I pored dogovora potpisnika Ohridskog sporazuma - lidera cetiri vodece parlamentarne partije u zemlji - da se parlamentarni izbori odrze 15. septembra, predsjednik Sobranja Makedonije Stojan Andov koji po ustavu odredjuje datum za njihovo odrzavanje, po ko zna koji put pozelio je zaigrati ulogu domacina kuce: najprije je predlozio termin 22. septembar. Onda mu ni to nije bilo dovoljno pa se zainatio s ustrajnim (kako mu se cini "k'o stjenica dosadnim predstavnicima medjunarodne zajednice") te cas predlaze 22. Pa 29. Septembar i naizmjenicno; sve ne samo ono sto bi recenim suflerima odgovaralo: 15. Septembar. Svoje autoritativno misljenje, kad je bar o njegovom omiljenom terminu 22. Septembar rijec, zasniva na dva javna i vidljiva i, ko zna koliko nevidljivih, argumenata: dobija se dopunsko vrijeme za predizbornu kampanju i, drugo, ne bez bizarnosti: izbori bi se odrzali samo dan kasnije u odnosu na planirane izbore na Kosovu pa bi se time, smatra, izbjeglo dvostruko glasanje - i na Kosovu i u Makedoniji. To bi se sprijecilo, tolmaci, upotrebom spreja koji traje 48 sati! Javnosti nije jasno, da li predvodnik narodnih deputata u slobodnom vremenu cita krimice, ali, bilo kako bilo, ovo zgodno zvuci.
Sve vaznije parlamentarne partije, osim VMRO-DPMNE-a premijera Ljubca Georgievskog, vizionarske termine briznog parlamentarca Number 1 smatraju neprihvatljivim. "Zakazujuci izbore, recimo, samo 24 sata poslije kosovskih, Andov jasno porucuje medjunarodnoj zajednici da ne zeli objektivan medjunarodni monitoring" opominje Nikola Popovski shef poslanicke grupe najvece opozicione partije Socijaldemokratskog saveza. Demokratska partija Albanaca zucnula je nesto o svom mogucem zahtjevu za smjenu Andova, no kasnije se pozabavila svojim jadima. Medju zaljubljenicima u izbore kao putokazu za izlazak iz corsokaka vlada uvjerenje da predsjednik Sobranja zapravo odradjuje posao za lidera VMRO-DPMNE Ljubca Georgievskog. Predsjednik vlade Georgievski pred medjunarodnom zajednicom zeli biti fin dok partijski lider Georgievski u stvari zna da su izbori posljednja stvar koja mu u ovom trenutku treba. A Andovu ce trud vec biti adekvatno vrednovan. Evro-predstavnik Alen Le Roy je najprije uljudno, kako mu diplomatska etikecija nalaze, rekao da Andov ima pravo da zakaze izbore i da odluka treba biti u skladu sa zakonom. Medjutim, podsjetio je, ipak, da su izbori na Kosovu 21. septembra te da medjunarodni posmatraci ne mogu biti na dva mjesta istovremeno. Takodje, evro-predstavnik je ukazao da se mora uvazavati volja potpisnika Ohridskog sporazuma. Slicne probleme predocavaju i zvanicnici OEBS, organizacije, dakle, koja bi vjerovatno odradila i najveci dio posla. U svojim kasnijim snatrenjima na temu izbora, medjunarodni funkcioneri najviseg ranga donekle su relativizirali sam datum izbora kao takav, ostajuci pri stavu da se termin kosovskih i makedonskih izbora ne smije poklopiti. U cetvrtak je americki ambasador u Skoplju Lawrence Butler u intervjuu za "Glas Amerike" najzad bio vrlo odredjen rekavsi da se izbori trebaju drzati nedjelju ranije ili nedjelju kasnije u odnosu na kosovske.
Andov se prvo pravdao da zapravo ne zeli onemoguciti medjunarodne posmatrace. Ustvrdio je da na terenu nece biti isti ljudi kao na Kosovu; uostalom, kad je Evropska unija mogla pokriti cijelu Ukrajinu, moze i Makedoniju - presao je docnije na ofanzivni rezon predsjednik Sobranja. Postajalo je ocito da jos jednom zeli potcrtati znacaj ne samo funkcije koju obavlja nego i sebe sama kao licnosti koja ima stanovite politicke, stavise predsjednicke ambicije.
