Prvi crackeri u povijesti koji su 1993. godine uhvaceni uz pomoc prislu?kivanja bili su grupa poznata pod imenom "Masters of Deception" (MOD). MOD-ovci su se vecinom poigravali s telefonskim sustavima i bili su poznati po tome ?to su smislili nacine da izbjegnu placanje medugradskih poziva, prislu?kivali privatne razgovore i radili velike skupne linije koje su omogucavale mno?tvu ljudi da istovremeno medusobno razgovaraju. Pored toga, MOD-ovci su "haknuli" mnoge baze podataka, kao ?to su NSA, AT&T i Bank of America, te pristupili kompjuterskom sustavu kreditne agencije TRW pa su bili u mogucnosti pristupiti kreditnim podacima mnogih poznatih osoba. MOD-ovci su bili i slavni po ratovima koje su vodili s "Legion of Doom" (LOD), crackerskom grupom koja je imala reputaciju elitne hackerske grupe. Ove dvije grupe medusobno su se godinama borile za titulu "Cracker King", dok vecina njih nije uhvacena 1993. godine. Vecina promatraca tvrdi da clanovi MOD-a najvjerojatnije nikad ne bi bili uhvaceni da se nisu natjecali s LOD-ovcima, jer su u ?estokim nadmetanjima postali manje oprezni. Prva osoba u povijesti koja je osudena za provaljivnaje u kompjutersku mre?u zbog kriminalnih namjera bio je Kevin Mitnick. Mitnick je bio takoder prvi cracker cije se lice pojavilo na "Most Wanted" plakatu FBIa koji ga je uhvatio 15. veljace 1995. godine. Mitnick je optu?en za kradu osjetljivih projektnih informacija iz kompjuterskih sustava u vrijednosti od najmanje milijun dolara, kradu tisuca brojeva kreditnih kartica, provalu u bazu podataka o regisarskim brojevima automobila u Kaliforniji i udaljeno kontroliranje njujor?kih i kalifornijskih telefonskih centrala. No, Mitnick je porekao provalu u komandni kompjuter NORAD-a (North American Air Defense), iako mu se to po opcem uvjerenju pripisuje, a spomenuta operacija je inspi-rirala i film "War Games". Mitnick je bio narocito vje?t u "socijalnom in?enjeringu", hakerskoj disciplini prikupljanja informacija neposrednim upitom izravno od osoba koje je posjeduju. Mnogo puta Mitnick je potrebne ?ifre za ulaz u kompjuterske mre?e dobivao od administratora tih mre?a koje je uvjerio da ima legitimnu potrebu za tim ?iframa. Diplomant tehnolo?kog sveucili?ta u St. Petersburgu Vladimir Levin uspio je 1995. godine s kompjutera Citibanke prebaciti na svoj racun 10 milijuna dolara, no Levin nije uspio u?ivati u plodovima pljacke jer ga je ulovio Interpol u londonskoj zrakoplovnoj luci i Citibank je povratio vecinu svog novca. Posebnu vrstu cyber-terorizma cine kompjuterski virusi koji se ?ire e-mailom, poput "Melisse" Davida Smitha koja se pro?irila u travnju 1999. godine, pogodila 300 kompanija i vi?e od 100,000 korisnika e-maila samo u nekoliko sati. U svibnju pro?le godine svjetske kompjuterske mre?e pogodio je "ljubavni virus", ciji je trag vodio do Filipina, ali je istraga zastala zbog nedostatka zakonskih okvira. U veljaci pro?le godine zbog pokretanja vala 'denial-of-service' napada koji su sru?ili mnoge najvece siteove na Internetu (Amazon, eBay, Yahoo...) uhicen je kanadski tinejd?er poznat pod nadimkom "Mafiaboy". Njegov odvjetnik tvrdio je da je MafiaBoy mogao nanijeti znatno vecu ?tetu da je htio, no opcenito se smatra da mladi Kanadanin nije napravio ni?ta narocito, vec je jednostavno pokrenuo kompjutersku skriptu koja je zagu?ila mre?e hrpom "podatkovnog smeca". MafiaBoy uspio je ilegalno dobiti pristup u 75 kompjutera u 52 razlicite mre?e i u njih usaditi softverski alat kojeg je nakon toga aktivirao i koristio u napadu na 11 web siteova ?aljuci im u 10 sekundi do 10,700 la?nih zahtjeva za informacijom. Ovime hakerske aktivnosti zasigurno nece minuti, ?to dokazuje i nedavno Microsoftovo otkrice nove generacije 'denialof-service' napada.