Pieters i njen muž Erik Pieters, reprenzentativac Holandije i standardni prvotimac engleskog premijerligaša Stoke City obilježili su u Nermininom rodnom gradu Sarajevu. Uglas isticu, da ima je Sarajevo izazov i da uvijek nađu nešto novo za vidjeti i posjetiti, a boravak u glavnom gradu naše države zbog njihovih ogromnih obaveza je i jednistvena prilika da posjete najužu rodbinu i prijatelje.
Ljubitelji fudbal o Eriku Pieters znaju dosta toga, a najviše ih je obradovala inforamcija da je prije tri sedmice poklonio svoj dres za liječenje mladog fudbalera Muhameda Talića iz Sanskog Mosta. Taj dres uskoro ide na aukciju, a za neku od narednih humanitarnih akcija ovog tipa on je obećao donirati par kopački na kojima je ugravirano njegovo ime. Za svojim suprugom u sportskim aktivnostima ne zaostaje ni Nermina, ona se posvetila konjičkom sportu koji je posebno za žene izuzetno zahtjevan i naporan, a ponekad poprilično i opasan. Nakon što nam je pokazala par videa na kojima na konju preskače prepone, u hladovini jedne od sarajvskih bašti ispričala nam je od kuda ljubav prema ovom za naše prilike neobicnom sportu:
“U Holandiji gdje sam izbjegla sa roditeljima već sa šest godina sam počela jahti konja i od tada su oni moja velika ljubav. Trenutno imam dva konja, jednog koji je star preko 20 godina i koji je dobro istreniran i drugog koji ima nekih sedam godina koji je u naponu snage i sa kojim se redovno takmičim. Ovaj sport je izuzetno popularan u Holandiji, Republici Irskoj, Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj i sve te zemlje imaju odlične uslove za takmičenje i napredovanje. U Engleskoj redovno idem na natjecanja i do sada sam ostvarila niz zapaženih rezultata, ako ovako nastavim trenirati nadam se da ću za koju godinu stići među najveće zvijezde ovog sporta”.
“Kao i svim Bosancima i Hercegovcima u dijaspori i moja je želja da jednog dana predstavljam svoju domovinu na nekom od značajnih takmičenja. Moj trener Irac mi kaže da ću za to biti spremna za otpilike dvije godine, a u međuvrmenu planiram stupiti u kontakt sa Konjičkim savezom BiH i raspitati se o proceduri i načinu kako se postaje reprenzentativac Bosne i Hercegovine . Inače, poznato je da je ovaj sport izuzetno skup i zahtjevan, naravno znam da baš moja domovina nije u sjajnoj finasiskoj situaciji i spremna sam pronaći i sponzore koji bi na neki način kompenzirali visoke troškove koje iziskuje ovaj sport.Sport je odlična nadopuna mom redovnom modnom, muzičkom i producentskom biznisu i izvanredno se uklapa u ove moje aktivnosti, jer kroz bavljenje sportom došla sam u kontakt sa velikim brojem biznismena, kaže za BHDINFODESK Sarajka Nermina Mekić.
Mladi bračni par nakon Sarajeva putuje za Ameriku gdje će u obilasku znamenitosti ovog kontinenta, provesti ostatak svog godišnjeg odmora.
Read More
-
Pola vijeka svog života Nenad Pavle Pavlović posvetio je fudbalu, a prva i jedina igračka u njegovom životu bila je lopta. Svoju golmansku karijeru počeo je sredinom devedestih u Čeliku iz Zenice, u jednoj izuzetno jakoj generaciji koju su predvodili Bolić, Hibić, Šabić Ratković i drugi zenički asovi. O tim lijepim vremenima Pavlović za agenciju BHDINFODESK kaže
: ”To je bila sjajna generacija, jednostavno se niste mogli odlučiti i reći ko je bolji fudbaler od gore pobrojanih, svi su uspjeli i dokazali da je to bila, zaista, jedna od najboljih generacija Čelika. Treneri golmana u tom periodu bili su legendarni Stijović i Grebenar od kojih se moglo sve naučiti. Nažalost, rat je prekinuo sve, i ja sam 1993. godine otišao u Minhen i uz pomoć nekih prijatelja dospio do Minhena 1860., gdje sam prošao probu i bio treći golman. Nakon toga, išao sam na posudbe u nekoliko klubova i aktivno branio sve do svoje 42. godine. “Trenutno je Nenad Pavlović s porodicom u posjeti Bosni i Hercegovini : “Vidite, ja nikada nisam prekidao kontak s domovinom, moja porodica i ja živimo na relaciji Minhen, Zenica, Vodice i trenutno sam s familijom i prijateljima u obilasku domovine. Ove godine izabrali smo Mostar i Sarajevo, i mogu vam reći da su moja supruga Gordana i sinovi Filip i Dario oduševljni ljepotama ovih gradova. U Zenici imamo porodičnu kuću i tamo se nekako najugodnije osjećam, u Vodicama se odmaramo, a u Minhenu živimo i radimo”
Naravno, fudbal je ono od čega Nenad ne moze pobjeći i sve njegove aktivnosti u Njemačkoj vrte se oko najljepše sporedne stvari na svijetu: “Baš tako, prvo moji sinovi Filip i Dario su već sada moji nasljednici, redovno ih treniram i mislim da će, ako ovako nastave, biti bolji golmani od mene. Prije nego što su odlučili da ozbiljno treniraju, rekao sam im da postoji realna opasnost da ostanu bez “lakata”, a da ne uspiju, prihvatili su izazov i vrijedno treniraju.
