Po podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), zbog pojačanog ultra-ljubičastog zračenja, izazvanog o?tećenjem ozonskog sloja, povećava se mogućnost oboljenja od karcinoma ko?e, o?tećenja očiju i slabljenja imunolo?kog sustava. Porast prosječne temperature povećava opasnost od toplinskog stresa i bolesti koje se prenose kukcima, vodom ili hranom. Osim toga, dokazana je povezanost promjena vremenskih prilika s povećanjem mo?danih udara i bolesti srca i krvnih ?ila. Čovjek svojim aktivnostima utječe na promjenu klime i porast globalne temperature zraka, upozoreno je na konferenciji o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na zdravlje, koja je protekloga tjedna odr?ana u Zagrebu. Glavni su uzroci globalnog zagrijavanja povećanje efekta staklenika u atmosferi zbog povećanja stakleničkih plinova i ozonske rupe, odnosno prorjeđivanja stratosferskog ozonskog sloja. Količina ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi posljednjih je desetljeća značajno porasla, tako da je danas 25 posto veća nego sredinom 19. stoljeća, a očekuje se daljnji porast. Do 2030. godine koncentracija CO2 mogla bi se udvostručiti i izazvati globalno zagrijavanje od 1,9 do 5,2 celzijevih stupnjeva. Dr?avni hidrometeorolo?ki zavod je i u Hrvatskoj zabilje?io porast srednjih temperatura zraka za 0,3 do 0,4 stupnjeva. Po njihovoj procijeni, mo?e se očekivati daljnji porast godi?njih i sezonskih vrijednosti temperature zraka i količina oborina, ?to će povećati opasnost od nekih bolesti. U priobalnom području mogla bi se pojaviti malarija. Protokol iz Kyota, potpisan 1997. godine, obvezuje 38 razvijenih zemalja da do 2010. godine smanje emisiju CO2 i drugih ?tetnih plinova koji uzrokuju efekt staklenika za 5,2 posto u odnosu na količinu ispu?tenu 1990. No, SAD do danas nisu ratificirale taj sporazum iako su odgovorne za četvrtinu ispu?tenih ?tetnih plinova, a Europska unija najavila je ratifikaciju sporazuma do kraja ove godine. Iako je u Hrvatskoj emisija stakleničkih plinova među najni?ima u Europi, ona od 1990. bilje?i stalni porast, tvrdi Ministarstvo za?tite okoli?a i prostornog uređenja. Kao potpisnica konvencije o promjeni klime, Hrvatska je obvezna izvje?ćivati UN o promjeni klime, emisiji stakleničkih plinova, te mjerama poduzetim za ubla?avanje klimatskih promjena. Kako bi se smanjile ?tetne posljedice klimatskih promjena, SZO preporuča istra?ivanje učinaka klimatskih promjena na zdravlje, razradu preventivnog djelovanja, prilagodbu promjenama klime, specijalizaciju stručnjaka za to područje, te informiranje javnosti putem biometeorolo?kih prognoza.