Predsjednik Vlade Republike Makedonije Zoran Zaev sa nekoliko ministara svoje
Vlade zvanično je posjetio Bosnu i Hercegovinu 23.jula/srpnja 2017.godine. Domaćin
mu je bio predsjedajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić.
Analitičari smatraju da posjeta premijera Makedonije Zaeva upravo Bosni i
Hercegovinu kao prvoj destinaciji u regionu nakon preuzimanja dužnosti premijera
nije slučajno izabrana. Posjeta makedonskog premijera sadrži niz geopolitičkih
poruka i nagovještaja budućih pozitivnih političkih procesa u regionu pomoću kojih
će Makedonija i BiH dobiti novi dodatni zamah i podršku od međunarodne zajednice
na putu prema ubrzanom članstvu u NATO i EU.
Iako je premijer Makedonije posjetio i razgovarao sa predstavnicima svih institucija
vlasti u BiH ostat će primijećeno da su odnosi premijera Makedonija Zaeva i
predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zvizdića, ne samo prijateljski i prisni, nego se
njihovi međusobni susreti već duži period realiziraju i prate pod „budnim okom“
međunarodne zajednice.
Program reformi koje već sprovodi nova Vlada Republike Makedonije na čelu sa
Zaevim nazvan “3–6–9“ je prvi korak za ozbiljno probijanje Makedonije prema
punopravnom članstvu u evro-atlantskim integracijama poslije desetogodišnjeg
zastoja.
Analitičari smatraju, da će i BiH i Makedonija imati isti, ubrzani tretman, u
pripremama za ulazak u NATO i EU. Denis Zvizdić, kao predsjedavajući Vijeća
ministara BiH, je do sada pokazao, da međunarodna zajednica može računati na
njega, ne samo zbog iskrene opredijeljenosti za euro-atlantske integracije, nego i kao
jednog od budućih regionalnih lidera. Sasvim sigurno je, da će se Zaevu i Zvizdiću
pridružiti plejada stručnih i hrabrih lidera iz regiona kao što su Albin Kurti,
neformalni lider pokreta Samoopredjeljenje (Lëvizja Vetëvendosje!) za izrazitom
socijaldemokratskom orijentacijom što predstavlja osvježenje i novinu na Kosovu.
1Ko može biti bosanski Zaev?
Analitičari upozoravaju da zvuči paradoksalno da u Bosni i Hercegovini pandan
Zaevu, kao regionalnom lideru i lideru Socijaldemokratskog saveza Makedonije
(SDSM), još uvijek ne može biti niko iz trenutačne političke opozicije u BiH (SDP
BiH i druge opozicione stranke), što još više učvršćuje politički rejting Zvizdića, ne
samo u BiH, nego i na regionalnom i međunarodnom nivou.
Situacija u pogledu liderstva diferencira se i u drugim državama. Premijer Hrvatske
Andrej Plenković i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je već postigao svoj
politički maksimum su neupitni lideri u Hrvatskoj, odnosno Srbiji. Plenković koji još
uvijek nije stabilizirao svoju vlast u Hrvatskoj, vodi Hrvatsku u veoma zaoštrenim
regionalnim i međususjedskim odnosima, počevši od Slovenije, pa sve do BiH i
uvlačenja u priču o tzv. trećem hrvatskom entitetu u Bosni i Hercegovini. Pri tome se
ignorira činjenica, da je Hrvatska žrtvovala bosanskohercegovačke Hrvate, da bi kroz
vojno-policijsku akciju „Bljesak“ i „Oluja“uspostavila suverenitet na cjelokupnoj
teritoriji Republike Hrvatske. To je bila „cijena“ za rješavanje tzv. srpskog pitanja u
Hrvatskoj odnosno svođenje Srba na dekorativan broj u Hrvatskoj. To je bio dio šireg
međunarodnog konsenzusa, a tim konsenzusom je tadašnji predsjednik Republike
Hrvatske Franjo Tuđman žrtvovao bosanskohercegovačke Hrvate i zauvijek im
zapečatio sudbinu da žive u Bosni i Hercegovini i zatvorio mogućnost stvaranja bilo
kakvog etničkog entiteta (rezervata) za bh. Hrvate unutar države Bosne i
Hercegovine.