Imam svoju golmansku školu gdje vodim računa da radim samo s talentovanim dječacima, jer nema potrebe gubiti vrijeme sa golmanima koji nemaju ambicija. Pored toga, postao sam poznat trener “specijalac” golmana, i dosta klubova me angažuje na kratko vrijeme da radim s njihovim golmanima, izvršim selekciju i ostavim u timu one koji imaju budućnost. Uz to imam odlične konekcije s Minhenom 1860, Hoffenheimom, Frankfurtom, Hamburgom i nizom nižerangiranih klubova i za sve njih skautiram i pronalazim talentovane nogometaše. Mnogi igrači koji danas igraju u tim klubovima došli su na moj prijedlog, i zadovoljsto je vidjeti da ste dobro procijenili nekog dječaka kada je imao 14-15 godina, a danas je prvotimac u tim klubovima. Recimo, mnogi u Bosni i Hercegovini i ne znaju, ali ja sam bio “razlog” zašto je mladi Ramo Šehović iz Željezničara kao neperspektivan fudbaler prošao probu u Bayernu iz Minhena i potom potpisao ugovor sa Sionom. Jednostavno, prošle godine na kampu u Minhenu vidio sam nešto u njemu i predložio ga svom prijatelju iz Bayerna, ostalo je sve istorija.”
Golmana Pavlovića, potpisnik ovih redova upoznao je prije 14 godina na prvom prvenstvu bh. dijaspore u futsalu u Linzu gdje je on nastupao za reprezentaciju Bosanaca i Hercegovaca iz Njemačke. Nenad je nastupao na četiri šampionata, a na dva prvenstva proglašen je za najboljeg golmana: “Bila mi je čast braniti boje Bosanaca i Hercegovaca Njemačke na tim takmičenjima, pamtim ih kao veoma kvalitetne turnire s puno dobrih fudbalera i odličnim druženjem naših ljudi u dijaspori. Drago mi je da se prvenstvo održalo jer sport je ono sto vječno zbližava ljude.” Novi susret sa skautom mnogih njemačkih timova Nenadom Pavlovićem, zakazali smo na SARAJEVO BALKAN SOCCER CAMPU početkom jula, gdje će doći da pogleda da li ima materijala za “njegove” timove.
Teksti i foto:
Namik Alimajstorović/ BHDINFODESK - BIRMINGHAM
Read More
-
BiH rađa uspješne ljude koje mi uspješno otjeramo iz države da budu uspješni u stranim zemljama, da tamo plaćaju poreze i doprinose, da tamo zapošljavaju Nijemce, Austrijance, Švicarce... Nakon što smo ih uspješno protjerali iz zemlje i nakon što su postali uspješni u tuđim zemljama, BiH uspješno ne dozvoljava da ulože novac u svojoj domovini.Ali, treba priznati i čestitati: BiH je uspješna barem u tome.
U protekla dva mjeseca bosanskohercegovačka dijaspora našla se na radaru bh. javnosti zbog činjenice da su u 2016. doznake bh. dijaspore premašile 3,57 milijardi KM. Nakon toga, ona se dodatno našla u fokusu biznis-vijesti tokom mjeseca aprila kada je u Bosni i Hercegovini održano nekoliko različitih poslovnih foruma posvećenih investiranju u našu domovinu. U Mostaru je održan “20. međunarodni sajam gospodarstva”, potom na olimpijskoj planini "Jahorina ekonomski forum 2017", a u Sarajevu su održane dvije konferencije, Bosna International Forum (BIF) te Biznis forum FIPA-e i Svjetskog saveza dijaspore BiH. Sve ove biznis manifestacije održane su pod pokroviteljstvom vladajućih struktura, što zorno pokazuje da su se na nišanu vlasti u BiH našli i novčanici bh. dijaspore. Kao što obično biva, na tim skupovima moglo se čuti da je Bosna i Hercegovina izuzetno interesantna ulagačima i da je vlast spremna sve učiniti da privuče investitore. Također se moglo čuti, da iako BiH još nema kompletnu službenu bazu podataka svoje dijaspore i njihovih potencijala, da četvrtina bh. dijaspore želi investirati u Bosnu i Hercegovinu????!!!!!. Prava je šteta što odmah na tim konferencijama, znači na licu mjesta, nije izvršena istinska inventura prisutnih, u smislu da se vidi ko je od njih koji propagiraju ulaganje i pri tome troše budžetske pare na ovakve skupove, uložio svoja lična sredstva u Bosnu i Hercegovinu? Vjerujemo da bi rezultat bio poražavajući! Naime, i maloj djeci je već jasno da ulaganja nema bez stabilnog ekonomskog i političkog okruženja, bez vladavine prava i ozbiljnog poslovnog ambijenta. Vlast sve to odlično zna, ali se i dalje ponaša kao noj, umjesto da posluša glas naroda i rješava nagomilane probleme ona i dalje uporno drži glavu u pijesku. Da vlastodržci slučajno izvade glave iz pjeska možda bi mogli ćuti šta narod zaista misli o njima, ali i o svojim novčanicima.
