Te?ko je i zamisliti koliku ?tetu zracenjem mogu nanijeti opasni gromobrani rn rnU Bosni i Hercegovini trenutno se nalazi oko 500 radioaktivnih gromobrana (RAG), od toga skoro 300 u Federaciji BiH. Svi su na objekte postavljeni prije 1990. godine i stoga je efikasnost za?tite od groma uveliko je smanjena. rnExpress je poku?ao saznati gdje se i na koji nacin odla?u uklonjeni radioaktivni gromobrani i kod svih odgovornih za ovaj problem nai?ao na vi?e nego ?ture odgovore ili na zid ?utnje.rnrnrnOdlagali?te opasnog otpadarnrnDa je BiH bila odlagali?te nuklearnog otpada sa Zapada i da su bh. vlasti uglavnom cutale o tome, vec je poznato. Cak nam je i susjedna Hrvatska uz samu granicu, na osam kilometara od kraji?kog grada Bu?ima, sagradila slicno odlagali?te. Ali da i ovako te?ku ekolo?ku situaciju dodatno sami sebi ote?avamo, van je svake pameti. rnU Upravi za za?titu od jonizirajucih zracenja pri Federlanom ministarstvu zdravstva ka?u da su svi radioaktivni gromobrani pod kontrolom i da o tome postoji valjana dokumentacija. Problem su o?teceni gromobrani kojima se ne zna broj i za koje niko ne vjeruje da su pod kontrolom. Jonizirajuce polje ispravnog RAG-a usmjereno je prema gore, ali ako RAG padne ili mu usljed potresa pukne za?titni omotac, u polju zracenja vrlo lako mogu se naci i ljudi. rnPodaci o tome da li je nakon rata i silnih eksplozija kontrolirana ispravnost RAG-a nisu dostupni javnosti iako u Ministarstvu zdravstva tvrde da je kontrola uradena.rnJesu li i gdje odlo?eni radioaktivni gromobrani nemoguce je saznati. U odgovoru na ovo pitanje iz nadle?nog ministarstva ka?u da su \"uklonjeni i o?teceni RAG privremeno uskladi?teni u namjenskom skladi?tu koje zadovoljava najvi?e standarde bezbjednosti\".rnGdje je to mjesto, ne govori se. A za?to, ne zna se.rnU normalnim okolnostima kori?tenja, stoji dalje u pismu, ovi gromobrani ne predstavljaju nikakvu opasnost po zdravlje ljudi i okolinu. Kako u ovoj zemlji prije samo nekoliko godina nisu postojali normalni uslovi, logicno je da se namece pitanje ima li i gdje na, naprimjer devastiranim i poru?enim objektima, istih takvih gromobrana i ?ta ako ih eventualno ima ispod ru?evina. Koliku ?tetu mogu prouzrokovati zracenjem, te?ko je i zamisliti. rnZabrinjavajuci je i clan 6. Zakona o za?titi od jonizirajucih zracenja i radijacionoj sigurnosti u kojem stoji da iskljucivu odgovornost za takve gromobranske instalacije snosi njihov korisnik. ?ta zna vlasnik, naprimjer, silosa o radioaktivnim gromobranima, druga je prica. rnrnrnBazelska konvencijarnrnSve radioaktivne gromobrane u BiH postavila je valjevska firma \"Elind\". Prema Bazelskoj konvenciji od 5. maja 1992. godine, sav opasni otpad mora biti polo?en ?to bli?e mjestu nastanka. Prema tome, \"Elind\" je du?an da radioaktivne gromobrane ukloni i uskladi?ti na teritoriji Jugoslavije. S obzirom na to da se biv?a Jugoslavija raspala, njen krnji ostatak donio je zakon koji pobija ovu Konvenciju i kojim se \"peru ruke\" od RAG-a koji se nalaze u BiH, tacnije u Federaciji. rnDa nam pored svih problema sa kojima smo prisiljeni ?ivjeti problem pravi i, po svemu ovome, tudi otpad, a mi to dozvoljavamo, nekome je ocito normalna stvar. Ali da namje (da li slucajno) u porastu broj oboljelih od leukemije, nikoga ne smije ostaviti ravnodu?nim. Mo?da to i nije zbog RAG-a, ali treba iskljuciti i tu mogucnost. rnDr?ava para nema i to niko ne porice, ali je cinjenica da tri miliona maraka, koliko bi ko?tala zamjena svih RAG u Federaciji adekvatnim hvataljkama sa ranim startovanjem, jednoga dana nece moci platiti na?e zdravlje i zdravlje na?ih potomaka.rn