Vučić ima povijesnu šansu da Srbiju pokuša pretvoriti u državu demokracije, a ne
državu koja se i danas povezuje sa svim političkim nestabilnostima u regionu i šire,
počevši od BiH, Makedonije, Crne Gore, Kosova. Vučić zasigurno ne zaboravlja
veoma osjetljiva pitanja Vojvodine, Sandžaka, Preševske doline, istočne Srbije,
područja oko granice sa Bugarskom koji će najvjerovatnije doći na dnevni red, ali i da
će Srbija vrlo brzo biti okružena državama članicama NATO-a. Vučićeva pozicija je
otežana time što on i njegov režim imaju tešku hipoteku iz nedavne prošlosti
Vojislava Šešelja i Slobodana Miloševića. Zapad je mnogo toga naučio u
jugoslavenskoj krizi, a to je da političke vođe jedno govore, a drugo rade. Ilustrativan
primjer takvog ponašanja je bio Milošević, a Vučić je jedan od njegovih učenika
upravo i zbog toga je Vučić pod snažnim monitoringom Zapada, jer se njegovoj
političkoj retorici sve manje vjeruje.
Republika Hrvatska zbog svoje involviranosti u rat u BiH i procesa pred
Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu svim
snagama trenutno komplicira međudržavne odnose sa Bosnom i Hercegovinom, ali i
sa Slovenijom zbog presude Arbitražnog suda u slučaju arbitraže o određivanju
granične linije između Slovenije i Hrvatske ne prihvaćajući odluku Arbitražnog suda
odnosno međunarodne norme i međunarodno pravo i tako dovodi u pitanje svoje
2granice, a možda i buduća pitanja u vezi sa Istrom, o čemu se već govorilo u
Evropskom parlamentu (EP) od strane italijanskih desničarskih stranaka. Plenković
bi mogao imati veoma važnu ulogu u podršci Zaevu i Republici Makedoniji na putu u
NATO i EU, ali i važnu ulogu u relaksiranju odnosa sa BiH. Na Zapadu još uvijek
smatraju, da premijer Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pružaju
snažnu podršku predsjedniku HDZ BiH i članu Predsjedništva BiH iz redova Hrvata
Draganu Čoviću (HDZBiH), koji tijesno sarađuje sa eksponentima velikosrpske i
ruske politike u BiH i koji smatra da se tzv. hrvatsko pitanje u BiH može riješiti bez
tzv. „Trećih“ odnosno Bošnjaka kao najbrojnijeg naroda. Tijesna saradnja i model,
kojeg se drži Čović pokazuju prepoznatljivu (veliko)srpsku matricu, koja je bila
primijenjena na Kosovu, a koja je nudila rješenja za sva pitanja ali bez učešća
većinskog naroda Albanaca. Čović je ujedno talac tzv. generalskog lobija Hrvatskog
vijeća obrane (HVO) i dijela Hrvatske vojske (HV), koji su opterećeni hipotekama
kriminala, korupcije, a jedan dio njih i ratnim zločinima.
Analitičari smatraju da kroz daljnje (re)definiranje odnosa sa predsjednicom
Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović, Plenković bi se mogao osloboditi i
drugih negativnih utjecaja koji dolaze iz ratne garniture HDZ-a i tako postati jedan od
europskih lidera. Glavni test u pokušaju uspostavljanja njegovog liderstva, kojeg
moraju prihvatiti EU i SAD biće Dragan Čovića, predsjednik HDZ BiH i član
Predsjedništva BiH, koji redovito i intenzivno radi na destabilizaciji prilika i
destrukciji BiH, dok se na drugoj strani pokušava predstaviti kao navodni promicatelj
europskih vrijednost.
Međutim, providnoj navodnoj proeuropskoj političkoj retorici Čovića govore
činjenice, jer su upravo ministri iz HDZBiH zajedno na temelju međustranačke
saradnje sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika
(SNSD) blokirali pristup BiH Transportnoj zajednici i uskratili BiH za oko 500
miliona EUR sredstava za infrastrukturu. Čović bi morao znati da nacionalizam,
šovinizam i fašizam nisu europske vrijednosti, koje su uz to podržane kriminalom,
korupcijom, a dijelom i ratnim zločinima. Posljednjim političkim djelovanjem
Plenković je pokazao da posjeduje samopouzdanje i političku oštrinu za
suprotstavljanje negativnim utjecajima u njegovom bližem političkom i ideološkom
okruženju.
Na podršci Zoranu Zaevu i Republici Makedoniji će se testirati svi regionalni lideri,
uključujući Vučića iz Srbije i Edi Ramu iz Albanije, a Grčka kao članica EU i NATO-
a će uskoro pronaći prijeko potrebni kompromis sa Republikom Makedonijom u
pogledu njenog imena i pristupa punopravnom članstvu NATO-a.
Upozorenje Vučiću!