Bosanskohercegovačka vlast je postala sama sebi svrha
Po sistemu “država u klin, dijaspora u ploču” svoje mišljenje o ulaganju u domovinu na društvenim mrežama dali su mnogi naši građani. Većina se ne slaže sa činjenicom da je Bosna i Hercegovina interesanta za ulaganje, pa tako M.I. kaže: “Malo vam što pljačkate sirotinju u BiH, sad bi trebalo i dijasporu da pljačkate, ne bi me čudilo da jednom dođem u BiH i da moram platiti ulaznicu od nekoliko hiljada eura, maraka, dolara, zavisi ko i odakle stiže”, A.D. napisa: “Našu državu dijaspora interesuje samo kada zbraja devize pristigle doznakama, a od kojih zavise devizne rezerve Centralne banke BiH, za koje bi se morala izvesti roba u tom iznosu, a zašta inače nije ni prstom makla. Ali ni to neće vječno trajati, jer doznake dolaze familiji, uglavnom, roditeljima koji su sve stariji.” A.B. reče: “Vlast u BiH je sve ono što vrijedi, i sve one koji je dugi niz godina nose na leđima pustila niz vodu. Dijaspora, privatni sektor i mladi obrazovani ljudi, tri su stuba ove države, ali vlast je postala sama sebi svrha i njima su svi ljudi iz ove 3 grupacije potencijalni neprijatelji.”
BiH je “uspješna” zemlja u protjerivanju ljudi
Interesantan komentar o ovoj temi dao nam je urednik emisije „U tuđoj avliji“ Osman Džiho: “Ova emisija je pokrenuta prije svega sa ciljem da bi se njenim gledateljima ukazalo na jednu prostu činjenicu: BiH rađa uspješne ljude koje mi uspješno otjeramo iz države da budu uspješni u stranim zemljama, da tamo plaćaju poreze i doprinose, da tamo zapošljavaju Nijemce, Austrijance, Švicarce...
Nakon što smo ih uspješno protjerali iz zemlje i nakon što su postali uspješni u tuđim zemljama, BiH uspješno ne dozvoljava da ulože novac u svojoj domovini. Ali, treba priznati i čestitati: BiH je uspješna barem u tome. I to je jedno od rijetkih područja u kojem smo uspješni. Da bi naš čovjek, novac koji je mukotrpno zaradio u inostranstvu, uložio u otvaranje fabrike u BiH, treba mu toliko papira da povadi po šalterima da se mora zapitati, jesu li ga oni iz opština dobro shvatili. Znam jednog koji se nakon mjesec dana vratio na šalter i pitao ih: Ljudi, jeste li vi mene dobro razumjeli: ja sam došao da uložim dva miliona u pokretanje proizvodnog pogona, a vi ste mene poslali da skupljam papir ligu! Zašto je naša zemlja postala prepreka, a ne rješenje svojim građanima? Zašto naša zemlja ne želi da se sposobni i uspješni vrate? Zašto u BiH samo nesposobni mogu biti uspješni? Zašto u BiH uspješno mogu živjeti samo oni koji žive od korupcije i zašto je ona postala zemlja u kojoj se dobro može živjeti od nerada, politikanstva i šuplje? Zašto u BiH ne postoje institucije koje će okupiti naše uspješne poduzetnike i stručnjake iz dijaspore i ponuditi im da budu servis, da isti pokrenu poslove u njoj i zaposle naše ljude? Zar nama nisu potrebna nova radna mjesta koja bi otvorili ti ljudi, a nekima, jesu? Zašto smo se odrekli naših ljudi koji su dokazali da mogu uspjeti u zemljama gdje je konkurencija daleko veća? Jer realno, postoji opasnost da ostanemo i bez dijaspore. Ova emisija svojevrstan je apel vlastima u BiH da odgovore na postavljena pitanja. ” Shodno iskustvu u kontaktima s našim vlastima sumnjamo da će urednik emisije „U tuđoj avliji“ kao i cjelokupna bh. dijaspora ikada dobiti tražene odgovore. Doduše, pošto je ostalo još para u budžetu, za jesen se najavljuju neke nove biznis konferencije i to je, onda, možda prilika da se makar izvrši predložena inventura učesnika.
Pripremio:
Namik Alimajstorović
BHDINFODESK - BIRMINGHAM
Read More
-
Šta nas povezuje, šta nas razdvaja?
Zašto se jugoistočna Evropa ne razvija brže?
u srijedu, 19. aprila/travnja 2017, od 14.00 – 18.00 sati,
u hotelu »Lev«, 13.sprat/kat, dvorana »Grad«, Vošnjakova 1, Ljubljana.
Jugoistočna Evropa obuhvata 11 država, pet je uključenih u Evropsku uniju. Leži na stjecištu između istoka, zapada i sjevera Evrope, je most između Evrope, Bliskog istoka, centralne Azije i zemalja Sredozemlja. Sa svojih 50 miliona stanovnika, geostrateškim položajem i prirodnim resursima ima neiskorištene brojne potencijale.