Inace, Stojan Andov je jedna od konstanti makedonske visoke politike u deceniji nezavisnosti. Prosao je put od predsjednika reformista posljednjeg premijera nekadasnje Jugoslavije Ante Markovica pa do saveznika svih onih koji cvrsto drze kormilo vlasti. Sa Socijaldemokratskim savezom je bio dok je ta partija cvrsto sjedila u sedlu, kad je ""rzavno kljuse" pocelo posrtati - vjeciti parlamentarni spiker se udaljio, Prema sadasnjem premijeru Ljubcu Georgievskom kao vjest trgovac politickom tastinom bio je sprva oprezan da bi uzajamna simpatija, kako se nekoc nepriznati lider opozicije uspravljao na vlasti, pocela jacati. U vrijeme krize i dugih okapanja s medjunarodnom zajednicom Andov je, da li slucajno?, zauzeo vrlo udobno mjesto "stranog posmatraca": u ohridskim pregovorima nije ucestvovao, Sobranje kojim predsjedava vjesto je drzao po strani od ma kakvih ozbiljnijih makedonsko-albanskih varnicenja. Kad je doslo vrijeme da se Ohridski sporazum usvoji a zatim i iz njega proistekle ustavne izmjene pa Zakon o lokalnoj samoupravi, pretvorio se Andov u gorljivog ustavobranitelja i ustavotumaca u maniru Vojislava Kostunice: zakon ispred svega i iznad svega - pa nek' kosta koliko kosta. Takvim svojim, kako su ga procijenili medjunarodni pregovaraci "piljarskim drzanjem" u par navrata uspio je narodni deputat prvi medju jednakima dobrano iznervirati cak i "krupne ribe" sa Zapada. Ukratko, u sebi su gorko zazalili sto su uopste ikad na ovim prostorima i pomenuli da je Ustav "sveta knjiga" koja se bespogovorno mora postovati; Andov ih je ocito shvatio i previse doslovno.
Ima nekih stvari koje predsjedniku Sobranja zaista idu na ruku. Paket izbornih zakona, doduse ne bez njegove zasluge, jos uvijek nije usvojen, proces reintegracije teritorije nije zavrsen, odvise je naboja medju politickim partijama. To se posljednjih dana ocituje latentnim sukobom unutar albanskog politickog bloka a ni u makedonskom bas ne "cjetaju ruze". Analiticari se slazu da bi stepen tolerancije medju igracima na buducoj parlamentarnoj utakmici morao biti znatno visi ne zele li se nepredvidjeni ostri startovi. Pristalice izbora Andov je tu i tamo kao trenutno najstariji (on licno smatra i najmudriji) poucio kako je nepogresiv: da je bilo po njihovom - da se izbori drze u aprilu, uvjerili bi se da je to nemoguce, teritorija jos nije reintegrisana, nema bezbjednosnih uslova za izbore
Zakljucak: starijeg treba slusati!
Ako je vjerovati brojnim protivnicima predsjednika parlamenta, gradjani Makedonije ce dobiti opkladu povjeruju li da je on nezaobilazni kandidat na narednim predsjednickim izborima. Imaju tu dvije bitne sitnice: predsjednicki izbori su tek 2004. A do tada valja cekati. Drugo, po Ustavu, u slucaju nemogucnosti sadasnjeg shefa drzave da obavlja funkciju, do raspisivanja predsjednickih izbora zamjenjuje ga predsjednik Sobranja. Takav slucaj vec se dogodio poslije atentata na bivseg predsjednika Republike Kiru Gligorova. Medjutim, tadasnji ministri iz reda vladajuceg Socijaldemokratskog saveza nisu bili radi tadasnjeg predsjednika Sobranja (!) Stojana Andova prihvatiti bar kao v.d. predsjednika Republike. Zatim je "tikva pukla".
Sada je problem drugi. Premijer Ljubco Georgievski i vjerni mu drug, ministar unutrasnjih poslova Ljube Boskovski, tvrde mediji, ne kriju netrpeljivost prema bivsem saborcu Borisu Trajkovskom koji je, za njihov ukus, preozbiljno shvatio i svoj polozaj i podrsku medjunarodne zajednice. Milije bi im, prica se, bilo da, ako kako moze, na celu drzave vide kooperativnog Andova. Samo bi valjalo uciniti nesto da revnosni Trajkovski "nadje dlaku u poslu" i da mu se sve zgadi. Za sada duet Georgievski-Boskovski traga za njegovim grijesima iz vremena dok je koordinirao medjunarodnu humanitarnu pomoc tokom kosovske krize. Ishod je neizvjesan. U red slicnih smicalica novinari svrstavaju i optuzbe na racun predsjednickog savjetnika Ljubomira Frckovskog koji je, tereti ga nasljednik Boskovski, u svojstvu ministra unutrasnjih poslova, potkupljen, prikrivao pocinioce atentata na bivseg shefa drzave. Ali, to je drugi film!
U medjuvremenu domaca javnost i medjunarodna zajednica cekaju
Predsjednik Sobranja Stojan Andov razmislja
Samo o terminu izbora, naravno. Ni o cem drugom.
ZELJKO BAJIC