Francuski ministar ekonomije Francis Mer primio je, nedavno, Mladena Ivanica radi potpisivanja ugovora o zastiti francuskih investicija u BiH. Boravak sefa bosanskohercegovacke diplomatije iskoristili su novinari pariskog dnevnog lista "Le Figaro", pa ga intervjuirali s ciljem razumijevanja njegovog shvatanje stanja, u toj maloj balkanskoj zemlji. Predstavljen kao Srbin iz Bosne, bivsi prvi ministar RS je izjavio kako je nasa domovina sada jedinstvena, iako njena dva dijela posjeduju veliku autonomiju. Na pitanje je li BIH, stvarno zemlja/?/, Ivanic je odgovorio da jeste, uprkos teskocama "koje smo mogli imati"! Nije se zadovoljio odgovarati na postavljena pitanja, nego je i sam to cinio : "Kako cu vam to dokazati? Pa, eto, najprije reci cu vam da je sigurnost povecana i ne samo radi prisustva SFOR-a i NATO-a. To je jer se gradjani BiH zele tako ponasati bilo Srbi, Muslimani ili Hrvati; ne smiju se zaboraviti i institucije. Imamo institucije, istina, veoma komplicirane, ali one postoje i djeluju. Treba nam dugo da se sporazumijemo ali kad to ucinimo, niko vise i ne pomislja promijeniti odluku. Od prije dvije- tri godine, uloga medjunarodne zajednice i visokog predstavnika se smanjila, u mojoj zemlji! On je uspostavio samo dvije odluke, za poslijednjih 6 mjeseci a u zadnje dvije godine bilo je puno i pravnih odluka, s njegove strane! Novinar Girard zelio je potvrdu za svoju afirmaciju :"Dakle, u Bosni se vise ne ubija radi, obicnih, etnickih razlicitosti"? "Ne. Za cijelu 2003 nismo zabiljezili bilo kakvo ubojstvo bazirano na etnickoj mrznji. Cak smo poboljsali i izbjeglicki problem. Cetvrtina ih se vratila u kucu koju su morali napustiti, pocetkom rata, 1992 godine; 56% vlasnika, sto su izgubili dobra u razlicitim etnickim ciscenjima, su ih uspjeli povratiti. "Vas prvi ministar- nastavlja francuski novinar- clan je SDA, stare nacionalisticke muslimanske partije. Kako objasnjavate cinjenicu da se nacionalisticke partije vracaju u zemlju"? "One su na vlasti u, gotovo, cijeloj bivsoj Jugoslaviji. Upravo su pobijedili u Hrvatskoj. Izbori u Srbiji su 29 decembra i mozda ce, isto tako, donijeti veliki broj glasova partijama vezanim za nacionalna pitanja. U nasoj regiji, nacionalisticko pitanje ima, jos uvijek, veliki znacaj. Ostace u prvom planu javnog zivota sve dok nas kraj ne bude bolje povezan s EU. To je kvazi mehanicki fenomen. Medjunarodna izolovanost izaziva sumnju javnog mnijenja, koje opet pospjesava zatvaranje u nas same i davanje glasova nacionalistickim partijama. Drugi razlog njihovog uspjeha je razocaranost javnog mnijenja u ekonomske rezultate umjerenih partija, sto su sve bile kod nas na vlasti, u zadnje tri godine. Ali vazno je da podvucem kako su se nacionalisticke partije sto se danas, snazno, vracaju znacajno promijenile, strukuralno i ideoloski, u poredjenju s onim sto su bile prije i za vrijeme gradjanskog rata. "Imamo neobican utisak kako te nacionalisticke partije sada inteligentno, skupa, vladaju. I da se Bosanci pitaju : "Kojeg smo se vraga toliko, nekada, ubijali"? Moj prilazak tome nikada nije bio idealisticki, nego realisticki. A ovaj poslijednji nas uci kako, jos uvijek, medju nama postoje duboke razlicitosti. Ali stvarnost kaze da postoji drzava Bosna i Hercegovina koja je, jednostavno, decentralizovana. Dok realizam bude predvodnik razlicitih partija, napredovacemo. Cim jedna od tri zajednice bude htjela "pobijediti", se dotirati sa "maksimumom", neprijateljstva ce ponovo iskrsnuti. "Koliko je stranih trupa potrebno Bosni da ponovo ne zarati?" Ne trebaju nam trupe za sigurnost i red, u bukvalnom smislu. Medjutim, ako jos uvijek zelimo prisutnost NATO snaga i onih iz EU, nema za nas razlike,- to je, iskljucivo, da porucimo nasim narodima kako nisu zaboravljeni, od strane medjunarodne zajednice. Broj od 7 hiljda je dovoljan?-provocira novinar "Le Figaro"-a Za trajanja zadnje tri godine demokratsku vladu Srbije su zanimali, samo, srpski problemi. Nije ni probala mijesati se u bosanske stvari. Srbija je sesti ulagac u BiH. Prve su Slovenija i Austrija. Vazno je da se shvati kako od prije mjesec dana, svi gradjani Hrvatske ili Srbije te Crne Gore mogu uci u Bosnu bez licne karte, i obratno. Sto se tice Srbije i Hrvatske, pasos postoji ali vize su ukinute. "Ustav vase zemlje, stvoren zahvaljujuci sporazumima u Daytonu novembra 1995 godine, veoma je kompleksan. Bi li ga trebalo pojednostaviti"? "Veliki sam protivnik ponovnih ideoloskih razlaganja sto su se zatvorila procesom u Daytonu. To bi nas ponovo vratilo u ratnu epohu. Unatoc tome, podrzavam promjene sto bi, konkretno, pomogle gradjane. Dacu vam nekoliko primjera. Zakljucili smo pitanje za bankarske uloge. Bi li trebalo da raspolazemo sa jednim ili dva sistema /za federaciju i RS/? Odlucili smo se za jedan, vrijedan na cijeloj teritoriji. Isto je i sa distribucijom elektricita. Izabrali smo jedan iz ekonomskih razloga. Vratiti se na ustavne diskusije ne bi bilo razumno : to bi nas, ponovo, podijelilo. A uvijek ima ljudi, koji za vrijeme takvih promjena, procjenjuju kako su bili zamagljeni'. pripremila Dzana Mujadzic