(Skracena verzija) Kriminalci koji su ispleli paukovu mrezu oko Una Banke pokusavaju zapetljavanjem cinjenica spasiti svoju kozu. U ovom clanku cemo pokazati kako to Hamdija Lipovaca radi. Za pocetak ponovimo osnovne cinjenice. Stjepan Blagovic je u jednom periodu oko 2000te godine bio i financijski direktor u Una banci, a i predsjednik Upravnog odbora Robne kuce Bihac, koja je nakon rata nastavila raditi u objektu koji je vlasništvo 1/1 Robnih kuca Beograd iz Beograda, Srbija (posjedovni list, prijepis, 517/01 od 30.7.2003). Stjepan Blagovic je u tom periodu, tacnije tokom 2000te godine u svojstvu direktora Upravnog Odbora Robnih kuca Bihac donio odluku kojom ovlašcuje svoga direktora Robnih kuca Bihac da u roku od 3 dana proda pomenuti objekt Una banci Bihac za iznos od 2.049.241,84 KM, po okvirnom ugovoru o kreditu broj 578/1-79. od 3.3.1997. Blagovic tako prodaje tudje vlasništvo, tj. vlasnistvo Robnih kuca Beograd, kao da se radi o vlasnistvu Robne kuce Bihac. Robne kuce Bihac su samo koristile taj prostor, tj. bile samo podstanar u tom prostoru. Vec ta "prodaja" bi bila prvorazredni kriminal u svakoj zemlji na svijetu - lazno se predstavljati kao vlasnik i prodavati tudju imovinu. Medjutim, to nije sve. U toj transakciji, Blagovic imovinu prodaje Una Banci Bihac, gdje je on financijski director. To je samo po sebi takodjer kriminalni cin. Takva transakcija je tipican primjer "konflikta interesa", jer se Blagovic pojavljuje na obje strane, i kod kompanije prodavca i kod kompanije kupca?! Una Banka Bihac placa tu kupovinu kreditom uzetim od Investicijske banke Federacije BiH d.o.o. Sarajevo. Kako se ulazi u cetvrtu godinu od uzimanja kredita, a Una banka nema sredstava da isplati obavezu prema Investicijskoj banci BiH d.o.o Sarajevo, odlukom Blagovica Una Banka u ulozi "vlasnika" objekta, ovaj objekat predaje Investicijskoj banci Federacije BiH na racun kvitanja svojih financijskih obaveza. Medjutim, pravi vlasnik su Robne kuce Beograd, pa sukladno tome Una Banka to novosteceno "vlasništvo" nikad nije uknjižila u gruntovnicu, tako da Investicijskoj banci Fedrecije BiH prijeti veliki gubitak. Mehanizam umrežavanja mocnika i kriminalaca, te uloge svakog "igraca" u ovoj prici, opisan je u prijavi Kantonalnom tužilaštvu USK Bihac, predanoj 7. septembra 2007. godine, a koju je napisao i podnio Muharem Bajramovic, bivši direktor Robnih Kuca Beograd - Bihac. Mi smo u ranijim pismima opisali kako sada Stjepan Blagovic nastoji da iskoristi ostatak od 20 miliona KM koje je Federacija namjenski dala Una Banci pa se sada necemo upustati u detalje. Ukratko, namjera je da se sredstva namjenski data iz Federacije za kredite borackoj populaciji Bihaca, dakle zdravi dio Una Banke, prebaci sa Una Banke Bihac na BIB banku u Banja Luci tako da Una Banka bankrotira, te da se time sahrane svi dugovi i svi lopovluci koje su Blagovic i njegovi zastitnici u Bihacu pocinili. Da je Bihackim privrednim kriminalcima dogorilo do nokata vidi se i iz toga sto je i sam nacelnik opstine i novi poslanik Skupstine BiH Hamdija Lipovaca prinudjen da se otvoreno eksponira. On za Oslobodjenje 07/12/2010 god. kaze: "BiB je preuzeo obaveze da isplati štediše, pravna i fizicka lica, što bi uveliko ojacalo i njih, ali i cijeli prostor Krajine, jer „ubrizgavanje" desetak miliona KM u džepove ljudi i firmi bi se itekako osjetilo. Medjutim, kako tim obavezama nije obuhvaceno potraživanje Razvojne banke FBiH u iznosu cca 1,3 miliona, što otežava potpisivanje završnih ugovora, inicirao sam zajednicki sastanak kod premijera FBiH. Moram kazati kako je ovoj zemlji i ovim ljudima dosta podjele na banjalucke, sarajevske i mostarske banke, firme, na bilo kakve podjele sa ovim prefiksima. Ovim putem, i kao zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH želim skrenuti pažnju u najboljoj namjeri, da ko god smatra da treba praviti diskriminaciju firmi koje dolaze iz FBiH ili RS-a, radi direktno protiv interesa BiH, i ide naruku onim snagama u RS-u koje i žele da cuju ovakve stavove iz Federacije." Evo odgovora Lipovaci: Kada je rijec o "ubrizgavanju desetak miliona KM" BIB banke Republike Srpske o kojima nacelnik Lipovaca govori on je izostavio reci da se tu radi o dokapitalizaciji Una Banke d.d Bihac, sto je vec dobro poznata prevara tj. manipulacija u BiH . Dest miliona KM?! A imali su ponudu dokapitalizacije 25 mil KM od dionicara i odbacili je!? Zasto? Sama Una Banka d.d. Bihac, tj. njena imovina u nekretninama po realnoj vrijednosti je daleko veca. Nemojmo uzimati u obzir knjigovodstvenu vrijednost koja je nerealna jer je kupovana kao nekretnina po drzavnom dekretu, pa je tada bila minimalizirana, te u knjigama iznosi samo cca 7 mil KM . Njena realna (trzisna) vrijednost inace iznosi preko 20 mil KM! Vrijednost cenzusa, tj. license svake banke je 15 mil KM po zakonu . Dakle, ukupno Una Banka Bihac sad vrijedi cca 35 mil KM! Isti predmetni cenzus ne treba BIB Banci Banja Luka jer posjeduje svoj te ce metodom pripajanja prodati jedan od dva za 15 mil KM nekom trecem i time zaradit 15 mil KM pa je Lipovacina propaganda o "ubrizgavanju 10 mil Km" od strane BIB Banke Banja Luka cista lakrdija jer ce im se taj novac odmah vratiti. Kada je Rijec o "politizaciije" Lipovaca je jedini ovdje koji politizira ovu aferu u cilju dovrsetka prevare. Radnici govore o cinjenicama, o privrednom kriminalu, a Lipovaca sa parolom da je "ovim ljudima dosta podjela" podmece da je radnicima jedini problem sto Republika Srpska uzima Bihacku banku. Lipovaca tako diskusiju o privrednom kriminalu prebacuje na teren nacionalizma. Ispada da su radnici Una Banke krivi kao nacionalisti i kada brane svoju imovinu od otimanja od strane Republike Srpske. Kad je rijec o podrsci bivšem premijeru FBiH Mujezinovicu, tu tek pocinje "otvaranje" tj. zaštita pandorine kutije . Isti taj bivši prmijer Mujezinovic je bio savjetnik Razvojne tj. Investicione banke FBiH te je znao za predmetni kriminal . Radnici Una Banke Bihac