Na Kosovu su 11.juna/lipnja 2017.godine održani treći parlamentarni (vanredni) izbori poslije proglašenja nezavisnosti 17.februara/veljače 2008.godine.
Skupština Kosova broji 120 poslanika, od kojih je 20 poslaničkih mjesta zagarantiranih za pripadnike manjinskih zajednica. Srpskoj zajednici pripada 10 poslaničkih mandata, bošnjačkoj tri, turskoj dva, Romima (RAE zajednice) četiri i goranskoj jedno poslaničko mjesto.
Protekli vanredni parlamentarni izbori na Kosovu bili su u znaku koalicija i tri glavna politička rivala: Demokratske partije Kosova (PDK) Kadrija Veselija faktički Hashima Thaçija, Demokratskog saveza Kosova (LDK) Isa Mustafe i Pokreta
Samoopredjeljenje ‘Lëvizja Vetëvendosje’ (LVV) neformalnog lidera Albina Kurtija
LDK je na proteklim izborima bila u koaliciji sa Alijansom za novo Kosovo (AKR) kontraverznog biznismena Behgjeta Pacollija, strankom „Alternativa“ Ilira Dede i Pokret partija pravde, dok je PDK bila u koaliciji sa Alijansom za budućnost Kosova (AAK) Ramusha Haradinaja, strankom Inicijativa za Kosovo „Nisma“ Fatmira Limaja i još devet manjih stranaka.
Međunarodni institut IFIMES je u svojim dosadašnjim analizama upozoravao da se radi o nenačelnim koalicijama koje su već isprobane na političkoj sceni Kosova i čiji je jedini cilj ostanak na vlasti odnosno izbjegavanje sudskog procesuiranja.
Pokret Samoopredjeljenje (LVV) izašao je samostalno na izbore i kao politička stranka/pokret osvojio najviše poslaničkih mjesta u Skupštini Kosova, a njihov kandidat za premijera Albin Kurti dobio je najviše glasova birača (143.621), koji su ga tako nominirali za funkciju predsjednika Vlade Republike Kosovo. LVV do sada nije participirao u vlasti na nivou Kosova.
2
Rezultati izbora su pokazali da građani Kosova glasajući na izborima 11. juna 2017 žele krupne promjene i da Kosovo formira novu vladu koja će služiti interesima naroda, a ne partijskim i pojedinačnim interesima.
ALBINU KURTIJU I LVV NAJVEĆA PODRŠKA BIRAČA
Centralna izborna komisija Kosova (CIK) je saopćila, da je koalicija oko PDK (PAN) osvojila 33,74% glasova, LVV 27,49%, koalicija oko LDK (LAA) 25,53% glasova.
Prema izbornim rezultatima, koalicija PAN ima 39 poslaničkih mjesta u Skupštini, LVV ukupno 32, koalicija LAA 29 poslanička mjesta, Srpska lista je dobila devet mandata, Srpska liberalna stranka (SLS) jedan mandat. Preostalih 10 poslaničkih mjesta osvojili su pripadnici drugih etničkih zajednica: Bošnjaci, Turci, Romi, Goranci, Egipćani, Aškalije.
Uvjerljivi pojedinačni pobjednik na ovim izborima je Pokret Samoopredjeljenje (LVV) – pokret socijaldemokratske orijentacije, dok je najveći gubitnik PDK Kadrija Veselija sa pojedinačno osvojenih samo 23 poslanika, koliko je osvojio i LDK Isa Mustafe. AAK Ramusha Haradinaja je na četvrtom mjestu sa 10 poslanika, dok je stranka „Nisma“ Fatmira Limaja osvojila šest mandata.
Zanimljivost proteklih izbora je, da su ključni politički akteri prije početka izborne kampanje nominirali svoje premijerske kandidate. Prema broju osvojenih glasova birači su najveće povjerenje iskazali premijerskom kandidatu Albinu Kurtiju (LVV) sa 143.621 glasa, Kadri Veseliju (PDK) sa 129.947 i Avdullahu Hotiju (LDK) sa 115.693 glasa čime su birači pokazali koga žele na mjestu premijera Kosova, dok je Ramush Haradinaj pojedinačno osvojio 102.127 glasa.
