U povijesti Marsa, dugoj 4,6 milijardi godina, nije se zbio va?niji dogadaj od formiranja uzvisine Tar?i?. Barem je tako u dana?njem izdanju casopisa ?Science? izjavila grupa znanstvenika sa sveucili?ta Washington u St. Louisu. Ta ispupcena visoravan, koja se uzdi?e oko 10 km u visinu i prote?e na povr?ini od oko 87 milijuna kvadratnih kilometara, dominira zapadnom polutkom crvenog planeta. Visoravan je dobila ime po biblijskom gradu Tar?i?u, smje?tenom na krajnjem zapadu tada poznatoga svijeta. Kada je uzvisina nastala, skupljanjem golemih kolicina vulkanskog materijala, na Marsu je sigurno do?lo do globalne promjene klime i okoli?a. Roger J. Phillips i njegovi suradnici usporedili su gravitacijska i topografska polja koja je ocitala letjelica ?Mars Global Surveyor? s modelom koji prikazuje kako bi se ta polja pona?ala da je vulkanski materijal Tar?i?a izbacen na koru sfernog oblika. Model je tocno predvidio ne samo Marsovu gravitaciju vec i odredena obilje?ja fenomena, kao ?to su korita oko Tar?i?a i izbocine Arabija na drugoj strani planeta. Phillips je poku?ao predociti model: ?Zamislite da je Mars obicna lopta za pla?u i da je teret Tar?i?a va?a ruka. Ako biste ?akom pritisnuli loptu, stvorila bi se izbocina na suprotnoj strani lopte te udubina ili korito oko va?e ruke.? Takoder, ta grupa znanstvenika smatra mogucim da je stvaranje Tar?i?a utjecalo na polo?aj i smjer mre?e dolina na Marsu te na oblik odljevnih kanala, koji su se svojedobno smatrali dokazom postojanja tekuce vode na planetu. Uz to strucnjaci tvrde da su erupcije Tar?i?a vjerojatno oslobodile dovoljno vode i ugljicnog dioksida za stvaranje efekta staklenika, koji je pak dostatno zagrijao planet da bi omogucio stvaranje tekuce vode