Mlada, 34. godissnja Bosanka, Amna Ibrissagich koja je kao izbjeglica dossla 1992. godine izabrana je kao prva strankinja u istoriji u samo rukovodstvo ssvedskih moderata (konzervativaca), druge po veliccini partije u ovoj zemlji. Do nedavno na ccelu moderata sjedio je Karl Bild (Carl Bildt), nekadassnji Visoki predstavnik za BiH, a sada mirovni izaslanik UN za Balkan. Sstokholm (Stockholm), 06.09.01.- Na kongresu ssvedskih moderata koji je odrzzan u gradu Jenssepingu (Jönköping) desio se svojevrsni presjedan. U sami vrh stranke i njeno najuzze rukovodstvo izabrana je po prvi puta jedna osoba sa useljenicckim pedigreom. Da iznenadjenje bude veche radi se o Amni Ibrissagich koja je kao izbjeglica dossla uocci Bozzicha 1992. godine iz ratom rasplamsane Bosne sa suprugom i malim djetetom, nakon ssto je dobila naredjene da u roku pola sata mora napusti svoju kuchu u Sanskom Mostu. Sada, skoro devet godina poslije, kao 34. godssnjakinja jedna je od najmladjih osoba koja ?sjedi? u Izvrssnom odboru ovdassnjih konzervativaca, druge po veliccini stranke u Ssvedskoj. Amna je je prva osoba, useljenik, koja je ikada izabrana na ovako visoku funkciju ove partiije, gdje zajedno sa Amnom sjedi i nekadassnji vodja moderata Karl Bild (Carl Bildt), poznat bosancima kao bivssi Visoki predstavnik za BiH, a sada mirovni izaslanik UN za Balkan. - Ovo che biti najbolji primjer kako moderati mijenjaju svoju partiju. Mi pokazujemo u praksi ssta zzelimo za razliku od ostalih nassih protivnika koji se samo deklerativno zalazzu za promjene, kazze nakon izbora okupljenim novinarima Amna Ibrissagich. Amna se protivi tome da bude klasificirana ili svrstana u bilo koju grupu ljudi, jer ljudi se trebaju svrstavati shodno svome znanju i sposobnostima, a nikao perdstavljati kao dijelovi nekih skupina i sliccno, missljenja je Amna. Danas je Amna Ibrissagich, mimo svojih partskih duzznosti, zaposlena u Privrednoj komori sjevernog dijela Ssvedske (Norboten) i zaduzzena za izvoz-uvoz, a vech krajem godine posteche i direktor Privredne komore. Kao i svi useljenici u Ssvedskoj prossla je obaveznu sskolu uccenja ssvedskog jezika (zavrssila za rekordnih mjesec dana), potom radila kao autorizovani prevodilac (engleskog, ruskog, a potom i ssvedskog), issla na kurs za kompjutere, a zatim poccela da radi na poslovima vezanim po pitanju izvoza. Nedavno je prevela knjigu Karl Bilda (Carl Bildt), u kojoj on opisuje svoj ?mirovni? rad u BiH. - Tezzak period posla je iza mene. Vidjela sam druge izbjeglice koji su dossle ovamo i ?upali? na sskolovanje koje je trajalo 4-5 godina. I traje to tako do nedogled. Da sam ja zapala u takvu situaciju nikada ne bih postigla ovo ssto danas imam, kazze Amna. Za useljenike je vazzno da pokussaju izbjechi socijaldemokratski model prividne zasstite i sigurnosti koji im se nudi, a sve se zapravo vrti samo u krug po sistemu: sskola - praksa ? kasa za nezapolsne ? sskola ? kasa za nezaposlene, tako do u nedogled. Ccovje nikako da poccne istinski da radi i da stane ?na vlastite noge?. - Stranci zbog toga dobijaju pogressnu sliku da oni sami ne mogu nissta ucciniti u ovoj zemlji i gube samopuzdanje. Ali izbjeglice koje su dossle iz ratom ugrozzenih prostora, preko Evrope, skoro evo na Sjeverni pol, su veoma snazzne i ccvrste osobe, objassnjava svoj supjeh Amna. U gradu Luleo (Lulelå) koji se nalazi na krajnjem sjeveru Ssvedske (ca 2000 km od juga ove zemlje), Amna Ibrissagich je cclan Izvrssnog odbora opchine, a sada se sprema, ako pobjedi, da sjedne i kao cclan ssvedske Vlade zaduzzena za socijalnu zasstitu i useljeniccka pitanja. Ona je kandidat moderata za ovu funkciju na sledechim izborima. Proteklog vikenda, zahvaljujuchi kandidaturi omladine koja ju je predlozzila, ostali protukandidati za to mjesto bili su prisiljeni odustati vidjevssi da Ana ima snazznu podrssku najmladjeg cclanstva. Eto, kod ?konzervativne? omadine preovladalo je uvjerenje da se slika ssvedskog drsstva posljednjih godina znaccajno izmjenila i da stoga treba respektovati novo stanje. Skoro 20 procenata stanovnisstva u Ssvedskoj sada ima useljeniccke korjene (direkten ili preko jednog od roditelja). Izborom Amna Ibrissagich, mlade bosanke, ona na indirektan naccin reprezentuje novu sliku Ssvedske, bitno drugacciju od dosadassnje. Hrabara i smiona odluka moderata koji vech sada ozbiljno se pripremaju na lobiranje useljenicckog biracckog tijela, koje iz godine u godinu sve visse je nezainteresirano za bilo kakvo angazzovanje. Jedan od uzroka ovoj pojavi je njihovo ?izgnanstvo? iz svih ssvedskih drusstvenih tokova i marginalizacija, tako da su useljenici vrlo rijetko zaposleni u javnim sluzzbama. Prema posljednim ispitivanjima, medjunarodnih organizacija, Ssvedska se nalazi na dnu ljestvice zemlja kada je u pitanju integrisanje usljenika. Sve su izrazzenije tenzije izmedju ?stranaca? i domachih i getoizacija useljenika koji zzive u specijalnim ccetvrtima, kao Rinkebi u Sstokholmu ili Rosengord u Malmeu. U tim djelovima stanci su stanuju u 100 procenata, sa lossijim standardima ( bez biskopa, diskoteka, robnih kuca, isl..) , ali i sa izrazzenom nezaposlenosti koja iznosi oko 90 procenata. Do sad su neke partije pokussavale ?iskorsititi? useljenike samo u promotivne svrhe, nakon ccega bi ovi ?pokusni kunichi? bili ponovo odstranjeni i zaboravljeni. Da li che i sada, sa Amnom, biti isti sluccaj? Prema nekim pokazateljima, ne, jer Ana Ibrissagich ne samo da je dobila znaccajnu poziciju u stranci, i veliku odgovornost, vech i dio vlasti, a time che mochi uticati i na privredne i drusstvene tokove. Moderati su povukli prvi znaccajan potez, a izbori su vech naredne godine u Ssvedskoj. Miralem Pervizovich