Analitičari primjećuju sinkroniziranu kampanju i napade političko-kriminalnih struktura na Kosovu i Srbiji te pokušaj diskreditacije usmjeren protiv socijaldemokratskog Pokreta Samoopredjeljenje i Albina Kurtija, jer je poslije ovih izbora došao „trenutak istine“ sa kojim se mora suočiti Kosovo, a to je proces dekriminalizacije Kosova i politike, zaustavljanje trenda iseljavanja, osiguravanja bolje egzistencije građana kroz razvoj ekonomije, uspostavljanje vladavine prava i afirmacija Kosova kao mlade države u regionalnim i međunarodnim okvirima.
TANDEM VUČIĆ – THAÇI OPASAN ZA BUDUĆNOST KOSOVA
Odmah poslije pobjede na parlamentarnim izborima Pokreta samoopredjeljenje kosovski predsjednik Hashim Thaçi samoinicijativno i sinkronizirano sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Republike Srbije je donio odluku da dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine prebaci sa nivoa premijera na nivo predsjednika. Isto je uradio Aleksandar Vučić prilikom izbora Ane Brnabić za
3
predsjednicu Vlade Republike Srbije pravdajući briselski dijalog veoma zahtjevnim i kompleksnim i time da nova premijerka nije u stanju odgovoriti tom izazovu, jer nema potrebna znanja. Istovremeno je tu istu premijerku hvalio kao izuzetan kadar i najbolji izbor za vođenje Vlade Republike Srbije. Vučić je zahtjevnost briselskog dijalog objašnjavao i na način navodeći da kada se dijalog vodi na području telekomunikacija da je potrebno imati posebna znanja sa tog područja, koja se ne mogu steći za pola sata nego je potrebno ta znanja stjecati mjesecima. Navodno Vučić, koji je po zanimanju pravnik i tim zanimanjem nikada se nije bavio ima potrebna znanja iz sfere telekomunikacija, dok se sve vrijeme aktivno bavi politikom, a prema dostupnim podacima nije inženjer telekomunikacija. Uglavnom sva područja iz briselskog dijaloga su u nadležnosti Vlada, a ne predsjednika.
Analitičari smatraju, da Vučić i Thaçi svoje poteze vuku koordinirano po sistemu „povezanih posuda“, jer su svjesni činjenice da je potrebno što više produžiti briselski dijalog, koji njih faktički održava u političkom životu. Bez dijaloga između Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom Brisela oni bi postali „suvišni“.
RUSIJA PREKO PACOLLIJA INTERVENIRA ZA VUČIĆEVE INTERESE
Poznato je da Srbija preko svog sigurnosno-obavještajnog aparata obavlja usluge u regionu za interese i račun trećih država. Javna je tajna da je to nedavno radila i još uvijek radi u Makedoniji, kako bi zaštitila sada već propali režim Nikole Gruevskog (VMRO-DMNE) što potvrđuje već poznatu činjenicu da režimi u regionu tijesno sarađuju kako bi opstali na vlasti. To nije slučaj između Vučića, Thaçija, Gruevskog već i drugih. Srpsko-ruski pokušaj sprečavanja dolaska na vlast Zorana Zaeva i koalicije oko Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) nije uspio. Nastavak pritisaka na Makedoniju i novoformiranu Vladu je i izjava ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića, koji je prilikom posjete Grčkoj izjavio, da Srbija nije trebala priznati Republiku Makedoniju pod njenim ustavnim imenom. To se još uvijek radi zbog dodvoravanja Rusiji i pokušaja opravdanja uloge Srbije u neuspjelom državnom udaru u Republici Makedoniji, kojim bi se spriječio dolazak na vlast Zaeva i SDSM.
Na Kosovu je opće poznato da Behgjet Pacolli, predsjednik Alijanse za novo Kosovo (AKR) predstavlja „ruskog čovjeka“, zbog toga se samo 40 dana i zadržao na funkciji predsjednika Republike Kosovo. Međutim, Pacolli ponovno stupa u centar pažnje na način da se povezuje sa prodajom/kupovinom poslanika. Naime, koaliciji PAN i strankama manjina nedostaju dva poslanička mandata kako bi osigurali većinu od 61 poslanika u Skupštini Kosova. Upravo ta dva poslanika bi „posudio“ Pacolli od ukupno svoja četiri poslanika.
