AIM, Sarajevo, 28.02.2002. Do kraja marta ove godine politicki autoriteti u BiH trebalo bi se dogovore oko toga ?ta su vitalni nacionalni interesi i kako ih ?titi kroz razlicite institucije vlasti u entitetima ili na nivou dr?ave BiH. Ovo je zadatak koji prioizilazi iz obaveze implementacije odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri vecinska naroda na cijelom teritoriju ove dr?ave, odnosno iz obaveze da se entitetski ustavi usklade sa Ustavom BiH. rnrnU tom kontekstu vjerovalo se da ce sastanak osam vodecih politickih partija u BiH (SDP BiH, Stranka za BiH, NHI, SDS, SDA, HDZ, SNSD i PDP) odr?an krajem februara u Sarajevu, a pod moderatorstvom Visokog predsatvnika, uroditi ili definicijom ?ta je to vitalni nacionalni interes uop?te ili koje su to kategorije ili pitanja u BiH vitalni nacionalni interesi sva tri vecinska naroda, dakle - lista pojmova i kategorija. No, umjesto toga najjace politicke partije su se u utorak dogovorile da se po istom pitanju sretnu ponovo - u petak! Datuma namjerno nema jer za cijelu pricu nisu ni va?ni. Istini za volju, razgovaralo se o tome kako ?tititi vitalne nacionalne interese, a jedan od sudionika zalagao se za definisanje principa za?tite, dok bi se sam pojam "vitalni nacionalni interes" mogao kroz dogovorene procedure "potezati" kada god se to nekom od predstavnika bilo kog naroda u BiH ucini potrebnim(!?) rnrn Iz ureda Visokog predstavnika su zastupnike politickih partija na pomenutom sastanku podsjetili da OHR nije zainteresovan za to kojim redom ce oni postizati dogovor jer se, ocito, sve svodi na pitanje ?ta je starije - koko? ili jaje, kao i na to da medunarodna zajednica u BiH hoce da vidi "domace rje?enje" a da ucesnicima u ovom dogovoru vrijeme neumitno tece. rnrnIstovremeno, anketirani gradani na ulicama Sarajeva za AIM ka?u da su njihovi vitalni nacionalni interesi "dobro za?ticene dr?avne granice", "dobro ustrojena mala, operativna i sna?na vojska", "kvalitetno obrazovanje uskladeno sa evropskim standardima", "ocuvanje prirodnih dobara i resursa", "visok stepen za?tite ljudskih prava svakog pojedinca, kako u mojoj zemlji tako i u cijelom svijetu", "jeftiniji telefonski signal i struja", "jacanje dr?avnih institucija i ukidanje entiteta", "preseljenje centara moci i odlucivanja iz politickih partija, kuloara, kafana i sa ulice u dr?avne institucije vlasti", "mir u svijetu", "politicki i ekonomski prosperitet moje zemlje", "kompjuter po glavi stanovnika ili barem po porodici", "cist vazduh, rijeke i mora, kao i zdrava hrana u cijelom svijetu", "sloboda javne rijeci", "redovne penzije" ... pa sve do "useljenicke karte u neku od prekookeanskih zemalja". Lako je primijetiti da gotovo niceg od ovog nema u istupima predstavnika bh. politickih partija, pa tako i ovog puta ostaje otvoreno pitanje koga politicke partije, koje se sada spremaju za jo? jedne izbore, uop?te predstavaljaju? rnrnGeneralno gledano, te?ko je napraviti listu pojmova vitalnih nacionalnih interesa - da li samo strukturiranje i zastupljenost u vlasti, ili upotreba jezika, obrazovanje, odredene etnicke specificnosti ili, pak, neke vi?e i sofisticiranije kategorie? Kada ili ako bi se pravila neka takva lista, valja biti veoma oprezan, upozorava pravni ekspert Sead Hod?ic: "Mo?e se reci da su to ona pitanja koja imaju najva?niji znacaj za dr?avu BiH ili Federaciju BiH. Istina takva odredivanja ili, bolje receno, tumacenja ovih interesa daju mogucnost da se pod pojam vitalnog interesa podvedu i ona pitanja koja apsolutno ne pripadaju toj kategoriji". Hod?ic napominje da se u definisanjima ne smije ici ni redukcionisticki samo na