U usporedbi sa ostalim razvijenijim regijama Evrope, ova regija nosi breme kratke demokratske političke tradicije, nedostatka razvojnih znanja i snaga, koje bi omogućile pozitivne trendove rasta i razvoja, i modele razmišljanja, koji su se nacionalno, ideološki, vjerski i kulturno formirali kroz historiju.
Sa ciklusom rasprava, koje ćemo organizirati u različitim dijelovima regije, želimo u budućnosti otvoriti i širiti prostor za razvojne procese, koji će državama u regiji omogućiti održivi razvoj i viši kvalitet života.
Projekt »Potencijali jugoistočne Evrope« će u uvodu predstaviti Tomaž Zalaznik, direktor Instituta Nove revije, zavoda za humanistiku.
Tema prve rasprave od 14.00 do 16.00 sati biti će
Šta nas povezuje, šta nas razdvaja?
Sudjeluju:
● Nadvojvotkinja i princeza Camilla Habsburg-Lothringen, direktorica za Evro-mediteransku diplomacijo i interkulturna pitanja (EDIA) na IFIMES-u
● prof. dr. Milan Jazbec, slovenski veleposlanik u Makedoniji
● prof. dr. Mihael Brejc, bivši ministar i zastupnik u Evropskom parlamentu
Panel će biti na engleskom jeziku, razgovor će voditi prof. dr. Anis H. Bajrektarević, profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija, Beč.
Tema druge rasprave od 16.00 do 18.00 sati biti će
Zašto se jugoistočna Evropa ne razvija brže?
Sudjeluju:
● Janez Škrabec, suvlasnik i direktor RIKO d.o.o. Ljubljana
● Blaž Košorok, COO, Akrapovič d.o.o., Ivančna Gorica
● Anton Papež, direktor Interenergo d.o.o. Ljubljana
● Iztok Mirošič, bivši slovenski veleposlanik u Velikoj Britaniji i Italiji
Panel će biti na slovenskom jeziku, razgovor sa sudionicima će voditi doc. dr. Zijad Bećirović, direktor IFIMES.
Prijenos uživo LIVESTREAM na linku:http://www.ifimes.org/en/livestream
Molimo vas, da sjedišta u dvorani zauzmete najkasnije do 13.55.
Sudjelovanje na događaju je besplatno, ipak vas molimo, da svojuprisutnost obavezno potvrdite na telefonskom broju (01) 430 15 33 odnosno e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Read More
-
Emir Emko Bešić, 26-godišnji bosanskohercegovački reper koji od 1993. godine živi u Engleskoj, ovih je dana u studiju PUSH RECORD u Coventriju snimio svoju prvu pjesmu na bosanskom jeziku. Pjesma se zove “Mini suknja”, a njeno emitovanje na socijalnim mrežama izazvalo je veliku pažnju ljubitelja rep muzike.
Za BHDINFODESK iz Birminghama Emko je dao informaciju više: “Mini suknja” je remiks pjesme koju su svojevremeno u St. Louisu izveli naši reperi iz grupe “Krazy Bosnians”, ta mi se pjesma uvijek dopadala i odlučio sam je vratiti u život, sasvim malo sam izmijenio tekst i muziku te mislim da će sada zadovoljiti sve ljubitelje repa. Prilikom snimanja odlično su me popratili moji prijatelji iz benda “Young Kings” iz Coventryja s kojima sarađujem već šest godina. Pjesmu je izdala producentska kuća “Baby Grande records” iz New Yorka, a njihov je producent Nathan Morris specijalno za ovo snimanje ”preletio” preko Atlantika. Oni su jako zadovoljni, i kada su čuli kako snimak zvuči, ponudili su mi i snimanje spota za nju. Naravno, odmah sam prihvatio, te ću krajem augusta u Londonu, Coventryju i Birminghamu snimiti videospot za ovu pjesmu.
Naravno, na kraju smo pitali Emku kada će publika s naših prostora moći uživati u izvedbi “Mini suknje”: Smatram da pjesma ima veliki potencijal da postane istinski hit i ovih dana snimak pjesme poslao sam na adrese nekoliko TV kuća sa Balkana koje emituju ovu vrstu muzike, potom nekolicini DJ-eva koji je već puštaju u diskotekama širom bivše Jugoslavije, a za ljeto planiram promociju i nastupe po diskotekama na Balkanu.
Reper Emko je u ovdašnjim muzičkim krugovima mnogo poznatiji nego u rodnoj Bosni, do sada je snimio dva uspješna CD-a, CHASE YOUR DREAMS i COVENTRYVILLE na kojima se nalazi 30 pjesama.
Tekst i foto:
Namik Alimajstorović
BHDINFODESK-Birmingham
Read More
-
RD Sports Agency iz Sarajeva, u saradnji sa svojim poslovnim partnerom US Soccer Education, od 1. do 10. jula 2017. na pomoćnim terenima stadiona Koševo u Sarajevu, organizuje BALKAN KAMP. Ovaj fudbalski talent šou, kako su ga mnogi nazvali, namijenjen je fudbalerima koji žele da se profesionalno angažuju u timovima s područja Balkana. Kako ističu u agenciji, kamp je otvoren za sve mlade, perspektivne igrače iz domovine i dijaspore, te za sve strane fudbalere koji žele da se okušaju u balkanskim timovima.