Analitičari upozoravaju, da bi eventualna prodaja/kupovina poslanika ozbiljno naštetila mladoj kosovskoj demokraciji, koja je jasno izrazila svoju volju na proteklim
4
izborima za promjenama koje ovoga puta moraju biti tektonske, jer mlada kosovska država sa dosadašnjim vođenjem može postati prošlost. Aktivnosti povezane sa kupovinom/prodajom poslanika moraju preći u nadležnost Tužilaštva Kosova, a svi odgovorni koji sudjeluju u tom procesu moraju biti odgovarajuće sankcionirani, jer se radi o krivičnom djelu, koje je usmjereno protiv demokratske volje građana Kosova i pokušaj dolaska na vlast putem izvršenja krivičnog djela.
Uloga Rusije u formiranju nove kosovske Vlade povezana je sa vraćanjem usluga (kompenzacija) Srbiji za njen angažman u Makedoniji i tako Vučić preko Rusije pokušava ostvariti ključnu ulogu u formiranju nove kosovske Vlade. Pacolli je time skrenuo pažnju na sebe i očekuje se hitna reakcija Tužilaštva Kosova.
Kredibilitet Vučića i zvaničnog Beograda je sve manji. Ako uzmemo u obzir izjavu Ramusha Haradinaja, koji je nekoliko dana prije izbora izjavio da je za njega uvreda da za partnera ima Srbiju i Srbe i da je doslovno rekao: „Ukoliko nam trebaju glasovi, dobit ćemo ih od Albanaca. Ako nam trebaju poslanici za koaliciju, nećemo uzimati one koji sprečavaju procese.“ I upravo zvanični Beograd sada želi Haradinaja dovesti na poziciju premijera Kosova.
POGREŠNA INTERPRETACIJA PRESUDE USTAVNOG SUDA
KOSOVA BROJ KO 103/14 OD 1.JULA 2014
Pojedina tumačenja presude Ustavnog suda Republike Kosovo od 1.jula 2014.godine da jedino stranka ili koalicija koja ima najviše glasova ima pravo da formira Vladu Kosova su pogrešna i u nekim dijelovima obmanjujuća. Zbog toga je 2014.godine došlo do političke blokade koja je trajala šest mjeseci. Zabrinjavajuće je, da se tako nešto može dogoditi i ovog puta ukoliko predsjednik Kosova ne odluči drugačije na osnovu diskrecionog prava i izbjegne blokadu.
Da bi se Kosovo izvuklo iz duboke, sveobuhvatne krize Albin Kurti, kao kandidat za premijera ponudio je konkretan program od 40 tačaka i u par navrata pozvao je predsjednika LDK Isu Mustafu da izbjegnu duboku političku krizu i da zajedno formiraju vladu, budući da imaju skupštinsku većinu od 61 glasa.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da ukoliko Pokret Samoopredjeljenje ne uspije da formira vladu sa premijerom Kurtijem na čelu, za LVV je najbolja varijanta da ode u opoziciju, jer eventualna nova Vlada Kosova ne bi dugo opstala, a Pokret Samoopredjeljenje bi na narednim izborima trijumfirao.
Ugledni strani ustavni pravnici detaljno su analizirali presudu Ustavnog suda Kosova u slučaju br. KO 103/14 u vezi sa člana 95 stav 1 i 4 Ustava Republike Kosovo iz kojeg proizlaze zaključci analize presude:
5
1/Predsjednik Republike Kosovo je obavezan za premijera predložiti, nakon konsultacija sa političkom partijom ili koalicijom (registriranom prije izbora shodno Zakonom o općim izborima), koja je na izborima obezbjedila apsolutnu ili relativnu većinu u Skupštini, osobu koju predloži ta partija odnosno koalicija.
2/ Predsjednik ima pravo, a i dužnost, da u slučaju, da predloženi kandidat ne dobije u Skupštini neophodne glasove, da nakon konsultacija sa partijama odnosno koalicijama (registriranim prije izbora prema Zakonu o općim izborima) predloži drugog kandidata za premijera formalno prema svom izboru.