pitanja jezika ili kulturnog identieta: "To u sebi nosi u drugu opasnost - da se mo?da i znacajnija pitanja svedu, odnosno iskljuce iz kategorije vitalnih nacionalnih intersa." rnrn"To vam je te?ko definisati jer se mijenja iz trenutka u trenutak", ka?e jedan Amerikanac na "privremenom radu" u BiH i podsjeca da je za samu Ameriku, primjera radi, borba protiv gladi u Somaliji u jednom trenutku bila vitalni nacionalni interes, ali vec nakon nekog vremena i nekoliko incidenata na tamo?njim ulicama u kojima su ?rtve bili americki gradani - Somalija je to prestala biti. rnrnPrimjerice tek letimicnim pretra?ivanjem po internetu, a na pojam vitalni nacionalni interes, dobije se ogromni broj dokumenata i lako je uociti da ni u drugim zemljama svijeta nije tvrdo definisano ?ta je to. Politicki autoriteti reaguju od slucaja do slucaja. Ipak, tu se govori o "uredenim" zemljama sa politickim liderima koji, uglavnom, imaju vi?i stepen odgovornosti i savjesti nego veliki broj slicnih autoriteta u BiH. Samo u Federaciji BiH, primjera radi, Ustavom nije odredeno ?ta je vitalni nacionalni interes, ali je dovoljno da jedan od delegata u Domu naroda Parlamenta F BiH zatra?i da se o nekom pitanju raspravlja kao o pitanju od vitalnog nacionalnog interesa, pa se odmah tra?i saglasnost vecine delegata iz reda hrvatskog ili bo?njackog naroda. Ukoliko ova podr?ka izostane ili vecina preostalih bude protiv, osniva se zajednicka komisija hrvatskih i bo?njackih delegata koja treba da razrije?i dilemu da li je pitanje sa pocetka zaista vitalni nacionalni interes ili nije, a ako oni ne uspiju da se dogovore za nedjelju dana, onda se tra?i mi?ljenje Ustavnog suda F BiH i to po hitnom postupku. No, da bi sama odluka koja se vezuje uz vitalni nacionalni interes bila prihvacena, mora je prihvatiti vecina delegata iz reda oba naroda, trenutno konstitutivna u F BiH. Ovo cesto "zakoci" proceduru i na du?i vremenski period. rnrn"Recimo, u prethodnom sazivu Parlamentu F BiH, u Domu naroda, pozivanja na nacionalni vitalni interes bilo je na desetine. ali je to uvijek bilo pozivanje kod utvrdivanja dnevnog reda, ?to je tipicno karikaturalna karakteristika pona?anja i shvatanja vitalnih nacionalnih interesa od strane nekih izabranih predstavnika, pogotovo nacionalistickih politickih stranaka, koje su to pitanje koristile da bi blokirale ili opstruirale rad Parlamenta, institucije u koju su izabrani", podsjetio je nedavno za Radio Free Europe aktuelni predsjedavajuci Doma naroda Parlamenta BiH Sejfudin Tokic. U ovom kontekstu pominje se broj od cak 57 pozivanja na vitalne nacionalne interese. No, mo?da je najupecatljiviji primjer kori?tenja pojma vitalnog nacionalnog interesa prica o tu?bi BiH protiv SR Jugoslavije pred ha?kim Sudom pravde - clan Predsjedni?tva BiH iz reda Srpskog naroda smatra da ova tu?ba ugro?ava vitalni nacionalni interes Srba u BiH?! rnrnOsim pitanja ?ta je, otvoreno je pitanje i gdje i kako se ?tite vitalni nacionalni interesi? "Jedino mjesto gdje bi se trebao ?titi vitalni nacionalni interes jeste Dom naroda Parlamentarne skup?tine BiH", ka?e dopredsjedavajuci Doma naroda Parlamentarne skup?tine BiH Nikola ?piric. On dodaje da u BiH trenutno postoje ?elje da se mehanizam za?tite spusti gotovo do nivoa mjesne zajednice, ali konstatuje da "ako na nivou dr?ave ne mo?emo ?titi interese svih naroda i gradana koji ?ive na njenom prostoru, besmisleno je to poku?avati na ni?em nivou". rnrnPredstavnici vlasti u entitetima insistiraju da oni budu ti, i jo? k tome lome koplja oko toga na koji nacin: domovi naroda u oba entiteta ili tek komisije ili u jednom entitetu jedno, a u drugom