"Francuska nista nije poduzela kako bi slijedila preporuke EU, koja trazi smanjenje njenog godisnjeg deficita na 3%"- zvanicno su zakljucili clanovi Evropske komisije, na jucerasnjem zasijedanju u Luxembourgu.
Izvrsni Savjet Evrope pozvao je sve ministre financija "petnaestorice", da utvrde kako Francuska nije postovala odobreni rok, ustanovljen treceg juna 2003 godine. Odgovor Hexagona je kako predvidja godisnji deficit za 2004 od 3,6%, nakon ovogodisnjeg od 4% te vracanje na "dozvoljenu granicu" od 3%, najvjerovatnije, u 2005 godini!
Komisija ce 21 oktobra usvojiti novu, detaljniju odredbu o mjerama koje Paris mora poduzeti da bi smanjio godisnji deficit svog budzeta.
Po procjenama ovog evropskog tijela, pokusaji Francuske da podigne taksu na duhan, ili poveca socijalne kotizacije te onemoguci placanje izvjesnih lijekova od strane socijalnog osiguranja, nisu dozvolili smanjenje ovogodisnjeg deficita, kao sto je predvidjeno junskim dekretom.
Ipak, Komisija racuna da ce izvjesne djelatnosti kao sto je uspjesno provodjenje umirovljenicke reforme, imati pozitivne poslijedice u slijedecoj godini.
Kmisija je, takodjer, dotakla i osjetljivo pitanje ovogodisnjih francuskih vanjskih zaduzenja koja nisu poboljsana od junskih dogovora i odredbi.
Okupljeni u Luxembourgu, evropski ministri finansija su zakljucili kako Francuska mora odmah smanjiti deficit, ako zeli izbjeci teske sankcione mjere u iducoj godini.
Dzana Mujadzic
Slobodno ispoljavanje kulturnih osobenosti
Jedna od glavnih kulturnih tema 32 Generalne konferencije, sto se upravo odrzava u sjedistu UNESCO-a u Parizu, je ocuvanje nematerijalnog naslijedja sto se, cesto, namjerno unistava, kao i slobodno izrazavanje kulturnih razlicitosti.
Delegati iz 190 zemalja clanica ce najprije dobro prouciti projekt Konvencije za nematerijalno naslijedje, koje ce ako se usvoji, upotpuniti vec postojece odredbe sto stite "materijalna" naslijedja /spomenike ili gradove/ kao i "podvodna" bogatstva poput potonulih brodova /Titanic ili starih gradova koji su se ocuvali u moru/.
Najznacajniji oblici sacuvanja nematerijalnog naslijedja, po prijedlozima buduce Konvencije, su "tradicije i oralno izrazavanje koje podrazumijevaju jezik kao pokretac kulturnog naslijedja, folklor, obicaje i slavlja. Zahtijeva se i dobro poznavanje vjerovanja te nacina primjene istih, kod pojedinih zajednica, u odnosima sa prirodnim pojavama.Tu, naravno, spada i zanatlijsko umijece, pa njegovo vremensko trajanje. Ako sve to bude prihvaceno na Generalnoj sjednici, Konvenciju moraju potpisati predstavnici, najmanje, 30 drzava cime ce se potvrditi njeno vazenje ali i medjunarodna pravna protekcija, sto zahtijeva opcu podrsku. To je od velikog znacaja za pojedine teritorije kao veoma osjetljiva podrucja, bez velike zastite, ugrozena nestankom sa spiska zajednickog svjetskog naslijedja. /BiH, Cecenija,Korzika, baskijska podrucja, mnoge latinoamericke i azijske zemlje te brojne pokrajine centralne i juzne Afrike/.
Neophodna medjudrzavna potpora
Konvencijom se posebno predvidja obrada nacionalnih inventara pomocu kojih bi se, napokon, utvdilo koliko kulturnih dobara zastititi i gdje. Ustanovljavanje iziskiva osnivanje medjudrzavnog komiteta za ocuvanje nematerijalnog kulturnog naslijedja sto ce okupiti eksperte buducih drzava clanica. Planira se i uvodjenje dvije liste : jedne reprezentativne a druge sto ce utvrditi stvarno stanje naslijedja kao i nacine njegovog brzog spasavanja.
Po misljenju Lucije Iglesias Kuntz, odgovorne iz editorijalnog i informativnog ureda ove svjetske organizacije, vec ukljucene u projekt zastite Mostara, najveca preokupacija i osnovni akt ovog UNESCO-vog osnivackog tijela jeste ocuvanje kulturnih razlicitosti. Na predhodnom zasjedanju, u novembru 2001 godine, predstavnici prisutni na Generalnoj sjednici jednoglasno su usvojili Univerzalnu deklaraciju o kulturnim razlicitostima, kao odgovor na izazove koje globalizacija namece kulturama. Akt, po prvi put istice kako je : "kulturna razlicitost neophodna ljudima isto kao i bioloska razlicitost vrsta u prirodnom poredku"!
Danas, dvije godine kasnije, izvjestan broj zemalja se zadovoljava ovim "deklaracijskim instrumentom" dok druge zahtijevaju usvajanje odredbi kojima bi se podrzala i razlicitost kulturnih sadrzaja te nacina izrazavanja, odnosno njihovog predstavljanja drugima. Zadatak ovogodisnjeg zasjedanja je da usvoji sve te zahtijeve i uradi medjunarodnu Konvenciju o kulturnim sadrzajima i umjetnickom izrazavanju. Pri tome se ne smije zaboraviti kako vrijednosti i znacenja "ne smiju biti smatrana kao prodajni materijal ili potrosacka dobra". Na Generalnom zasjedanju, sto se uprilicava od 29 septembra do 17 oktobra tekuce godine, bice usvojena i Deklaracija o namjernim unistavanjima kulturnog naslijedja, sto ce posluziti kao uputa zemljama o preduzimanju neophodnih mjera njegove zastite te cuvanja , u ratu i u miru.
Na 32 Generalnom zasjedanju ce se upotpuniti i Konvencije iz 1970-te godine. Nastoji se uspjesnije zaustaviti, odnosno, sasvim onemoguciti nedozvoljena preprodaja i iznosenje kulturnih vrijednosti te dobara iz podrucja na kojima su nastala. Pomenutu Konvenciju je vec potpisala 101 drzava.
Dzana Mujadzic