3/ Prema njegovoj funkciji po Ustavu, da predstavlja državu i jedinstvo nacije, da brine o stabilnosti zemlje i funkcioniranju njezinog političkog sistema, pa prema tome, da je obavezan, da pronađe u konsultacijama sa političkim partijama kandidata za premijera, koji bi bio uspješan pri formiranju vlade. Predsjednik je obavezan predložiti kao budućeg premijera osobu, za koju se smatra, da može dobiti neophodnu podršku u Skupštini. Pri tome ignorirati političku stranku ili koaliciju sposobnu, da bi prema rezultatima izbora i dogovaranju među političkim partijama mogla predložiti premijera i Vladu, koja bi mogla računati na uspjeh u Skupštini, značilo bi postupanje Predsjednika suprotan principu djelovanja in bona fides, što se od njega prema Ustavu očekuje, nepoštivanje interesa države za političkom stabilnosti, pa bi prema tome bilo ustavno sporno.
5/ U konkretnoj političkoj i ustavno pravnoj situaciji nakon posljednjih izbora na Kosovu, bilo bi ustavno pravno korektno slijedeće:
a/Predsjednik Republike Kosovo, nakon konsultacija sa pobjedničkom koalicijom oko PDK, da predloži kao kandidata za premijera kandidata te koalicije, Ramusha Haradinaja.
b/ U slučaju neuspjeha tog kandidata (Haradinaja), da obezbjedi sebi i predloženoj Vladi neophodni broj glasova u Skupštini Republike Kosovo, Predsjednik nakon konsultacija sa političkim partijama, predloži kao kandidata za premijera osobu, koju predlaže politička partija, koja je na izborima dobila drugi najveći broj mjesta u Skupštini, to je Pokret »Samoopredjeljenje« (LVV) i njezin kandidat za premijera.
Ljubljana, 12.juli/srpanj 2017
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana Direktori:
Bakhtyar Aljaf
doc. dr. sc. Zijad Bećirović
Read More
U Albaniji će se 25.juna 2017.godine održati deveti parlamentarni izbori od pada komunističkog režima Envera Hoxhe 1991.godine. Iako su izbori bili prvobitno raspisani za 18.juni 2017.godine zbog bojkota opozicije postignut je dogovor između aktualnog premijera i predsjednika Socijalističke stranke (PS) Edija Rame i predsjednika opozicijske Demokratske stranke (PD) Lulzima Bashe, da se izbori pomjere i održe 25.juna 2017. Opozicija je već od februara 2017 bojkotirala rad albanskog parlamenta. Napokon je 18.maja 2017 postignut dogovora između vlasti i opozicije, posredovanjem EU i prvenstveno SAD, kojim su parlamentarni izbori pomjereni sa 18.juna na 25.juni 2017. Suština dogovora je, da je opoziciji odnosno Demokratskoj stranci dodijeljeno sedam ministarskih mjesta u „tehničkoj“ Vladi, kako bi opozicija imala uvid i kontrolu nad izborima i izbornim procesom. Tako je opozicija dobila „tehničkog“ potpredsjednika vlade i šest ministara, od kojih je najvažniji ministar unutrašnjih poslova, a iz redova opozicije su ministri pravosuđa, finansija, zdravlja, obrazovanja i socijalne politike. Rama je mjesec dana pred izbore ključne resore prepustio opoziciji. Pored ministarskih mjesta opozicija je dobila svoje ljude i na čelu pet važnih državnih agencija i uprava – za distribuciju energije, katastar, legalizaciju imovine i urbanizam, ruralni razvoj i upravu za zatvore.
Na parlamentarnim izborima bira se 140 članova parlamenta u 12 višečlanih izbornih jedinica prema proporcionalnoj zastupljenosti zatvorenih lista sa izbornim pragom od 3% za stranke i 5% za koalicije. Demografske promjene dovele su do promjena u broju zastupničkih mjesta u pojedinim izbornima jedinicama. Tako se npr. u izbornoj jedinici Tirana biraju 34 zastupnika, Fier 16 zastupnika, Elabasan 14, dok u Kukës samo tri zastupnika. Demokratska stranka je na lokalnim izborima 2015.godine izgubila Tiranu kao svoje posljednje veće uporište, a poslije je počela gubiti i svoja tradicionalna uporišta na sjeveru Albanije.
