KAD BIH rekao da ?alim, lagao bih", kazao je 33-godi?nji Amerikanac Timothy McVeigh koji se priprema u ponedjeljak umrijeti bez gri?nje savjesti zbog 168 poginulih u atentatu u Oklahoma Cityju 1995. godine, ?to je neshvatljivo za one koji su ga poznavali kao dobrog djecaka a zatim i kao uzoritog vojnika tijekom rata u Zaljevu. Vrhovni sud Denvera odbio je u cetvrtak molbu odgode njegovog pogubljenja. McVeigh nikada nije pokazao ?aljenje, uvjeren je da je atentat bio koristan za smirivanje federalne vlade koja je, prema njegovom mi?ljenju, sve vi?e prijetila slobodama gradana. "Ucinio sam to za opce dobro", objasnio je taj mr?avi div u biografiji koja je upravo objavljenja u Sjedinjenim Dr?avama. On je i dalje uvjeren da je postupio kao "domoljub" kako bi vratio na ispravan put Ameriku koja se udaljavala od vrijednosti njezinih utemeljitelja. On je inteligentan, dru?tven, njegovan i rjecit. "Ni?ta ne mo?e objasniti za?to je to ucinio", povjerio je njegov otac Bill McVeigh novinarima nakon ?to ga je vidio posljednji put 10. travnja, dodav?i da za njega sinova obja?njenja nemaju nikakva smisla. Sin radnika u automobilistickoj industriji, koji je svoj ?ivot posvetio obitelji, Timothy je odrastao u Pendletonu, ruralnom podrucju dr?ave New York blizu kanadske granice s dvije sestre i roditeljima koji puno rade. Njegovi su se roditelji rastali kada mu je bilo 16 godina. Cesto usamljeni mladic volio je oru?je, brzinu, a fascinirale su ga teme "survivorsa" (onih koji pre?ivljavaju), Amerikanca koji sakupljaju oru?je i namirnice, uvjereni da savezna vlada prijeti njihovim slobodama. McVeigh je vjerovao da je na?ao svoj spas u vojsci. Tamo susrece Terry Nicholsa, seljaka s kojim je izradio bombu za Oklahoma City. Obojica dijele isto nepovjerenje prema saveznoj vladi. McVeigh sebe do?ivljava kao branitelja Ustava. On je simpatizer milicija, oru?anih skupina koje se bore protiv saveznih vlasti. Bio je uzorit vojnik, presavjestan i ustrajan, brzo je promoviran u narednika i tada je do?ivio kratke trenutke slave tijekom Zaljevskog rata gdje je za svoju neustra?ivost dobio broncanu zvijezdu. San mu je, medutim, bio postati komandos zelenih beretki, u cemu ipak nije uspio. Nije pro?ao prijemni ispit i taj neuspjeh, prema mi?ljenju njemu bliskih osoba, doveo je do njegovog pada. Tri dogadaja ce ga uvjeriti u potrebu atentata na savezne vlasti: napad FBI-a na "survivorse" u Ruby Ridge u kolovozu 1992. kada su poginule tri osobe, zatim napad na Waco u travnju 1993. kada je poginulo oko 80 osoba u operaciji savezne policije koja je napala farmu sekte i njezinog vodu Davida Koresha, te zakon Brady, prihvacen u studenome 1993. o kontroli oru?ja. Priprema atentata, kojim je ?elio osvetiti Waco, trajala je 7 mjeseci i stajala ga 5.000 dolara. Izradio je bombu od dvije tone s Nicholsom, ali sam ju je dovezao u Oklahoma City 19. travnja 1995. i aktivirao pred zgradom ureda savezne administracije. Do kraja siguran u sebe, McVeigh je ?elio da njegovo pogubljenje izravno prate televizijske kamere, ?to je zabranio ministar pravosuda. Mcveigh, prvi zatvorenik kojeg ce pogubiti federalna vlast u 40 godina McVeigh ce biti prvi zatvorenik nakon 1963., kojega ce pogubiti federalne americke vlasti. Posljednjih godina svi osudenici pogubljivani su odlukom pojedine americke dr?ave, od kojih svaka ima vlastiti pravosudni sustav. Federalni pravosudni sustav primjenjuje se samo u ogranicenom broju slucajeva, kada se radi o aferama droge, terorizma, ?pijuna?e i zlocina koji ukljucuju nekoliko dr?ava ili federalne agente. Americki predsjednik mo?e izreci pomilovanje, a to je inace i iskljucivo pravo guvernera u slucaju kada smrtnu presudu izrice sude neke od dr?ava. Jedno od najpoznatijih pogubljenja federalnih americkih vlasti je ono Juliusa i Ethel Rosenberg koji su smaknuti na elektricnoj stolici u zatvoru Sing Sing u dr?avi New York 1953. zbog ?pijuniranja u korist SSSR. Federalna smrtna kazna je primjenjena prvi puta u Sjedinjenim Dr?avama 25. lipnja 1790. godine. McVeigh ce biti 716. osudenik na smrt pogubljen u Sjedinjenim Dr?avama nakon ponovnog uvodenja smrtne kazne 1976. godine, te 33. pogubljenik ove godine. Pro?le godine je, prema Informativnom centru o smrtnoj kazni baziranom u Washingtonu, pogubljeno 85 osudenika. Rekordna godina od 1951. do danas bila je 1998, kada je pogubljeno 98 osudenika. Nakon ponovnog uvodenja smrtne kaznme u Sjedinjenim Dr?avama pogubljeno je 400 bijelaca, 254 crnaca, 49 hispanaca i 13 Azijata ili Indijaca. Crnci predstavljaju 43 posto osudenih na smrt (a cine 12 posto stanovni?tva), 46 posto su bijelci, 9 posto hispanoamerikanci a 2 posto azijati. Nakon 1976., 17 je osoba pogubljeno zbog zlocina koji su pocinili dok su bili maloljetni, a 35 ih se smatra mentalno retardiranima. Prema New York Timesu 10 posto osudenika na smrt imaju kvocjent inteligencije ni?i od 70