Dolazak na kamp potvrdio je veliki broj trenera, skauta i menadžera iz regiona i, zasigurno, njihovom budnom oku neće promaći istinski talenti. BALKAN KAMP predstavlja dugoročnu poslovnu orijentaciju RD Sports Agency prema talentovanim igračima iz zemlje i dijaspore, učesnici će na njemu imati šansu da prođu kroz proces opće sportske i vrhunske nogometne edukacije. Sudionici kampa bit će skenirani formalnim parametrima kroz deset dana treninga i po metodama koje se primjenjuju u radu svih modernih fudbalskih klubova. Kamp će voditi iskusni nogometni treneri, a sam trening centar stadiona Koševo garantuje odlične uslove za održavanje ove sportske manifestacije. Inače, svi selektovani igrači bit će uključeni u bazu podataka ove agencije kako bi se kontinuirano pratio njihov razvoj kao igrača i sportaša, a najboljima će biti ponuđen angažman u nekom od profesionalnih timova s područja bivše Jugoslavije.
Potencijalni učesnici dodatne informacije o BALKAN KAMP-u, načinu registracije, uplate, kotizacije, mogu dobiti kod organizatora kampa (RD Sports Agency tel; 00387 61 381 057) ili kod partnera projekta (US Soccer Education Colorado - Murat Alibašić tel:+3035063853, mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.)
Zvanična prijava za učešće na kampu može se izvršiti na web stranici US Soccer Education http://ussoccereducation.com/.
Read More
-
Do početka SARAJEVO BALKAN SOCCER CAMPA, koji će se od od 1. do 10. jula 2017. godine održati na pomoćnim terenima stadiona Koševo, ostalo je još mjesec dana. Ovaj fudbalski talent šou, kako su ga mnogi nazvali, namijenjen je fudbalerima koji se žele profesionalno angažovati u timovima s područja Balkana.
Inače, kamp je otvoren za sve mlade, perspektivne igrače iz domovine i dijaspore, te za sve strane fudbalere koji se žele okušati u ovdašnjim balkanskim ligama. Organizatori ove najveće ljetne smotre fudbala su RD Sports Agency iz Sarajeva, u saradnji sa svojim poslovnim partnerom US Soccer Education iz Denvera. Je li sve spremno za početak kampa, pitali smo trenera Murata Alibašića “Prvo moram izraziti zadovoljstvo što je RD agencija u saradnji s partnerima iz Amerike uspješno privela kraju sve pripreme oko održavanja kampa.
Rezervisani su svi termini za treninge koji će se održavati svaki dan na pomoćnim terenima stadiona Koševo s početkom u 11 sati, potom, dogovorene su četiri probne utakmice protiv FK Sarajevo, FK Olimpik, FK Mladost Doboj-Kakanj, i NK Bosna Visoko, obezbijeđene su i sudije koje će voditi ove test mečeve.
Utakmice će biti odigrane 3/5/7/9 jula u večernjem terminu od 20:30 časova. Kamp će pored mene voditi voditi profesionalni treneri Aldin Kametović i trener golmana Ibro Hodžić, a dolazak na kamp potvrdio je veliki broj trenera, skauta i menadžera iz regiona i, zasigurno, njihovom budnom oku neće promaći istinski talenti.
Oni koji nisu u mogućnosti doći na Koševo, kompletan kamp moći će pratiti preko interneta, naime, obezbijeđen je Live stream prijenos.
Za učesnike kampa rezervisan je hotel koji se nalazi u blizini stadiona, tako da će svi učesnici moći prošetati do Koševa. Za SARAJEVO BALKAN SOCCER CAMP se do sada prijavilo preko 30 mladih fudbalera, naravno, poznavajući naš mentalitet (sve u zadnji čas), očekujemo još popriličan broj prijava. Mi smo spremni i na to, obezbijedili smo dovoljan broj sportske opreme i rezervne trenere.
Uglavnom, što se nas tiče, kamp može početi sutra. Dobro došli!”
Antrfile:
Dodatne informacije o BALKAN CAMP-u, načinu registracije, uplate, kotizacije, mogu se dobiti kod organizatora kampa (RD Sports Agency tel; 00387 61 381 057) ili kod partnera projekta (US Soccer Education Colorado - Murat Alibašić, tel: +3035063853, mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Zvanična prijava za učešće na kampu može se izvršiti na web stranici US Soccer Education http://ussoccereducation.com
Read More
-
dr. Zlatko Hadžidedić
član Međunarodnog instituta IFIMES
Prije nekoliko dana, američki magazin Observer objavio je kolumnu pod naslovom
Putin-Proofing the Balkans: A How-To Guide, čiji autor je John Schindler, bivši
obavještajni analitičar u američkoj National Security Agency. U ovom članku autor
se zalaže za neka nova geopolitička preoblikovanja Balkana, koja zapravo nisu
nikakav novitet. Tačnije, ove ideje predstavljaju blijedu kopiju ideja koje su nedavno
objavljene u američkom magazinu Foreign Affairs, u članku pod naslovom
Dysfunction in the Balkans, koji potpisuje Timothy Less, bivši britanski diplomata
koji je služio kao šef britanskog diplomatskog predstavništva u Banja Luci i politički
sekretar britanske ambasade u Skopju. Less se tu zalaže za totalno preoblikovanje
državnih granica na Balkanu: zamišljena Velika Srbija bi trebalo da obuhvati
postojeći srpski entitet u Bosni i Hercegovini, ali također i cijelu međunarodno
priznatu Republiku Crnu Goru; Velika Hrvatska bi pripojila budući hrvatski entitet u
Bosni i Hercegovini; Velika Albanija bi trebalo da uključi i Kosovo i zapadni dio
Makedonije. Realizacija ovih velikodržavnih projekata, kaže Less, a Schindler sa slaže
s njim, na kraju bi dovela do trajnog mira i stabilnosti u regionu.
