Žana Kovacevic, Slobodna Evropa 4. decembar 2010 Treci entitet ili cetvrta federalna jedinica, teritorijalno preuredjenje zemlje kako i gdje, samo su neka od pitanja koja ce odrediti kako ce izgledati buduca vlast u BiH. Naime, jedan od zahtjeva politickih stranaka sa hrvatskim predznakom da uopšte udju u koalicione pregovore upravo je organizovanje treceg - hrvatskog entiteta. Koliko su druge politicke stranke, te oktobarski pobjednici izbora uopšte spremni razgovarati o ovom prijedlogu, te šta bi on konkretno mogao znaciti za teritorijalni intergritet RS? Teritorijalna reorganizacija BiH i stvaranje treceg entiteta cini se da nije bio samo tek predizborni mamac za hrvatske glasace. Beskrajne postizborne kombnacije i moguce koalicije kada su u pitanju politicke partije sa hrvatskim predznakom upravo uslovljene ovim zahtjevom koji je sve glasniji i konkretniji. U HDZ-u isticu da bi ranije dogovoreni aprilski paket, pa potom i prudski sporazum mogli biti dobra osnova za predstojece razgovore o ustavnim promjenama i eventualnoj teritorijalnoj reorganizaciji zemlje. “Cetiri, tad smo nazvali to teritorijalne jedinice, i da ima tri razine vlasti: bh. razinu, srednju razinu , to su te teritorijalne jedinice, i lokalnu samoupravu. I kazali smo da ce svaka od razina vlasti imati svoju izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast. I ja mislim da je to dobro za BiH. I na tragu jednog takvog jednog dogovora ja mislim da treba tražiti rješenja. Rješenja mogu biti razlicita. Ona u osnovi moraju samo osigurati ustavnu jednakost za tri naroda i sve gradjane,” kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragan Covic. Herceg-Bosna, Samouprava... Za sada ideja o trecem entietu bezrezervnu podršku ima u SNSD-u, ali pod uslovom da RS ostane u sadašnjim granicama, istice predsjednik SNSD-a Milorad Dodik: Dodik: RS u politickom i teritorijalnom smislu ne može da bude dovedena ni u jednom dijelu u pitanje “Ranije, a i sada, spremni da ragovaramo na temu trece federalne jedinice, ali naš je defitivni stav da RS u politickom i teritorijalnom smislu ne može da bude dovedena ni u jednom dijelu u pitanje.” Predsjednik SDA Sulejman Tihic istice da ideja o novoj teritorijalnoj reorganizaciji zemlje i nije tako jednostavna: “BiH neupitna kao država, organizovana na tri nivoa vlasti - lokalni, središnji i državni, središnji sa izvršnom zakonodavnom vlasti, sudskom vlasti, s tim što nismo rekli na šta se odnose cetiri teritorijalne jedinice. Tu je stavljena tacka - cetiri teritorijlne jedinice središnjeg nivoa vlasti, ne spominjuci ništa više od toga.” Za predsjednika HDZ-a 1990 Božu Ljubica partneri u buducoj vlasti mogu biti samo oni koji ce raditi na uspostavi treceg entiteta. Bez jasne definicije kako bi taj entitet izgledao, u HDZ-u 1990 porucuju da ustavne promjene moraju zahvatiti cijelu zemlju, odnosno cijelu njenu teritoriju, kaže potpredsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž: “Federalni koncept uredjenja BiH. Na koncu, sad je jedan dio zemlje vec uredjen kao feredativni i zove se Federacija BiH. Zalažemo se za novi administrativno-teritorijalni preustroj, ali da prostor BiH citav bude predmet rasprave. I drugo, ne smatramo da to mora biti više federalnih jedinica to je stvar dogovora, od kojih najmanje jedna treba biti sa hrvatskom vecinom. Ne monoetnicka, ne jednoetnicka, vec multietnicka.” Analiticari politickih prilika podsjecaju da su u protekle dvije decenije na prostoru sa dominantno hrvatskim stanovništvom postojele HZ Herceg Bosna, potom Hrvatska samouprava, a da se treci entitet zagovara vec godinama, podsjeca sveucilišni profesor u Mostaru Zoran Tomic: “Ti podaci aposlutno govore da se Hrvati u ovakvom dizajnu BiH ne osjecaju ravnopravnim, ne osjecaju se kao politicki narod i ne osjecaju BiH kao zemlju koja ce ne samo zaštiti Hrvate nego im dati i puni prostor za politicko djelovanje. U tom kontekstu Hrvati kroz treci entitet, kroz formulu, kroz retoricki okvir treceg entiteta ili cetvrte federalne jedinice traže svoju jednakopravnost unutar BiH.” Suverenitet i konstutivnost Koliko je nova federalna jedinica unutra BiH zaista i realna, Tomic pojašnjava: “Realno je ocekivati da se naprave izmjene Ustava i da se ovakav inižinjering kao što se radi prema Hrvatima kroz Izborni zakon i kroz ustavna rješenja napravi. Ako nije, nema Hrvata kao politickog naroda u BiH. Hrvati ce postati teret ovoj državi i teret i jednom i drugom narodu - i bojim se u jednoj fazi ne stabilizirajuci nego destabilizirajuci faktor.” Predsjednik Hrvatskog nacionalog zbora Mile Lasic istice kako svojevrstan treci entitet u BiH vec postoji, te da je to Distrik Brcko. Dodaje, medjutim, da dalje preuredjenje zemlje zahtijeva dogovor bh. politicke javnosti, ali i medjunarodne zajednice: “Cetvrti entitet može biti distrikt Sarajevo i peti entitet može biti hrvatski entitet sa hrvatskom vecinskom etnickom administrativno-teritorijalnom jedinicom. Naravno, to nece zavisiti samo od predstavnika hrvatskog naroda nego i od predstavnika druga dva konstitutivna naroda i od predstavnika medjunarodne zajednice koji ce dati okvir za ustavne promjene.” Istovremeno, pobjedici oktobarskih izbora, SDP i njihov lider Zlatko Lagumdžija nisu spremni razgovarati o daljoj podjeli zemlje ni na osnovu prudskog niti bilo kojeg drugog dogovora, ali isticu da ravnopravnost treba osigurati svim narodima i gradanima na citavoj teritoriji BiH. Lasic je upozorio kako se u BiH u proteklih 15 godina puno govorilo o konstitutivnosti naroda, no potpuno je zanemaren suverenitet. On je kazao kako je zanemarivanje suvereniteta dovelo da toga de se Hrvati i 15 godina nakon završetka rata masovno iseljavaju iz BiH. Americki ambasdor u BiH: Pravi je trenutak za ustavne promjene u BiH "Bez suvereniteta nema ostvarenja niti kolektivnih niti individualnih prava. Bit je u tome da je suverenitet vezan za narode, gradjane i nacionalne manjine, a te odredbe nemamo u ustavu BiH, odnosno u Aneksu 4 Daytonskog mirovnog sporazuma. Taj pojam suvereniteta, koji je tradicionalno bio na prostoru BiH, je nekako nestao, a imam dojam da se to nije dogodilo slucajno", kazao je Lasic. Tribina koja je organizovana u ponedjeljak uvod je u znanstveni skup o ustavnim reformama kojeg ce uskoro organizirati HIZ BiH, a u cijem ce radu sudjelovati predstavnici sva tri naroda.