3Analitičari smatraju da je posjeta premijera Zaeva Bosni i Hercegovini svojevrsni
možda i posljednji signal i putokaz Aleksandru Vučiću da se priključi i podrži put
Makedonije i BiH prema punopravnom članstvu u EU i NATO-u. Analitičari
upozoravaju da u određenim međunarodnim političkim krugovima postoji koncept,
da bi novim strategijskim dogovorom između SAD i Ruske federacije Srbija mogla
postati dio interesne sfere Ruske federacije kroz Organizaciju Ugovora o kolektivnoj
bezbjednosti (ODKB), čiji su članovi pored Rusije, Armenija, Bjelorusija, Kazahstan,
Kirgistan i Tadžikistan, a promatrači su Srbija i Afganistan. S tim u vezi, prema
pouzdanim informacijama u Briselu i Washingtonu, se već pripremaju određene
odluke koje su usmjerene na moduliranje Daytonskog sporazuma, posebno kada su u
pitanju paralelne specijalne veze država potpisnica Daytonskog sporazuma i njihovo
ukidanje odnosno jednostrano odricanje pojedinih država od paralelnih veza. Odluke
su prevashodno zbog Srbije i njenog otklona prema NATO-u i političke vezanosti sa
Rusijom.
Zabrinjava činjenica da Srpska pravoslavna crkva (SPC) odnosno vlasti Srbije i ove
godine nisu dozvolile najvišim predstavnicima Republike Makedonije da obilježe
2.avgust Dan državnosti Republike Makedonije u manastiru Sveti Prohor Pčinjski,
koji se nalazi na teritoriji Srbije i gdje je 2.avgusta 1944.godine održano zasjedanje
Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Makedonije (ASNOM) na kojem je
odlučeno da se osnuje makedonska država kao članica federalne Jugoslavije. Time
vlasti Srbije posredno šalju poruku da još uvijek dovode u pitanje državnost
Makedonije i identitet Makedonaca kao naroda.
Zaev, građani Makedonije i SDSM pokretači promjena u
regionu
Zoran Zaev sa svojim SDSM i građanima Makedonije već nekoliko godina predvodi
herojsku borbu protiv kriminala, korupcije, nacionalizma, šovinizma i fašizma.
„Ujedinjeni u različitosti“ i „Istina za Makedoniju“ bio je jedan od njihovih slogana sa
kojim su mobilizirali građane Makedonije različite etničke pripadnosti u
suprotstavljanju jednom od najokorjelijih i najomraženijih režima u Evropi.
Prioritet svih država u regionu je obnova i stabilizacija osnovnih stupova
demokratskih sistema, a prije svega jakog, nezavisnog i profesionalnog pravosuđa.
Analitičari naglašavaju da dolazak Zaeva u BiH pokreće i ponovno otvara „rak rane“
balkanskih država, a to je korumpirano i (ne)zavisno pravosuđe, prioritetno za
Republiku Makedoniju.
Ukoliko se Zaev uz podršku i pomoć SAD i EU izbori za neovisno pravosuđe i državnu
upravu, a zahtjeva se hitna akcija, onda i pravosuđe drugih država, posebno u BiH se
mora konstituirati i djelovati u skladu sa europskim principima. Nažalost, sadašnje
stanje u pravosuđu BiH je u rukama nekolicine nacionalističkih aparatčika
4stacioniranih u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), kao produženih ruku
lokalne politike, a na čelu sa predsjednikom VSTV Milanom Tegeltijom i
novoizabranim predsjednikom Suda BiH Rankom Debevecom kao Dodikovim
kadrom i v.d.glavne tužiteljice BiH Gordanom Tadić kao Čovićevim kadrom što
predstavlja dodatno ohrabrenje za Dodika i Čovića da nastave realizaciju svojih
politika i međusobnih dogovora.
Analitičari upozoravaju da će Makedonija i Bosna i Hercegovina morati uskoro
pristupiti reformskim agendama, jer je međunarodna zajednica detaljno upoznata da
se u nabrojanim državama i Republici Srbiji pokušava uspostaviti pravosudni sistem
sličan bivšem rigidnom komunističkom sistemu kada se upravljalo iz komunističkih
centrala.
Zajednički nastup Makedonije i BiH u budućnosti će se podrazumijevati. Zoran Zaev
je šansa ne samo za dobronamjerne, nego i za one koji žele svoju politiku promijeniti
ili je uskladiti sa općim civilizacijskim normama i koji svojim državama i građanima
bez obzira na etničku pripadnost žele prosperitet, kao što je nedavno napisano u
jednom novinarskom članku u BiH „Zoran Zaev je svjetlo na kraju tunela“.
Ljubljana, 29. juli/srpanj 2017
Međunarodni institut za bliskoistočne i
balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana
Direktor:
Bakhtyar Aljaf
Read More