'Slobodni strijelci' za zamišljene velikodržavne projekte
Naravno, lako bi bilo ustvrditi da su i Schindler i Less sada samo 'slobodni strijelci',
čija tekstovi nemaju nikakve veze sa politikom njihovih nekadašnjih poslodavaca.
Međutim, problem je u tome što su izvjesni krugovi unutar vanjskopolitičkog
establishmenta i u Britaniji i u SAD, u njihovim brojnim inicijativama od 1990.
naovamo, mnogo puta zagovarali potpuno iste ideje koje se mogu naći u ova dva
članka, kao što je zaokruživanje zamišljenih velikodržavnih projekata – Velike Srbije,
Velike Hrvatske i Velike Albanije – kao navodnog puta ka trajnoj stabilnosti na
Balkanu, pri čemu bi nestanak Bosne i Makedonije predstavljao tek kolateralnu štetu.
Naravno, ove ideje su uvijek bile plasirane ispod površine zvanične politike, ali one
nikada nisu bile odbačene, kao što to jasno demonstrira i ova 'koincidencija' sa gotovo
istovremenim pojavljivanjem pomenuta dva članka u utjecajnim američkim
magazinima.
Koncept zaokruženih etnonacionalnih država uvijek stvara stalnu
nestabilnost
Prividno, ideje koje zastupaju Schindler i Less utemeljene su na plauzibilnoj
pretpostavci da eventualno neostvarivanje postojećih velikodržavnih projekata može
izazvati nacionalističke frustracije koje onda neprekidno stvaraju sve veću
nestabilnost u danoj oblasti. Međutim, kao što je historija jasno pokazala i na
Balkanu i u drugim dijelovima svijeta, takva pretpostavka nije ništa drugo nego puka
zamjena teza. Jer, sam koncept zaokruženih etnonacionalnih država jeste koncept
koji uvijek stvara stalnu nestabilnost gdje god on bio primijenjen, zbog toga što takve
'čiste' etnonacionalne teritorije nikako ne mogu biti stvorene bez primjene
ekstremnog nasilja nad 'neodgovarajućim' stanovništvom, uključujući tu i tehnike
koje su postale poznate pod nazivom etničko čišćenje i genocid. Logika 'rješavanja
nacionalnih pitanja' putem širenja etnički 'očišćenih' velikodržavnih tvorevina uvijek
je vodila ka permanentnoj nestabilnosti, nikada ka dugoročnoj stabilnosti. Prisjetimo
se samo kakve su bile posljedice pokušaja njemačke vladajuće oligarhije da stvori
takvu državu u Drugom svjetskom ratu. I pokušajmo samo zamisliti kakav bi bio
svijet da je njihov geopolitički projekt bio priznat i prihvaćen u ime 'stabilnosti', kao
što sada predlažu Schindler i Less u slučaju nekih drugih geopolitičkih projekata
zasnovanih na etničkom čišćenju i genocidu.
Ono što je posebno interesantno kada je u pitanju 'rješavanje nacionalnih pitanja' na
Balkanu jeste fleksibilnost (to jest, proizvoljnost) predloženih i realiziranih 'rješenja'.
Prvo su pobjednici u Prvom svjetskom ratu, među kojima su britanski i američki
zvaničnici zauzimali najistaknutija mjesta, zagovarali stvaranje zajedničke nacionalne
države Južnih Slavena na Mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Zatim, nakon više od
sedamdeset godina, Lord Peter Carrington, najdugotrajniji pripadnik britanskog
vanjskopolitičkog establishmenta, predsjedavao je još jednom međunarodnom
konferencijom, u Den Haagu, gdje je nadgledao disoluciju i podjelu jugoslavenske
federacije u ime 'rješavanja nacionalnih pitanja' između etnonacionalnih republika
koje su je tvorile. A zajedno sa portugalskim diplomatom José Cutileirom, Lord
Carrington je tada lansirao i prvi, predratni nacrt za etnonacionalnu podjelu Bosne i
Hercegovine (Plan Carrington-Cutileiro), ponovo u ime 'rješavanja nacionalnih
pitanja' između etničkih grupa koje žive u Bosni i Hercegovini, koji je napokon, uz
neke manje izmjene, zapečaćen na međunarodnoj konferenciji u Daytonu. I sada, tu
je još jedan plan za fragmentaciju balkanskih država, ponovo u cilju 'rješavanja
nacionalnih pitanja'. Ono što bi bilo dodatno potrebno jeste još jedna međunarodna
konferencija na kojoj bi se takav plan implementirao i verificirao, čime bi Balkan još
jednom bio naglavačke izokrenut. Stoga nikakvo iznenađenje ne predstavlja činjenica
da je takva konferencija o Zapadnom Balkanu već zakazana za 2018. godinu, upravo u
Londonu.