drugo? Odnosno, dok u F BiH institraju na paralelnim rje?enjima u oba entiteta, dotle u Republici Srpskoj nude tek parlamentarnu komisiju. Vlada Federacije BiH na sjednici koja je trajala cijelu noc (25/26. februara do pet sati ujutro) usaglasila je prijedlog promjena Ustava F BiH. Tako ce sada, vec u amandmanu na prvi clan Ustava FBiH, pisati da "Bo?njaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalim gradanima Federacije BiH, ravnopravno ureduju Federaciju BiH definisanu Aneksom II Opceg okvirnog sporazuma za mir u BiH". Predlo?eno je da su simboli entiteta grb zastava i pecat, a da je himna obilje?je dr?ave. Slu?beni jezici bosanski, hrvatski i srpski jednakopravni su, a slu?bena pisma su latinica i cirilica. Ostavljena je mogucnost i da se drugi jezici koriste u komunikaciji i nastavi. rnrnVlada predla?e i da se smanji broj clanova parlamentarnih domova, a vitalni interes konstitutivnog naroda ?titi se, prije svega, kroz Dom naroda Federalnog parlamenta. Njegove odluke zahtijevace saglasnost vecine delegata, ukljucujuci vecinu Bo?njaka, vecinu Hrvata i vecinu Srba, ka?e se u Nacrtu amandmana. Primjenu ove odredbe mo?e zahtijevati vecina delegata svakog konstitutivnog naroda. Inace, prema ovom prijedlogu vitalni interes podrazumijeva, prvenstveno, ostvarivanje prava na adekvatnu zastupljenost u zakonodavnoj, izvr?noj i sudskoj vlasti, jednako pravo kostitutivnih naroda u procesu odlucivanja, usvajanje znamenja, razvoj kulture i ocuvanje bitnih elemenata identiteta, kao ?to je obrazovanje, religija, jezik, tradicija, kulturno naslijede, informiranje, te sprjecavanje diskriminacije u ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda. Nacionalna struktura clanova Vlade Federacije odra?avat ce nacionalnu strukturu stanovni?tva Federacije BiH po popisu iz 1991. godine, s tim da iz reda jednog konstitutivnog naroda ne mo?e biti vi?e od 49 posto, niti manje od 20 posto clanova, dok je iz reda ostalih predviden jedan clan Vlade. rnrnVladu Federacije cine premijer, koji je i predsjednik Vlade, dva potpredsjednika i ministri. U toku mandatnog perioda u Vladi se ne primjenjuje princip rotacije, a imenovanje Vlade BiH potvrdivala bi oba doma Federalnog parlamenta. Dosljednom primjenom nacela o pravu konstitutivnih naroda u pogledu adekvatne zastupljenosti u zakonodavnoj, izvr?noj i sudskoj vlasti Federacije BiH i jednakopravnosti u procesu odlucivanja svih deset federalnih jedinica prakticno dobivaju status kantona s posebnim re?imom. I za najvi?e sudske instance predviden jeprincip paritetne zastupljenosti sva tri naroda. Uz ovaj prijedlog rje?enja u Federalnoj Vladi su podsjetili da se ocekuju simetricna rje?enja u oba entiteta ?to je i jedan od uslova vezanih za clanstvo u europskim integracijama. rnrnNo, predstvanici vlasti u Republici Srpskoj su se usprotivili, postavljajuci pitanja - Cemu ?urba u F BiH? Za?to se insistira na paralalnim rje?enjima? Da li je to neka vrsta pritiska na Vladu i Narodnu Skup?tinu RS-a?" U Vladi F BiH, pak, ka?u da je to bila njihova obaveza da bi se ispo?tovala odrednica da je 06.04.2002. krajnji rok za usvajanje ustavnih promjena u federalnom Parlamentu. rnrnI laiku je jasno da pitanje ?ta su i kako se ?tite vitalni nacionalni interesi nije egzaktno, kao pitanje koliko je jedan narod plus dva naroda. To je vrhunsko pitanje politicke volje i volje da se postigne dogovor - da narodi u BiH ?ive mirno jedni pored drugih ako vec ne mogu jedni s drugima. No, izgleda da je ove dogovor mnogo lak?e postici na ulici, medu obicnim ljudima nego u ovda?njim brojnim centrima politicke moci. rnrnRubina CENGIC (AIM, Sarajevo) rn