Suci Haaškog tribunala u utorak su odredili jednu od najvećih kazni do sada na tom sudu. Milan Martić, bivši lider tzv. Republike Srpske Krajine, osuđen je na 35 godina zatvora. Martić je u sudnici prilično smireno saslušao presudu u kojoj mu je sudac nabrojio sve zločine koje je počinio kao osobno odgovoran, one koje je naredio i one koje nije spriječio ili kažnjavao. Martić je za zločine protiv Hrvata i ostalih nesrba u područjima u kojima su njegove snage imale kontrolu dobio 35 godina zatvora, što je najveća kazna izrečena do sada za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj. Presudom Martiću potvrđena umiješanost JNA i Srbije Svjetske agencije o presudi Martiću Pupovac: Presuda Martiću ojačat će vjeru u pravnu državu Haaški je sud prvostupanjskom presudom potvrdio umiješanost JNA i Srbije u zločine u Hrvatskoj, počinjene u sklopu zločinačke ideje stvaranja jedinstvene srpske države etničkim čišćenjem dijelova Hrvatske. “Dokazi su pokazali da je Slobodan Milošević prikriveno namjeravao stvoriti srpsku državu. Ta se država trebala stvoriti uspostavom paravojnih jedinica i izazivanjem incidenata kako bi se stvorila situacija da JNA može intervenirati. Prvotno je JNA intervenirala radi razdvajanja strana, no poslije kako bi osigurala teritorije koji su trebali biti dio buduće srpske države”, navodi se u obrazloženju presude. Martić je oslobođen optužbe samo za drugu točku optužnice kojom je bio optužen za istrebljenje, dok je proglašen krivim za sve ostale točke. Između 1991. i 1995. Martić je bio na položajima ministra unutarnjih poslova, ministra obrane i predsjednika samoproglašene “Srpske Autonomne Oblasti Krajina” (SAO Krajina), koja je poslije preimenovana u “Republiku Srpsku Krajinu” (RSK). Raspravno vijeće je zaključilo da su, među ostalima, Blagoje Adžić, Milan Babić, Radmilo Bogdanović, Veljko Kadijević, Radovan Karadžić, Slobodan Milošević, Ratko Mladić, Vojislav Šešelj, Franko Frenki Simatović, Jovica Stanišić i kapetan Dragan Vasiljković sudjelovali u promidžbi zajedničkog zločinačkog cilja udruženog zločinačkog pothvata. Dokazni postupak protiv Martića bio je lakši od drugih predmeta jer je optuženi sam, svojim izjavama dok je imao moć, olakšao posao Tužiteljstvu. Tijekom čitanja optužnice sudac se najviše usredotočio na zločine protiv staraca, nemoćnih seljaka i civila koji su zlostavljani i u zatvorima. Posebnu pozornost sud je posvetio i granatiranju Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. kao osveti nakon što je Hrvatska oslobodila područje zapadne Slavonije. “To sam učinio zbog vas”, rekao je tada Martić okupljenim Srbima, priznavši da je granatirao Sisak, Karlovac i nekoliko puta Zagreb.