Ipak, kako se predloženo rasparčavanje Bosne i Hercegovine i Makedonije može
učiniti politički prihvatljivim i za stanovništvo Balkana i za cjelokupnu međunarodnu
zajednicu?
Balkanske države nemaju resursa i snage da vode otvoreni rat
Ono što je potrebno da bi se ostvario takav zadatak jeste scenario prema kojem bi se
alternativa rasparčavanju i pripajanju suverenih država činila još manje
prihvatljivom. Nije teško zamisliti da bi samo rat ili prijetnja ratom predstavljali
takvu, još manje prihvatljivu alternativu. Međutim, njena ostvarivost ograničena je
činjenicom da nijedna država na Balkanu nema kapacitete ni resurse – vojne,
finansijske, ili demografske – da punom snagom vodi otvoreni rat, i lideri ovih država
su dovoljno svjesni te činjenice da ni ne pomišljaju da takav rat izazivaju. U takvom
kontekstu, opcija koja preostaje jeste da se stvori atmosfera koja bi simulirala
neposrednu prijetnju ratom, putem konstantnog podizanja nacionalističkih tenzija
između, i unutar, država u regionu. Naravno, takve tenzije postoje još od 1990.
godine, ali bilo bi neophodno da se one akumuliraju u okviru dugoročne kampanje,
tako da se stvori privid predstojećeg regionalnog rata.
Zašto rastu i ko proizvodi tenzije unutar Bosne i Hercegovine i
Makedonije?
Simptomatično, nakon pojavljivanja Lessovog članka, i gotovo simultano sa
objavljivanjem Schindlerovog, tenzije unutar Bosne i Hercegovine i Makedonije su
počele da rastu. Ovaj ubrzani porast tenzija teško da se može odbaciti kao puka
koincidencija, s obzirom na činjenicu da je balkanske lidere lako okrenuti jedne
protiv drugih kad god prime signale, bez obzira da li su oni lažni ili istiniti, da glavni
globalni igrači razmatraju neko novo geopolitičko preoblikovanje regiona. S obzirom
da su ovi lideri već odavno naviknuti na to da podizanje međudržavnih i
unutardržavnih tenzija koriste kao sredstvo vlastitog političkog opstanka, vrlo je
vjerovatno da će oni biti u stanju da akumuliraju ove tenzije do takvog nivoa da će to
postepeno stvoriti privid predstojećeg rata u regionu. A dio te iste kampanje je
također i sistematsko širenje glasina, već uveliko prisutno širom Evrope, da je rat na
Balkanu neminovan i da će u svakom slučaju započeti tokom 2017. godine.
Simuliranje atmosfere neminovnog rata
U simuliranoj atmosferi neminovnog rata, radikalna geopolitička rekonfiguracija
čitavog Balkana, uključujući i rasparčavanje postojećih država koje su proglašene
disfunkcionalnim i njihovo konačno pripajanje zamišljenim velikodržavnim
tvorevinama, može lako postati politički prihvatljiva. Sve što je potrebno je da se, kao
jedine dostupne alternative, jedna pored druge stave ova 'miroljubiva' opcija i ona
fabricirana projekcija predstojećeg rata, i da se ponudi da ova prva bude
implementirana na posebnoj konferenciji, kao što je ona zakazana 2018. u Londonu.
Ono što je potrebno za implementaciju predložene geopolitičke reorganizacije
Balkana jeste da se svuda proširi percepcija da permanentni porast političkih sukoba
u regionu neminovno vodi ka obnovljenom oružanom sukobu. U takvom kontekstu,
sve predložene lažne teze o korisnosti geopolitičkog preoblikovanja Balkana mogu
lako steći određeni stepen legitimiteta, tako da konačno budu implementirane i
verificirane na predstojećoj londonskoj Konferenciji o Zapadnom Balkanu.
Naravno, ako bude tako, to može samo voditi ka daljem porastu frustracija i trajnoj
nestabilnosti u regionu i u Istočnoj Evropi, a to može samo voditi ka rastućoj
nestabilnosti u cijeloj Evropi. Možemo se samo zapitati – da li je to krajnji željeni cilj
onih koji promoviraju velikodržavne projekte na Balkanu kao navodni put ka
njegovoj stabilnosti?
