NATO je jucer uspio postici dogovor kojim je na neki nacin spasio vlastiti ugled, premostiv?i jaz oko vojne pomoci Turskoj, jedinoj clanici saveza koja granici s Irakom. Francuska, Njemacka i Belgija blokirale su za?titu Turske, tvrdeci da bi ona implicirala neizbje?nost rata u Iraku. Americki plan pomoci Turskoj, koja je tijekom pregovora bitno smanjena, sada ukljucuje proturaketni sustav Patriot, zrakoplove za nadgledanje AWACS te za?titu od biolo?kih i kemijskih sredstava. Prijedlog je kasno sinoc prihvatilo 18 clanica Odbora za planiranje obrane NATO-a. Njemacka i Belgija odbacile su svoje prigovore. Francuska, koja u Odboru nema predstavnika, nije sudjelovala u raspravi. Francuzi su se povukli iz NATO-ovih vojnih struktura jo? 1966. godine te sudjeluju samo u politickim konzultacijama. ?Solidarnost saveza je prevagnula?, rekao je glavni tajnik NATO-a George Robertson, naglasiv?i da ce pomoc Turskoj biti samo obrambene prirode. Vojni planeri NATO-a odmah ce poceti raditi na pomoci Turskoj, a Nizozemska se vec slo?ila sa slanjem Patriota. SAD se nada da ce Ankara dopustiti bar jednoj vojnoj postrojbi da se stacionira u Turskoj, no Turska je izjavila kako SAD ne bi trebao cekati dozvolu za rasporedivanje desetaka tisuca vojnika na njezinom terenu. Visoki turski du?nosti nisu se dogovorili o datumu kad ce u parlamentu glasovati o odluci, a stav Turske izrazito je protivan bilo kakvom ratu u Iraku. Do objave dogovora do?lo je samo nekoliko sati prije pocetka summita EU-a u Bruxellesu. Analiticari smatraju kako nijedan europski lider nece promijeniti svoj stav te da ce u nekom trenutku zemlje EU-a morati odluciti mogu li i kako spasiti neostvareni san o zajednickoj europskoj vanjskoj politici. Velika Britanija, ?panjolska i Italija su medu glavnim pobornicima americkog o?trog stava prema Sadamu Huseinu. Francuska, Njemacka i Grcka, koja trenutno predsjeda EU-om, zaziru od ?urnog ulaska u rat.