Jucer su se u Pragu sastali protivnici evropske Konstitucije da bi utvrdili zajednicki stav prije pocetka medjunarodne konferencije, koja bi se trebala upriliciti u Rimu, 4.tog oktobra. Petnaest evropskih predstavnika "malih i novih zemalja" ucestvuju u debatama koje neskriveno kritiziraju odredbe "velikih i mocnih". Zemlje Benelux-a su se povukle sudeci," kako bi u sadasnjem stadiju bilo nezgodno pridruziti se jednoj ili drugoj grupi". Po zavrsetku susreta sto su trajali nekoliko sati, ceska vlada je zadovoljno zakljucila kako je "dobijen pozitivan rezultat" jer su se predstavnici "malih evropskih vlada" slozili u mnogim vaznim poglavljima. Dvije teme su preovladale : pokazalo se neophodnim reformiranje institucija sto osnazuju polozaj "velikih" kao i ustanovljenje te obrada pravnog projekta evropske odbrane koji se, bezrazlozno, smatra konkurentom Nato-a. Paris i Berlin su veoma zabrinuti jer im je prva briga cuvanje navodnog "kompromisa" kojeg je ustanovio Valéry Giscard d'Estaing. Sef njemacke diplomacije Joshka Ficher, sto je prosle nedjelje prosao kroz Prag, upozorio je "male zemlje" na nepredvidljive poslijedice ponovnog "stavljanja u pitanje" vec uradjenog teksta Konvencije! Oglasio se i prvi covjek francuske vlade Jean-Pierre Raffarin, pa je u belgijskoj prijestolnici naglasio kako se Francuskoj zuri pri "jesenjim dogovorima" te je predlozio izvjesna razjasnjenja, bez diranja u bit projekta Konvencije. To nije utjecalo na vladu Vaclava Klausa sto je ostala vijerna svojim ubjedjenjima i veoma kriticna prema Giscardovom tekstu koji marginalizira buduce clanice Unije. Njene pristalice nisu za zanemariti, posto su se protiv Konvencije izjasnile drzave kao Austrija, Spanjolska, Finska i naravno Poljska koja je postala neprikosnoveni vodic opozicije s Istoka kontinenta. Varsava zeli odrzati ravnotezu glasova, postignutu jos 2000-te godine za trajanja potpisivanja Ugovora iz Nice. Taj postotak je radikalno ugrozen Giscardovom Konvencijom koja ce, od 2009, unaprijediti zemlje sa brojnijim stanovnistvom. Varsava se okrece prema Madridu da je podrzi ali Aznarova vlada je, vec, modificirala stav. Medjutim, tu su Balticke i nordijske zemlje sto sasvim odobravaju poljska nastojanja. Finska je vec objavila listu zahtijeva koju ce pokazati i poslanicima u Strasbourgu. Skeptican prema stabilnom presjednistvu Savjeta Evrope, Helsinki nastoji ocuvati po jednog predstavnika iz svake zemlje clanice. Ovu opciju Giscardov "kompromis" sasvim iskljucuje. Ta sporna tacka smeta i Austriji, veoma kriticnoj na izvjesne "apetite o svemocnosti". Italija hoce da se sve precizira a Ujedinjeno Kraljevstvo se otvoreno buni protiv evropske odbrane, nezavisne od Nato-a. Slovenija je na strani nezadovoljnih isto kao i Slovacka, Madjarska, Cipar i Malta! Ocito da je "ujedinjena Evropa" u kvaru! Dzana Mujadzic