Ljubljana, 8.maj/svibanj 2017
Međunarodni institut za bliskoistočne i
balkanske studije (IFIMES) - Ljubljana
Direktori:
Bakhtyar Aljaf
doc. dr. sc. Zijad Bećirović
Read More
-
University of Bedfordshire Luton juče je na specijalnoj prezentaciji dodijeliti počasni doktorat iz oblasti filozofije gospodinu Nedžadu Avdiću iz Srebrenice za njegov doprinos u oblasti ljudskih prava. Nakon primljenog doktorata gospodin Avdić je studentima ovog univerziteta održati prigodno predavanje o ljudskim pravima i genocidu u Srebrenici. Inače, Nedžad Avdić je kao 20-godišnjak preživio streljački vod u Srebrenici, nažalost, to nije uspjelo njegovom ocu, amidži i mnogim rođacima i prijateljima. Svoju stravičnu životnu priču “Kako sam preživio strijeljanje u Petkovcima” Nedžad je podijelio sa cijelim svijetom, s nadom da se nigdje i nikada ne ponovi srebrenički genocid. Poslije strašnog životnog iskustva, Nedžad se vratio u Srebrenicu 1997. godine, završio fakultet, osnovao porodicu i zaposlio se. U svakoj prilici hrabro je dijelio svoju priču sa željom da se što dalje čuje istina o genocidu te da nove generacije nastoje odrasti u harmoniji i bez mržnje. Povodom dodjele počasnog doktorata Nedžadu Avdiću, gospodin Bill Rammell, potpredsjednik Univerziteta, istakao je da počasni doktorat došao u prave ruke jer i pored svega što je preživio, Nedžad Avdić je smogao snage da se vrati na mjesto zločina i djeluje pozitivno.
Pripremio:
Namik Alimajstorović
BHDINFODESK – Birmingham
Poštovane kolege,
BHDINFODESK iz Birminghama Vam za objavu dostavlja autorski tekst sa fotografijama “Engleska/ Uručen počasni doktorat Nedžadu Avdiću, Srebreničaninu koji je preživio genocide i strijeljanje”
Prilog i fotografije (uz navodjenje izvora informacija) možete slobodno objaviti u Vašim medijma ukoliko odgovara vašoj koncepciji.
Hvala
Lijep pozdrav
BHDINFODESK - BIRMINGHAM
Read More
-
LJUBLJANA/BLED, 15. juni/lipanj 2017 - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) je dodijelio visoko priznanje »Najprepoznatljiviji evropski političar na Zapadnom Balkanu« zastupniku njemačkog saveznog parlamenta (Deutscher Bundestag) Josipu Juratoviću (SPD).
Priznanje mu je uručio potpredsjednik Savjetodavnog odbora Međunarodnog instituta IFIMES prof. dr. Ernest Petrič, bivši predsjednik Ustavnog suda Republike Slovenije i sadašnji član i bivši predsjednik Međunarodnopravne komisije UN (ILC UN). Dr. Petrič je naglasio ulogu i doprinos zastupnika njemačkog Bundestaga Josipa Juratovića na Zapadnom Balkanu i jugoistočnoj Evropi ka pomirenju, učvršćivanju demokracije i suživotu te njegova nastojanja ka uspostavljanju stabilnosti i mira u regiji. Kao ugledan političar je doprinio je jačanju evropskog puta država regije, koje teže ka punopravnom članstvu u EU. Kao uvjereni Evropljanin doprinosi suradnji u regiji i šire. Međunarodni institut IFIMES smatra, da je potrebno posebno ispostaviti ulogu zastupnika Juratovića, koji naglašava činjenicu, da je institucionalna budućnost država regije u članstvu u EU, ekonomski i tržišno će te države uvijek biti vezane na regiju, zbog toga je regionalna suradnja od izuzetnog značaja.
Prisutnima se na dodjeli obratio direktor instituta doc. dr. Zijad Bećirović, koji je između ostaloga naglasio, da živimo u svijetu kriza, u kojem se suvremena društva suočavaju sa različitim poteškoćama i izazovima, postoje pojedinci, koji su svojim radom postali inspiracija i uzor mnogima. Istupaju, prepoznatljivi su po svojoj predanosti, hrabrosti i ustrajnosti, i zbog toga je nam čast, da im se uruče priznanja i izrazi zahvalnost za sve što su učinili za svoje državljanine, države, regiju, svijet i bolju budućnost svih nas.
Zastupnik Juratović se zahvalio za priznanje i u svečanom govoru ispostavio ulogu Njemačke u regionalnim i međunarodnim odnosima i naglasio, da će njegova zemlja i dalje igrati aktivnu ulogu u regiji kroz proces pomirenja, suživota i ekonomskog napretka na Zapadnom Balkanu i jugoistočnoj Evropi te u međunarodnoj zajednici. Pri tome je važno ubrzati procese evropskih integracija, koji će dovesti sve države regije u punopravno članstvo u EU. Juratović će osobno nastojati, kao i Savezna republika Njemačka (Berlinski proces) i EU kao cjelina, da i u buduće podupiru proces evropskih integracija država iz regije. Svoje domaće zadatke na tom putu mora izvršiti svaka država i njihovi političari i to kroz stvaranje općeg konsenzusa i nastojanja na putu pridruživanja EU. Proces pomirenja, blagostanja i priključenja preostalih država kroz proces evropskih integracija može cijeloj regiji donijeti samo dobro.
Svečanosti u čast laureata Josipa Juratovića između ostalih sudjelovali su direktor IFIMES-a Bakhatyar Aljaf, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH (OHR) dr. Valentin Inzko, Bogić Bogićević i drugi predstavnici javnog života iz Slovenije i regije.
U kulturnom programu nastupio je doajen slovenskog filma međunarodne reputacije glumac Demeter Bitenc.
LINK BSH (FOTO): http://www.ifimes.org/ba/9397
Read More
Feed Entries