LSI PONOVNO KLJUČAN ZA SASTAV NOVE ALBANSKE VLADE?
Na predstojećim parlamentarnim izborima ponovno će se suočiti dvije vodeće koalicije predvođene Socijalističkom strankom (PS) i aktualnim premijerom Edijem Ramom i opozicijskom Demokratskom strankom (PD) Lulzima Bashe. Pored dvije velike koalicije tu je i Pokret za Socijalističku integraciju (LSI) Petrita Vasilija, koji će ponovno predstavljati „jezičak na vagi“ prilikom sastavljanja nove albanske Vlade. Šanse za ulazak u parlament imaju još Stranka za pravdu, integraciju i jedinstvo (PDIU - Partia Drejtësi, Integrim dhe Unitet) predvođena Shpëtim Idrizijem te dvije nove političke stranke Libra, koju vodi predvođena Ben Blushi i Stranka izazov za Albaniju (Sfida për Shqipërinë), koju vodi Hektor Ruci.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da na polariziranoj političkoj sceni Albanije dominiraju dvije političke stranke: Socijalistička stranka (PS) i Demokratska stranka (PD), dok je treća veća stranka u Albaniji Pokret za socijalističku integraciju (LSI) ujedno politički subjekt bez kojeg vjerovatno neće biti moguće sastaviti novu albansku Vladu izuzev ako ne bi došlo do tzv. velike koalicije između PS i PD. Analitičari naglašavaju, da je uloga lidera LSI Ilira Mete, kao iskusnog političara bila ključna u izgradnji pozitivnog i progresivnog imidža Albanije u proteklih deset godina u EU i svijetu. Edi Rama i Lulzim Basha nemaju ni političko ni moralno pravo da taj imidž ruše.
Socijalistički pokret za integraciju (LSI) dosada je vodio Ilir Meta, koji je nedavno izabran za novog predsjednika Republike Albanije.
Prema ocjenama analitičara, izbor Ilira Mete za predsjednika Albanije predstavlja jedan od najboljih poteza aktualne vlasti predvođene premijerom Edijom Ramom. Meta je najiskusniji albanski političar, dok je Albin Kurti (LVV) najperspektivniji političar u albanskom etničkom korpusu.
Predstojeći parlamentarni izbori su prvi izbori poslije ulaska Albanije u punopravno članstvo u NATO i poslije dobivanja statusa države kandidata za članstvo u EU. EU i SAD snažno insistiraju na provođenju fer i poštenih izbora.
RAMA POD PRIJETNJOM „ŽUTOG KARTONA“
Rezultati predizbornih anketa u Albaniji ne pokazuju uvijek vjerodostojne pokazatelje raspoloženja biračkog tijela u odnosu na dan izbora. Međutim, rezultati anketa se upotrebljavaju kao osnova za određivanje izbornih strategija i vođenje rasprava i analiza o tim rezultatima.
Međunarodni institut IFIMES tektonsku promjenu podrške biračkog tijela u korist lijevih političkih opcija vidi u slijedećim razlozima: 1) Demokratska stranka je osam godina bila na vlasti i vladala je samovoljom i uništenom ekonomijom; 2)
3
Socijalističke stranka je daleko intenzivnija na terenu sa korištenjem modernije političke retorike; 3) Socijalistička stranka je modernizirala politički rječnik posebno poslije dobivanja statusa kandidata za članstvo u EU 2014.godine sa naglaskom na ubrzanom putu ka članstvu u EU; 4) Demokratska stranka ima brojne hipoteke iz prošlosti od kojih i hipoteku lažiranja izbora; 5) Aktualna vlast nastavlja, da koristi metode Salija Berishe i nacionalističku retoriku kao što je navodno ujedinjenje sa Kosovom što Albaniju udaljava od članstva u EU; 6) Aktualna vlast pokušala je da ukrade institucije albanske države i zbog toga je došlo do masovnih protesta u maju 2017 i tako je stvoreno dodatno nepovjerenje među biračima; 7) Najveće negativno iznenađenje je lider PS Edi Rama koji se okrenuo nacionalizmu i navodnom povezivanju albanskih etničkih prostora u jednu državu. Ne smije se zaboraviti činjenica da je Albanija punopravna članica NATO-a i da za njen suverenitet garantira NATO, dok je u ustavu Kosova jasno zapisano, da nije moguće pripajanje odnosno ujedinjenje Republike Kosovo sa nekom drugom državom pa ni sa Albanijom. Kao što je jasan stav pobjednika izbora na Kosovu Albina Kurtija (LVV) da neće dozvoliti entitetizaciju Kosova, isto treba da važi i za Makedoniju, čijoj unutrašnjoj stabilizaciji prilika su značajno doprinijeli Albanci i njihovi politički lideri.
Poslije četiri godine na čelu albanske vlade, kako kaže raspoloženje birača, albanski glasači i jedan dio međunarodne zajednice spremni su da aktualnom predsjedniku Vlade i lideru PS Ediju Rami zbog njegove neprimjerene retorike i pojedinih poteza dodijele „žuti karton“ ali ne i Socijalističkoj stranci.
JOŠ UVIJEK VEĆINA BIRAČA OKRENUTA KA LJEVICI
Atmosfera u Albaniji pred predstojeće parlamentarne izbore još uvijek nije u duhu potrebe po smjeni vlasti. To potvrđuju i istraživanja javnog mnijenja provedena u proteklom periodu. Tako, prema istraživanjima, Socijalistička stranka pojedinačno bi osvojila najviše glasova, ali ne toliko da bi mogla sama formirati Vladu. Demokratska stranka zaostaje za Socijalističkom strankom, dok je na trećem mjestu Pokret za socijalističku integraciju (LSI). Da je taj trend realan pokazuje još jedno drugo međunarodno istraživanje javnog mnijenja, koje predviđa pobjedu Socijalista. Edi Rama kao i Sali Berisha predstavlja neku vrstu političkog fenomena i kontraverzi. Za razliku od Albanaca u Albaniji, koji su umorni od Rame i Berishe i njihovih politika, Albanci na Kosovu i u Makedoniji, imaju pozitivno mišljenje o njima. Kada bi oni glasali vjerojatno bi izborni rezultat u Albaniji bio potpuno drugačiji, ali oni ne glasaju. Berisha je bio svjestan te činjenice i zato je pokušao da promijeni zakon o državljanstvu, prema kojem bi svaki etnički Albanac, nezavisno gdje se rodio i gdje živi imao pravo steći albansko državljanstvo, a sa time i pravo glasa. Tadašnji pokušaj promjene zakona o državljanstvu nije posljedica Berishine brige prema Albancima, koji žive izvan Albanije nego pokušaj da osigura dovoljan broj birača za ostanak na vlasti što mu nije uspjelo. Taj pokušaj je propao, jer nije dobio dovoljnu podršku.
4
Edi Rama je u opoziciji potpuno rebrendirao Socijaliste u modernu evropsku ljevicu, i programski i ideološki. Oporavak ekonomije, obnova društva, povratak demokracije i integracija u Evropu su četiri ključna stuba programa socijalista, koji se albanskim biračima čine odličnim i prihvatljivim. Pomake je uspio napraviti u prve dvije godine premijerskog mandata i tada je bio premijer koji je mnogo obećavao. Pored dobrog programa, Socijalisti su ponudili i na listi kandidata za poslanike, kombinaciju iskustva i mladosti. Taj početni zanos se izgubio i Edi Rama se sve više povezuje sa „kanabizacijom Albanije“ i cvjetanju organiziranog kriminala i narko biznisa, dok premijer Rama skreće pažnju javnosti o tih tema okretanjem ka nacionalizmu i nacionalističkoj retorici.
PITANJE TZV. VELIKE ALBANIJE
Aktualni predsjednik albanske vlade Edi Rama posljednjih nekoliko mjeseci upotrebljava nacionalističku retoriku usmjerenu ka stvaranju tzv. „velike Albanije“ što je izazvalo reakcije u albanskom susjedstvu i zabrinutost vlada u okruženju posebno onih država u kojima živi albanska zajednica. Isto je na proteklim parlamentarnim izborima radio tadašnji albanski premijer Sali Berisha, koji je govorio o ujedinjenju Albanije sa Kosovom.
U javnom diskursu počelo se otvoreno govoriti o ujedinjenu sa Kosovom. Albanska država do sada nije imala svojih velikodržavnih projekata. Očito je Edi Rama u svojim posljednjim pokušajima da ostane na vlasti iskoristio duhove Pan-Albanizma kao što je Sali Berisha (zlo)upotrijebio proslavu obilježavanja 100 godina albanske državnosti novembra 2012.godine. Takva retorika šteti albanskim nacionalnim interesima.
Rama se igra izjavama o ideji ujedinjenja sa Kosovom, čime rizikuje da izazove Srbiju i ponovo otvori Pandorinu kutiju balkanskih nacionalizama. Nacionalistička karta na koju je zaigrao Rama ne obazirući se na posljedice u regiji veoma je opasna. Makedonski političari žale se na njegovo miješanje u unutrašnje stvari Makedonije i podsticanje etničkih napetosti ohrabrivanjem albanske zajednice da stalno postavlja nove zahtjeve. Ukoliko bi zagovornici ideje o velikoj Albaniji dobili odriješene ruke, zasigurno bi mogli uslijediti zahtjevi za „velikom Srbijom“ i „velikom Hrvatskom“, što bi moglo da izazove nove regionalne napetosti i sukobe koji bi možda mogli biti i teži od ratova iz devedesetih godina prošlog stoljeća.
Zvanični Washington upozorio je „političke stranke i lidere da se koncentriraju na ono što je važno, a to je euroatlantska integracija“ Albanije. Albanija kao članica NATO-a mora zaboraviti na eventualne velikodržavne projekte, dok Kosovo u svom ustavu ima zapisano da se ne može priključiti nekoj drugoj državi.
5
Nova vlada umjesto da se bavi tzv. velikom Albanijom morat će stvoriti bolji poslovni ambijent za ulaganja privatnog sektora. Brojni imovinsko-pravni odnosi su neriješeni, slabo je provođenje vladavine zakona, raširen je kriminal i korupcija te nerazvijena infrastruktura po državi.
Analitičari smatraju, da Edi Rama Albaniju generalno vodi u pogrešnom smjeru, prije svega zbog slabih ekonomskih uvjeta, koji se očitavaju u visokoj stopi nezaposlenosti, porastu troškova života, niskim platama i malim penzijama, koje ne omogućavaju život dostojan čovjeka.
ALBANIJA SE MORA OKRENUTI BUDUĆNOSTI
Politička mapa zemalja jugoistočne Evrope u posljednjih godinu dana polako se mijenja od političke desnice ka političkoj ljevici.
Prema podacima State Departmenta proizvodnja marihuane u Albaniji je prošle godine povećana za pet puta. Privlačnost trgovine narkoticima je u stalnom porastu. Premijer Rama nije uspio da osigura novih 300.000 radnih mjesta koje je obećao pred prošle parlamentarne izbore, a uzgajanje kanabisa nudi veliku finansijsku korist onima koji nemaju druge mogućnosti, dok na drugoj strani albanska država ne nudi nove mogućnosti svojim građanima. Prema procjenama trgovina drogom dostigla je nivo skoro polovine bruto domaćeg proizvoda.
Rama nije više favorit Zapada, jer petostruko povećanja prinosa marihuane nije rezultat sa kojim se može pohvaliti. Rama je izrekao i brojne žestoke kritike tokom izborne kampanje u SAD na račun Donalda Trumpa i izrazio nedvosmislenu podršku Hillary Clinton. Parlamentarni izbori će pokazati da li će Basha znati da iskoristi sve slabosti Rame i postati novi albanski vođa. Međutim, ko će biti novi albanski vođa u mnogo čemu zavisit će od Pokreta za socijalističku integraciju (LSI), od čije podrške će zavisiti ko će formirati novu albansku vladu.
Analitičari smatraju, da bi se nova albanska vlada poslije dobivanje statusa države kandidata za EU 2014.godine trebala usmjeriti na ubrzano ispunjenje uvjeta za punopravno članstvo u EU i intenzivirati borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije te povećanje pravnih standarda kako bi privukla strane i domaće investitore, a ne na kritiziranje međunarodnih faktora i okretanjem ka nacionalizmu i narko biznisu.
Ljubljana, 21. juni/lipanj 2017
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana
Read More
